DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 26     <-- 26 -->        PDF

SAOPĆENJA


OSVRT NA ODGOVOR G. ING. FRANČIŠKOVIĆA O PROBLEMIMA
UREĐIVANJA ŠUMA U NJEMAČKOJ.


Nisam imao namjere osvrtati se na odgovor kol. ing. Frančiškovića na moje
primjedbe o njegovom članku odnosno referatu o savremenim problemima uređivanja
šuma u Njemačkoj,, jer se iz mojega osvrta dovoljno vidi cilj radi čega sam se osvrnuo
— treba samo šumarskim očima čitati i gledati na samu stvar, a ne uzimati lično
*— no jer se ovakvim dopisivanjem ipak nešto objašnjuje i time postizava cilj —
osvrćem se na odgovor.


Jasnoća je naime postignuta u objašnjenju rentabilnosti , kako je predočuje
kol. ing. Frančišković, ali time nije porečena ovisnost rentabiliteta
(u smislu ispravnog šumarenja) o p r o d u k t i v n os t i, t. j . da se sa produktivnošću
podiže i rentabilitet. Ako je rentabilnos t postignuta samo kroz neko vrijeme
(može to trajati i cijelu ophodnju — i više) a ne trajno, onda to znači samo čašo vit
u rentabilnost, t. j. rentabilnost jedno ig posla (spomenut je primjer
sa uzgojem čistih smrekovih sastojina), te u šumarskom smislu ne predstavlja
rentabilitet. Prema tome rentabilitet (u šumarskom smislu) u ovisnosti
prema p r o d u k t i v 11 e t u predstavlja sinonim iako su to dva
razna pojma u jezičnom smislu.


Dva posve oprečna pojma u jezičnom smislu su također sječ a i pomla đivanje
, no prof. O. F. Morozova ipak ništa ne smeta, da ih u šumarskom smislu
označi sinonimima (Nauka o šumi od G. F. Morozova, priređeno po Dr. Ing. Balenu,
strana 103).


Glede idealnih jedinica, odnosno osvrćući se na dotadanje gosp. jedinice
koje predstavljaju realan sklop šumskih površina, nije bilo riječi o tome, da one
ka o takov e moraj u postati moguće za reguliranje potrajnosti, nego da su one
potrebne radi prostornog reda i kao takove da služe kao instrumenat za reguliranje
potrajnosti. Ako to ne bi bilo, čemu onda isticanje, da će »plan o prostornom redu i
nadalje zadržati svoju veliku važnost.« Dakako da površina nije jedini faktor u reguliranju
potrajnosti, ali da je ipak faktor — ne može biti sumnje, jer se površine
pojedinih vrsta drveća dodjeljuju jedinicama.


Ta stvar nije kod nas nova, jer se kod nas mjestimično u praksi i provodi iako
se ne knjiži pod takovim imenom, ali je sa istom svrhom, pa je zbog toga i tim manje
»neshvatljiva«, i dovoljno je, da je čovjek šumar pa da to može shvatiti i — ne mora
zato biti filozof.


Što se tiče aluzija na naše prilike — spominjem, da današnje stanje i dosadanje
gospodarenje nije mjerilo i ne smije biti mjerilo i za budućnost. Danas to naorčito
vrijedi, jer su se aluzije na naše prilike, učinjene po meni, odnosile samo na područje
ondašnje banovine Hrvatske. Ing. Lavoslav Loger.


DRVO U HRVATSKO-TALIJANSKOM TRGOVAČKOM UGOVORU


Od 27. do 30. rujna o. g. održana je u Veneciji sjednica Stalnog talijansko-
hrvatskog gospodarstvenog povjerenstva. Raspravljalo se je
o ovim predmetima: 1. produljenje gospodarskog ugovora iz mjeseca lipnja do kraja
godine; 2. obskrba Dalmacije; 3. gradnja cesta u Hrvatskoj od strane talijanskih poduzeća;
4. projekti poljoprivrednih i drugih javnih radova u Hrvatskoj; 5. hrvatsko- talijanska
veleobrtna suradnja; .. razno i eventualije. Rad povjerenstva odvijao se u
posebnim podkomisijama, pa je drvo bilo predmet rada posebne podkomisije. Sa strane
ministarstva šumarstva i rudarstva, odjela za šumarstvo jest član ovog povjerenstva
g. Ing. Krešimir Katić, šum. savjetnik.


490