DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ü rezultatima ovih gospodarskih pregovora u Veneciji zagrebački dnevnik »Hrvatsk a privreda « »U međusobnoj trgovinskoj izmjeni između Nezavisne Države Hrvatske i Italije jedan od najvažnijih artikala jest svakako drvo. Posve je razumljivo, da je u podkomisiji za drvo, prigodom zasijedanja Stalnog talijansko-hrvatskog gospodarstvenog povjerenstva u Veneciji, posvećena s obih strana osobita pažnja tome izvoznom, odnosno uvoznom predmetu. U radu podkomisije za šume i rude povjerenstva u Veneciji raspravljalo se u prvom redu o pitanju suradnje talijanskog državnog kapitala s hrvatskim državnim kapitalom u iskorišćivanju državnih šuma u Bosni. O tom važnom pitanju dogovoreno je u Veneciji, da se u mjesecu studenom sastane u Zagrebu posebna komisija, koja će donijeti s obih strana konkretne prijedloge, o kojima će se tada raspravljati na sastanku u Zagrebu, a zatim će konačni zaključci biti podnijeti obim vladama na donošenje konačne odluke. I u podkomisiji za robni promet raspravljalo se također o drvu. S talijanske strane zahtijevalo se osjetljivo povišenje kontingenata za građevno i gorivo drvo. S hrvatske strane ´bilo je istaknuto, da uslijed smanjenja sječe, zatim uslijed nesređenih prilika u pojedinim krajevima, kao i uslijed velikih vlastitih potreba, nismo u mogućnosti udovoljiti postavljenim zahtjevima. Što više, uslijed nemogućnosti isporuke građevnog i gorivog drva i u dosadašnjim količinama, bilo je potrebno pristupiti i smanjenju kontingenata u pojedinim vrstama drva. Pri tom je potrebno znati, da Italija od nas kupuje rezanu građu crnogorice, koja je potrebna za ratne svrhe u velikim količinama. Zatim Italija kupuje u našoj državi jelove i bukovo drvo za celulozu, a osobito bukovo drvo, od koga se proizvodi »f ioceo« , koji se upotrebljava u velikoj mjeri u izradbi svih vrsta tekstilija. Nadalje Italija kupuje ogrjevno dvo, ugljen i bukove trupce, koje nakon preradbe upotrebljava u svrhe ratne industrije, jer je to drvo jedino povoljno, da nakon preparacije bude sposobno za materijal od koga se izrađuju propeleri za avione. Prigodom rasprava o konkretnim zahtjevima odnosno prijedlozima, došlo je do znatnog sniženja nekih kontingenata za drvo, za koje su s talijanske strane bila postavljena traženja, da ih se i povisi. Udovoljeno je zahtjevu Talijana, te je došlo do neznatnog povišenja kontingenata za izvoz drvenog ugljena. Na sastanku u Veneciji je odlučeno, da za iduće tromjesečje ostanu kontingenti građevnog i gorivog drva isti kao i do sada. Prema tome za ovo tromjesečje je izvoz građevnog i gorivog drva predviđen u vrijednosti od 20O milijuna kuna, što znači da od ukupnog našeg izvoza iznaša izvoz drva preko 60%.« P. ŠUMARSKA STRUČNA KNJIŽEVNOST O SJECi I UMJETNOM POMLAĐENJU U BUKOVIM SASTOJINAMA VISOKOG UZGOJA. Bukova visoka šuma sječe se gotovo isključivo oplodnom i prebornom sječom. U stručnoj šumarskoj literaturi nijesam naišao na slučaj, da bi se preporučivalo bukove sastojine posjeći čistom sječom i tada ih opet umjetno podizati sjetvom bukvice ili sadnjom bukovih biljaka. U koliko se gdje i navada taj način pomlađenja bukovih sastojina, uvijek se uz to napominje, da se to čini samo u iznimni m slučajevima. Svagdje se izričito naglasuje, da se bukva pomlađuje na prirodni način pod zastorom krošnja starih stabala t. j . oplodnom sječom ili prebornom. Uzrok tomu je poznata činjenica, da su mlade bukove biljke vrlo osjetljive na mraz, a i sunčanu žegu. Stoga je sadnja bukovih biljaka na čistinama bez ikakve zaštite gotovo uvijek bezuspješna. U poznatom Heyer-Hessovom djelu o uzgajanju šuma (str. 50-54) u stanovitim se prilikama preporuča umjetno podizanje bukovih sastojina, na pr. kada treba pošumiti manje čistine. U tom se slučaju mora bukovim biljkama osigurati zaštita na 491 |