DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 12 <-- 12 --> PDF |
podatke o površini šuma, s kojima se može računati kao šumsko-gospodarskim objektom za racionalno iskorišćavanje u granicama stvarnog prirasta, barem slijedećih 20 godina. Od bitne su važnosti ne samo svi čimbenici šumske proizvodnje, već i svi čimbenici potrošnje šumskih proizvoda, kamo spadaju sve mjestne potrebe stanovništva na drvetu, te potrebe veleobrta i trgovačkih poduzeća. S tim u savezu treba znati i broj seljačkih domova, gradskih domova, broj pilana, veleobrtnih uređaja i t. d., te ustanoviti njihovu godišnju potrebu drveta. Važni su i čimbenici treće skupine, jer je za namirivanje potrebe drveta odlučno, da li ima dovoljno puteva i prometnih sredstava, kojima se drvo može prevesti od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje i prerade, jer, ako te površine šumske proizvodnje ostaju u dogledno vrijeme zatvorene, onda se ne može prirast njihovih drvnih masa, ma kako ou velik bio, uzeti kod šumsko-gospodarske politike toga kraja u obzir tako dugo, dok ne budu izgrađena potrebna prometna sredstva, kojima će biti omogućena otprema drveta na mjesto potrošnje. Tako će biti slučajeva, da će neka šumska oblast, koja bi obzirom na zbiljni prirast na drvu trebala biti aktivna, ipak biti pasivna, jer se zbog pomanjkanja izvoznih puteva raspoložive drvne mase ne mogu prevesti na mjesta potrošnje. Tek kada se po ovim principima za svaku jedinicu ustanove točni brojidbeni podatci, moći će se skupiti u već šumske oblasti one jedinice, koje su po vrsti drveta, načinu gospodarenja, klimi, sastavu tla i t. d. međusobno jednake ili slične. Više takovih jedinica, kotareva, činit će jedno zaokruženo područje t. j . jednu šumsku proizvodnu oblast, za koju će se tada moći točno i sa potpunom sigurnošću zaključiti, u kakvom međusobnom odnosu stoje drvne mase, koje se u njezinim šumama mogu godišnje po principima racionalnog gospodarenja posjeći i iskoristiti — prema potrebi i stvarnoj potrošnji drveta u toj oblasti. Time, što će se u svakoj oblasti ustanoviti površine onih sastojina, s kojima će se narednih 20 godina moći racionalno gospodariti i te površine razlučiti od onih, čije je stanje danas takovo, da se one u dogledno vrijeme ne mogu uzeti u obzir za bilo-kakovo iskorišćenje drvnih masa, moći će se za svaku oblast stvoriti prava slika današnjeg stanja šuma i šumskog gospodarstva te oblasti, te će se znati i moći primijeniti one šumsko-gospodarske i šumsko-političke mjere, koje će biti za promicanje šumskog gospodarstva u toj oblasti najprikladnije. Da bi se provedba šumsko-političkih mjera ovog karaktera mogla uspješno vršiti preko upravnih vlasti, t. j . preko kotareva i novo osnovanin velikih župa, bilo bi dobro i korisno, kada bi se vanjske međe onih župa, koje čine jednu prirodnu gospodarsku cjelinu, poklapale s međama zasnovanih šumsko-gospodarskih proizvodnih oblasti. Sa predradnjama oko osnivanja tih šumskih oblasti i određivanja njihovih međa valjalo bi što prije započeti. Kod ovoga bi posla mogla dobro doći saradnja ministarstva za se ljačko gospodarstvo tako. da prirodne oblasti šumske proizvodnje čine zaokruženu cjelinu t. j . da te oblasti budu po mogućnosti što točnije raz iučene od pretežno i čisto agrarnih oblasti. Kod stvaranja prirodnih šumskih oblasti imalo bi služiti kao glavni kriterij: prirodno rasprostranjenje glavne vrste drveća ili pak onih vrsta, koje prevladavaju, zatim klima te konfiguracija tla. Pri tom razgraničenju događat će se, da se granice sadašnjih upravnih teritorijalnih jedinica t. j . 520 |