DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 41 <-- 41 --> PDF |
dobroj volji poduzima časnu dužnost, da djelovanjem na selu, medu narodom, kako obično kažemo, doprinese njegovom jačanju, a osobito vrijedi to za sve one, koji su na čelu raznih ustanova, bile one državne, bile one dobrovoljne odnosno privatne, a koje su uzele u svoj program da na selu stvore što više uvjeta za razvitak, da mu pomognu. Za nas to, zaista, mora biti jasno, jer 80% našega svijeta živi na selima. Namjerice ne kažem da je taj ogromni postotak naroda seljak. Jer seljak biti znači nešto drugo, nego pokrivati — često puta — jedva 20% — a negdje i manje — svojih potreba sa svoje zemlje, sa svoga gospodarstva, a što se kod nas vrlo često događa. Upoznavanje sela nije laka stvar. Nećemo pogriješiti ako kažemo, da je baš nepoznavanje sela dovelo i nehotice do mnogih neprilika: uložio se i kapital, uložio se i jedan ogromni trud — a selo nije imalo koristi i javna uprava, najblaže rečeno, nije zadovoljila svome zadatku. Proučavanje sela traži prije svega poznavanje predmeta — a to znači poznavanje svih onih, često puta veoma istančanih niti, od kojih je satkan život ljudske zajednice uopće. Na jednoj strani skrb za materijalnim dobrima, bez kojih nije moguće zamisliti redovan život čovjeka, a na drugoj raznolike pojave duhovnoga života, toliko važne i odlučne za život — traže zahvatanje na razne strane, traže ispitivanje često puta zaista veoma raznorodnih pojava, koje ipak čine jednu cjelinu, čine život sela. Naše je selo prošlo kroz mnogo faza. Ono je i danas pred mnogim pitanjima. Razni utjecaji — i oni, što ih diktiraju prirodni uvjeti, u kojima se selo stvara, živi i razvija, uspinje i pada, i utjecaji sa strane državne vlasti, koji su nužna posljedica organizirane države, i osobine naroda, kao posljedica njegovih duhovnih sposobnosti i životnog puta kojim je prošao u svome razvitku — sve je to stvorilo jedan naročiti, složeni organizam — naše selo. A od toga organizma, od njegove jakosti, i duhovne i materijalne i fizičke, ovisi snaga naša u prvom redu. Ne treba zaboraviti, da je selo majka grada. A i po ljudskim i po božjim zakonima djeca su dijelovi majke. Ako ikada, a ono je danas kod nas proučavanje sela d na temelju toga primjenjivanje onakvih utjecaja na njegov razvitak, koji će odgovarati potrebama i prilikama u njegovom životu, jedan od naših temeljnih zadataka. 2. Knjiga Dr. Dub i ća dolazi u pravo vrijeme. Ona popunjava jednu prazninu, koju smo osjetili mi svi, koji smo živjeli i radili na selu i sa selom. U dodiru sa selom, ispitujući njegovu ekonomsku djelatnost uvođenjem knjigovodstva na seoskim posjedima, promatrajući život našega sela dijelom baš u samom selu, a dijelom na temelju pisanih izvora — i kraj svih poteškoća, koje izviru u prvom redu iz nedostataka kvantitativnih podataka, pisac nam je upravo raščlanio naše selo na njegove veoma raznolike komponente. Razne niti, od kojih je satkan život sela, ispredene su upravo majstorski, da čitalac, na svakom koraku, vidi pojedine pojave, možda iz svoga sela, nailazi na životne momente, koji se čine, da su vrlo jednostavni, a koji su odlučni u životu naroda. A sve je to potkrijepljeno jakom erudicijom. Stojeći na gledištu da »selo ima svoje naročite kulturne oznake, socijalnu strukturu te u raznim pravcima različit stepen civilizacije i potreba« — ispituje sve raznolike momente koji utječu na njegov život. Historijski razvitak našega sela — odnos između kmetova i feudalaca, između graničara i vojnih upravnih vlasti, između kmetova i spahija, stanje poslije razrješenja feudalnih odnosa, pa život sela, koji se javlja pod utjecajem gospodarskog libeializma — sve je to izloženo i dokumentirano laganim jezikom, da lagano čita i onaj, 505 |