DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Dr. lm. ZLATKO VAJDA, Zagreb: OSNIVANJE ŠUMSKO-GOSPODARSKIH OBLASTI GRÜNDUNG FORSTWIRTSCHAFTLICHER GEBIETE Svaka veća država obuhvaća u svojim granicama područja, koja se po biljnom obrastu svojih površina te po svojoj gospodarskoj strukturi i vrijednosti, međusobno znatno razlikuju. Jedna područja obiluju tgrarnim proizvodima, druga su bogata drvom, a u trećima su velike površine Krša, pijeska i neplodnoga tla. Tu raznolikost uzrokuju mnogi faktori, kao što su: geološki sastav, vrsta i dobrota tla, klima, način gospodarenja i drugo. Ta je raznolikost uzrokom, da nije moguće za čitavo područje države voditi jedinstvenu gospodarsku politiku, a niti se za čitava ta područja mogu poduzimati i propisivati jednolične gospodarske mjere. Dok je u jednom kraju jedan postupak koristan, taj isti postupak može u drugom kraju djelovati štetno, jer su tu ekološke i gospodarske prilike sasvim opriječue. Stoga bi, za pravilno vođenje i napredak narodnog gospodarstva, bilo korisno, d a s e d r ž a v n o p o d r u č j e r a z d i j e 1 i n a m a n j e o b 1 a s t i, koje bi, po vrsti biljnog obrasta svoje površine kao i p o s v o j o j g o s p o d a r s k o j strukturi i proizvodnji, činile barem približno prirodnu cjelinu. Sa stanovišta šumske produkcije ovakova bi razdioba bila od posebne važnosti, jer bi se u svakoj takvoj šumsko-gospodarskoj oblasti mgle provoditi one šumsko-gospodarske mjere, koje joj, obzirom na njezinu gospodarsku strukturu i potrebe, najbolje odgovaraju. Zakon o šumama može dati samo opće norme šumskog gospodarstva, dok svaka zaokružena oblast, obzirom na svoje posebne prilike, zahtijeva, u skladu s tim prilikama, šumsko-gospodarske i šumsko-političke mjere, koje — razumije se — ne bi bile u protivnosti s općim zakonskim propisima. Najvažniji pripravni rad za osnivanje projektiranih šumskih oblasti bio bi sabiranje točnih brojidbenih podataka, koji bi se mogli razvrstati u tri glavne skupine: 1. Podatci o čimbenicima šumske proizvodnje. 2. Podatci o čimbenicima potrošnje i potrebe na šumskim proizvodima. 3. Podatci o čimbenicima t ran sporta šumskih proizvoda od mjesta proizvodnje do mjesta prerade i potrošnje. Svaka od te tri skupine podataka od odlučne je važnosti po šumskogospodarski karakter pojedine od zasnovanih šumskih oblasti. Osnovne jedinice, za koje bi se ti brojidbeni podatci sabirali, mogle bi ostati površine sadašnjih upravnih kotareva, za koje je već danas uređeno sabiranje nekih od navedenih podataka — samo bi trebalo provesti njihovu sustavnu reviziju i upotpuniti ih, jer je u mnogim slučajevima točnost dvojbena, a i griješke znadu biti tako velike, da ne mogu služiti za stvaranje potrebnih zaključaka. Za svako područje današnjeg kotara kao upravne jedinice bilo bi potrebno imati točne podatke ne samo o ukupnoj površini šuma, koja je po zakonu o šumama tako klasificirana, već i točne 519 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 12 <-- 12 --> PDF |
podatke o površini šuma, s kojima se može računati kao šumsko-gospodarskim objektom za racionalno iskorišćavanje u granicama stvarnog prirasta, barem slijedećih 20 godina. Od bitne su važnosti ne samo svi čimbenici šumske proizvodnje, već i svi čimbenici potrošnje šumskih proizvoda, kamo spadaju sve mjestne potrebe stanovništva na drvetu, te potrebe veleobrta i trgovačkih poduzeća. S tim u savezu treba znati i broj seljačkih domova, gradskih domova, broj pilana, veleobrtnih uređaja i t. d., te ustanoviti njihovu godišnju potrebu drveta. Važni su i čimbenici treće skupine, jer je za namirivanje potrebe drveta odlučno, da li ima dovoljno puteva i prometnih sredstava, kojima se drvo može prevesti od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje i prerade, jer, ako te površine šumske proizvodnje ostaju u dogledno vrijeme zatvorene, onda se ne može prirast njihovih drvnih masa, ma kako ou velik bio, uzeti kod šumsko-gospodarske politike toga kraja u obzir tako dugo, dok ne budu izgrađena potrebna prometna sredstva, kojima će biti omogućena otprema drveta na mjesto potrošnje. Tako će biti slučajeva, da će neka šumska oblast, koja bi obzirom na zbiljni prirast na drvu trebala biti aktivna, ipak biti pasivna, jer se zbog pomanjkanja izvoznih puteva raspoložive drvne mase ne mogu prevesti na mjesta potrošnje. Tek kada se po ovim principima za svaku jedinicu ustanove točni brojidbeni podatci, moći će se skupiti u već šumske oblasti one jedinice, koje su po vrsti drveta, načinu gospodarenja, klimi, sastavu tla i t. d. međusobno jednake ili slične. Više takovih jedinica, kotareva, činit će jedno zaokruženo područje t. j . jednu šumsku proizvodnu oblast, za koju će se tada moći točno i sa potpunom sigurnošću zaključiti, u kakvom međusobnom odnosu stoje drvne mase, koje se u njezinim šumama mogu godišnje po principima racionalnog gospodarenja posjeći i iskoristiti — prema potrebi i stvarnoj potrošnji drveta u toj oblasti. Time, što će se u svakoj oblasti ustanoviti površine onih sastojina, s kojima će se narednih 20 godina moći racionalno gospodariti i te površine razlučiti od onih, čije je stanje danas takovo, da se one u dogledno vrijeme ne mogu uzeti u obzir za bilo-kakovo iskorišćenje drvnih masa, moći će se za svaku oblast stvoriti prava slika današnjeg stanja šuma i šumskog gospodarstva te oblasti, te će se znati i moći primijeniti one šumsko-gospodarske i šumsko-političke mjere, koje će biti za promicanje šumskog gospodarstva u toj oblasti najprikladnije. Da bi se provedba šumsko-političkih mjera ovog karaktera mogla uspješno vršiti preko upravnih vlasti, t. j . preko kotareva i novo osnovanin velikih župa, bilo bi dobro i korisno, kada bi se vanjske međe onih župa, koje čine jednu prirodnu gospodarsku cjelinu, poklapale s međama zasnovanih šumsko-gospodarskih proizvodnih oblasti. Sa predradnjama oko osnivanja tih šumskih oblasti i određivanja njihovih međa valjalo bi što prije započeti. Kod ovoga bi posla mogla dobro doći saradnja ministarstva za se ljačko gospodarstvo tako. da prirodne oblasti šumske proizvodnje čine zaokruženu cjelinu t. j . da te oblasti budu po mogućnosti što točnije raz iučene od pretežno i čisto agrarnih oblasti. Kod stvaranja prirodnih šumskih oblasti imalo bi služiti kao glavni kriterij: prirodno rasprostranjenje glavne vrste drveća ili pak onih vrsta, koje prevladavaju, zatim klima te konfiguracija tla. Pri tom razgraničenju događat će se, da se granice sadašnjih upravnih teritorijalnih jedinica t. j . 520 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 13 <-- 13 --> PDF |
kotareva odnosno župa, ne će uvijek poklapati s prirodnom granicom šumskih oblasti. Pošto se ovaj posao kod nas prvi put radi, bilo bi najidealnije, da se svagdje, gdjegod je to moguće, granice onih kotareva, koje presijecaju mede prirodnih oblasti, isprave tako, da jedan kotar ne leži u dvije različite šumske prirodne oblasti. Razumljivo je, da se to ne bi moglo svagdje provesti, pa bi se u mnogo slučajeva moralo naći neko kompromisno rješenje. Kada bi se ovaj posao pravilno izvršio, onda bi se moglo lako izvesti i grupiranje župa u prirodne šumske oblasti. Obzirom na spomenuti odnošaj proizvodnje drvne mase prema potrošnji i potrebi drvnih proizvoda na području pojedine šumske oblasti, imali bismo tri vrsti šumskih oblasti: 1. aktivne šumske oblasti, 2. u r a v n o težene šumske oblasti i 3. pasivne šumske oblasti. Medu aktivne šumske oblasti spadale bi sve one, u kojima prirast drveta, koji se stvarno godišnje iskorišćuje, ne samo što podmiruje svu potrebu seljačkih domova, gradova pilana i trgovina drvom, već tu potrebu daleko nadmašuje. Iz tih bi se oblasti stanovita količina drveta mogla izvoziti, a pilanski veleobrt u njima povećati. Medu uravnotežene šumske oblasti spadale bi sve one, u kojima stvarno iskorišćeni godišnji prirast upravo pokriva svu potrebu i potrošnju drveta u toj oblasti. Pasivne šumske oblasti bile bi sve one, u kojima je stvarno iskorišćeni godišnji prirast tako malen, da se s njim ne može pokriti potreba na području te oblasti, pa se manjak na potrebnom drvu mora uvoziti. U ovako stvorenim šumskim oblastima ne bi bilo teško voditi pravilnu šumsko-gospodarsku politiku, koja bi odgovarala karakteru pojedine oblasti. U svim onim velikim župama, koje bi sačinjavale takovu šumskogospodarsku oblast, bilo bi moguće da se ne samo propišu, već da se po određenom planu i provedu takove šumsko-političke mjere, kojima bi se moglo trajno djelovati na promicanje šumskog gospodarstva čitave te šumsko-gospodarske oblasti. Nemoguće je to tražiti od središnje državne vlasti, koja može voditi brigu samo o općim smjernicama šumskog gospodarstva i šumske politike, koje mogu vrijediti za čitavo državno područje. Na taj će način biti omogućeno, da šumsko gospodarstvo u svakoj oblasti odnosno velikoj župi dade maksimum koristi, koju obzirom na prirodni karakter te oblasti može dati, dok će se za šumsko gospodarstvo čitave države, kao rezultantu šumskog gospodarenja svih oblasti, moći ustanoviti pravilne opće smjernice. ZUSAMMENFASSUNG. Der Verfasser legt die Notwendigkeit einer Teilung des staatlichen Bereiches in forstwirtschaftliche Gebiete dar, welche hinsichtlich des Bodens, des Klimas, der Pflanzenbe wachsung und der Wirtschaftsart eine Einheit bilden würden. Er führt weiter die Prinzipien, nach denen diese Verteileng durchgeführt werden sollte, aus, sowie auch den Nutzen, welcher für die planmässige Forstwirtschaft daraus entstehen würde. Um zum Ziele des forstwirtschaftlichen Fortschrittes in diesen Gebieten einheitliche forstpolitische Massnahmen durchführen zu können, schlägt er zuletzt die Gruppierung der Grossgespanschaften in die projektierten forstwirtschaftlichen Gebiete vor. Der Verfasser 521 |