DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1941 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Dr. lm. ZLATKO VAJDA, Zagreb: OSNIVANJE ŠUMSKO-GOSPODARSKIH OBLASTI GRÜNDUNG FORSTWIRTSCHAFTLICHER GEBIETE Svaka veća država obuhvaća u svojim granicama područja, koja se po biljnom obrastu svojih površina te po svojoj gospodarskoj strukturi i vrijednosti, međusobno znatno razlikuju. Jedna područja obiluju tgrarnim proizvodima, druga su bogata drvom, a u trećima su velike površine Krša, pijeska i neplodnoga tla. Tu raznolikost uzrokuju mnogi faktori, kao što su: geološki sastav, vrsta i dobrota tla, klima, način gospodarenja i drugo. Ta je raznolikost uzrokom, da nije moguće za čitavo područje države voditi jedinstvenu gospodarsku politiku, a niti se za čitava ta područja mogu poduzimati i propisivati jednolične gospodarske mjere. Dok je u jednom kraju jedan postupak koristan, taj isti postupak može u drugom kraju djelovati štetno, jer su tu ekološke i gospodarske prilike sasvim opriječue. Stoga bi, za pravilno vođenje i napredak narodnog gospodarstva, bilo korisno, d a s e d r ž a v n o p o d r u č j e r a z d i j e 1 i n a m a n j e o b 1 a s t i, koje bi, po vrsti biljnog obrasta svoje površine kao i p o s v o j o j g o s p o d a r s k o j strukturi i proizvodnji, činile barem približno prirodnu cjelinu. Sa stanovišta šumske produkcije ovakova bi razdioba bila od posebne važnosti, jer bi se u svakoj takvoj šumsko-gospodarskoj oblasti mgle provoditi one šumsko-gospodarske mjere, koje joj, obzirom na njezinu gospodarsku strukturu i potrebe, najbolje odgovaraju. Zakon o šumama može dati samo opće norme šumskog gospodarstva, dok svaka zaokružena oblast, obzirom na svoje posebne prilike, zahtijeva, u skladu s tim prilikama, šumsko-gospodarske i šumsko-političke mjere, koje — razumije se — ne bi bile u protivnosti s općim zakonskim propisima. Najvažniji pripravni rad za osnivanje projektiranih šumskih oblasti bio bi sabiranje točnih brojidbenih podataka, koji bi se mogli razvrstati u tri glavne skupine: 1. Podatci o čimbenicima šumske proizvodnje. 2. Podatci o čimbenicima potrošnje i potrebe na šumskim proizvodima. 3. Podatci o čimbenicima t ran sporta šumskih proizvoda od mjesta proizvodnje do mjesta prerade i potrošnje. Svaka od te tri skupine podataka od odlučne je važnosti po šumskogospodarski karakter pojedine od zasnovanih šumskih oblasti. Osnovne jedinice, za koje bi se ti brojidbeni podatci sabirali, mogle bi ostati površine sadašnjih upravnih kotareva, za koje je već danas uređeno sabiranje nekih od navedenih podataka — samo bi trebalo provesti njihovu sustavnu reviziju i upotpuniti ih, jer je u mnogim slučajevima točnost dvojbena, a i griješke znadu biti tako velike, da ne mogu služiti za stvaranje potrebnih zaključaka. Za svako područje današnjeg kotara kao upravne jedinice bilo bi potrebno imati točne podatke ne samo o ukupnoj površini šuma, koja je po zakonu o šumama tako klasificirana, već i točne 519 |