DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Tablica XI. sBjm sTjm L 50 100 200 50 100 200 q B q´T km cm cm cm cm cm cm 0,5 3,4 4,8 6,9 1.9 i,6 1,5 1,0 4,8 6,9 9,7 5,1 3,9 3,2 2,0 6,9 9,8 13,8 13,8 10,0 7,7 3,0 8,5 12,0 17,3 24,1 18,1 13,5 4,0 9,8 13,8 19,6 37,0 27,6 20,2 5,0 10,9 15,5 21,8 53,3 37,8 27,9 10,0 15,5 21,8 30,8 149,5 106,5 76´6 Tablica XI daje pripadne vrijednosti numerički uz naše već navedene pretpostavke, dočim slika 15 grafički. Ordinate su u potonjoj slici risane u 10 puta većem mjerilu nego li u slici 14. Krivulja qr (sr = 200 m) siječe krivulju qs (sB = 50 m) kod apscise od cea 2 km. Poslije te apscise je qr>qB- Kod cea 4 km siječe qr (ST = 200 m) krivulju qe(sB= 200 m), dakle kod vlakova dužili od cea 4 km su busolni vlakovi po opisanoj metodi već u glavnom općenito u prednosti pred teodolitnim vlacima. Kod mT = 60" nastupila bi ta opća prednost već kod cea 2 km. Veličine q u tablici X su oko 6 do 8 puta veće nego li analogne veličine u tablici XI. Kod busole se taj odnos za t = 2 kreće izmedju 3 i 20. Što je duži vlak, to je efekat izravnanja veći. Na kraju moram još da upozorim na jednu vrlo v a ž n-u pred nos t teodolitiih vlakova spram busolnih. Teodolitom mjereni vlaci se izravnavaju (izjednačuju) zapravo u glavnom u dvij e etape . -Jedna je izravnanje kuteva, neovisno o dužinama i koordinatama, druga je izravnanje koordinata odnosno koordinatnih razlika. Kod busole nema zasebnog izravnanja kuteva. Pogreške uslijed izmjere magnetskih azimuta zajedno sa pogreškama u dužinama proizvode završne nesuglasice. Pri tome naročito nepovoljno djeluju pogreške veznih azimuta. Te se pogreške doduše izravnanjem posve eliminiraju, kako sam pokazao u studiji: »Transverzalna odstupanja u ispruženim busolnim vlacima pod uplivom neizbježivih pogrešaka« (Šum. L. 1937.) ali ipak su završna linearna odstupanja prije izravnanja razmjerno velika, a velika odstupanja mogu da sakriju i koju grubu pogrešku. To znatno oslabljuje prednost dugačkih busolnih vlakova. VI. DODATAK. Kad sam gornji članak već svršio, primio sam članak H. Scliweizer-a : Erfahrungen mit Bussolentheodoliten, Schweizerische Zeitschrift für Vermessungswesen 1939, u kome autor iznosi svoja opažanja sa Wildovim busolnim teodolitom TO. Schweizer luči slučajne i sistematske pogreške. A) Slučajne . Iz opažanja na nekoMko trigonometričkih točaka ocijenjuje srednju pogrešku pojedinog opažanja sa cea 1=—3° (centezimalne minute), a srednju pogrešku aritmetičke sredine iz 3 opažanja sa cea Ic što odgovara 0,54´ (seksagezimalne minute). Iz toga M se za srednju pogrešku iz dva 516 |