DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 26 <-- 26 --> PDF |
SAOPĆENJA OSVRT NA ODGOVOR G. ING. FRANČIŠKOVIĆA O PROBLEMIMA UREĐIVANJA ŠUMA U NJEMAČKOJ. Nisam imao namjere osvrtati se na odgovor kol. ing. Frančiškovića na moje primjedbe o njegovom članku odnosno referatu o savremenim problemima uređivanja šuma u Njemačkoj,, jer se iz mojega osvrta dovoljno vidi cilj radi čega sam se osvrnuo — treba samo šumarskim očima čitati i gledati na samu stvar, a ne uzimati lično *— no jer se ovakvim dopisivanjem ipak nešto objašnjuje i time postizava cilj — osvrćem se na odgovor. Jasnoća je naime postignuta u objašnjenju rentabilnosti , kako je predočuje kol. ing. Frančišković, ali time nije porečena ovisnost rentabiliteta (u smislu ispravnog šumarenja) o p r o d u k t i v n os t i, t. j . da se sa produktivnošću podiže i rentabilitet. Ako je rentabilnos t postignuta samo kroz neko vrijeme (može to trajati i cijelu ophodnju — i više) a ne trajno, onda to znači samo čašo vit u rentabilnost, t. j. rentabilnost jedno ig posla (spomenut je primjer sa uzgojem čistih smrekovih sastojina), te u šumarskom smislu ne predstavlja rentabilitet. Prema tome rentabilitet (u šumarskom smislu) u ovisnosti prema p r o d u k t i v 11 e t u predstavlja sinonim iako su to dva razna pojma u jezičnom smislu. Dva posve oprečna pojma u jezičnom smislu su također sječ a i pomla đivanje , no prof. O. F. Morozova ipak ništa ne smeta, da ih u šumarskom smislu označi sinonimima (Nauka o šumi od G. F. Morozova, priređeno po Dr. Ing. Balenu, strana 103). Glede idealnih jedinica, odnosno osvrćući se na dotadanje gosp. jedinice koje predstavljaju realan sklop šumskih površina, nije bilo riječi o tome, da one ka o takov e moraj u postati moguće za reguliranje potrajnosti, nego da su one potrebne radi prostornog reda i kao takove da služe kao instrumenat za reguliranje potrajnosti. Ako to ne bi bilo, čemu onda isticanje, da će »plan o prostornom redu i nadalje zadržati svoju veliku važnost.« Dakako da površina nije jedini faktor u reguliranju potrajnosti, ali da je ipak faktor — ne može biti sumnje, jer se površine pojedinih vrsta drveća dodjeljuju jedinicama. Ta stvar nije kod nas nova, jer se kod nas mjestimično u praksi i provodi iako se ne knjiži pod takovim imenom, ali je sa istom svrhom, pa je zbog toga i tim manje »neshvatljiva«, i dovoljno je, da je čovjek šumar pa da to može shvatiti i — ne mora zato biti filozof. Što se tiče aluzija na naše prilike — spominjem, da današnje stanje i dosadanje gospodarenje nije mjerilo i ne smije biti mjerilo i za budućnost. Danas to naorčito vrijedi, jer su se aluzije na naše prilike, učinjene po meni, odnosile samo na područje ondašnje banovine Hrvatske. Ing. Lavoslav Loger. DRVO U HRVATSKO-TALIJANSKOM TRGOVAČKOM UGOVORU Od 27. do 30. rujna o. g. održana je u Veneciji sjednica Stalnog talijansko- hrvatskog gospodarstvenog povjerenstva. Raspravljalo se je o ovim predmetima: 1. produljenje gospodarskog ugovora iz mjeseca lipnja do kraja godine; 2. obskrba Dalmacije; 3. gradnja cesta u Hrvatskoj od strane talijanskih poduzeća; 4. projekti poljoprivrednih i drugih javnih radova u Hrvatskoj; 5. hrvatsko- talijanska veleobrtna suradnja; .. razno i eventualije. Rad povjerenstva odvijao se u posebnim podkomisijama, pa je drvo bilo predmet rada posebne podkomisije. Sa strane ministarstva šumarstva i rudarstva, odjela za šumarstvo jest član ovog povjerenstva g. Ing. Krešimir Katić, šum. savjetnik. 490 |