DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ING. LAVOSLAV LOGER, ZAGREB: PRILOG K PITANJU ODVODNJAVANJA U ŠUMAMA DONJE POSAVINE EIN BEITRAG ZUR ENTWÄSSERUNGSFRAGE IN DEN WÄLDERN DES UNTEREN SAVEGEBIETES 1. Šume Donje Posavine naiaze se najvećim dijelom u poplavnom području rijeke Save i njezinih pritoka — Bosuta s Bidjem, Spačvom i Studvom. Svake je godine veći dio tih šuma više ili manje poplavljen. Poplave dolaze u proljeće, u vrijeme, kad su tamo oborine najobilnije, a recipijenti nisu kadri u kratko vrijeme odvesti vodu Bidjem i Bosutom u Savu. Ovakove poplave za veći dio poplavljenih šuma nisu na štetu, jer voda sa toga zemljišta otječe, čim za to pruži mogućnost Bidj i Bosut, dakle voda ne stagnira pa nije ni na štetu. Što više, muljem, koji donosi, djubri tlo i time koristi tlu i šumi. Druga je stvar s baram a u tom području, koje su stari vodotoci Save i Bosu ta. (Vjerojatno je i Bosut stari vodotok Save, . to nije posve sigurno. Za to govori činjenica, da početak Bosuta počinje od same Save između Županje i sela Štitara, u koji se kod Cerne uliva Bidj). Te bare, naime, zalije voda, a pošto nemaju1 izlaza do Save i Bosuta, ostaje voda u njima do kasnog ljeta (neke niti ne presuše), pa su time velike površine oduzete kulturi. Sličan je slučaj i s tanjiurastim depresijama, koje dobrim dijelom nemaju podpuni karakter bara, ali zbog vode, koja na njima duže vremena stagnira, obaljen im je bonitet s prvog, koji bi im zapravo pripadao, na najlošiji. Te depresije su često neznatno niže od okolnog zemljišta, ali ipak toliko, da se u njima duže vremena zadrži voda, pošto je zasićena zemlja ne može dovoljno brzo upiti, a ne može je ni ispariti. 2. Upoznavši tako uzroke z amoč v a r en j a, javlja se pitanje odstranjenja tih uzroka. U velikoj većini slučajeva nema nikakovih poteškoća pronaći put (trasu) kanala, da se voda izvede, jer danas u doba provedenih mnogih komasacija i s tim u vezi kanalizacija poljoprivrednog zemljišta, koje se nalazi oko šume, ima dosta recipijenata (kanala), koji mogu tu vodu odvesti u Bosut ili u Savu, kao u glavne recipijente. Problemi nastaju tamo, gdje se Sava ili Bosut s pritocima nalaze daleko, te se odvodnja neke manje površine dovodi u pitanje zbog velikih troškova (radi velike duljine), koji nisu u razmjerju s koristima. U slučajevima velikih udaljenosti od površine, koju treba odvodniti, do recipijenta. dolazi još često u pitanje pad nivelete, uslijed male — često gotovo nikakovc —- visinske razlike izmedju ricipijenta i te površine. U prvom slučaju treba u projekt odvodnje male površine uvući odvodnju i drugih površina, koje su u blizini odabranog recipijenta. Ako je to 522 |