DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 51 <-- 51 --> PDF |
nen Transportarten aufgestellten Kostengleichungen für die Beförderung eines m3 Boden treffen für einen auf einen starren Fahrplan aufgebauten Fördertrieb nicht zu. Derartige Kostengleichugen bergen zudem die Gefahr der Oberflächlichkeit in sich. da man sich bei ihrer Anwendung meist nicht die Mühe macht, sich über den Betrieb der Bodengewinnung, — förderung, und des — Einbaues die erforderliche Klarheit zu verschaffen. Das Veranschlagen ist aber die Materialisierung des Betriebsplanes, dessen Kenntnis also eine notwendige Voraussetzung ist«. Ovo primijenjeno na transport šumskih produkata glasilo bi p. p. ovako: Po Ooeringu postavljene jednažbe za trošak otpreme fcubnog metra drva za razna transportna sredstva ne predočuju stanje uistinu kod odpreme zavisne o unaprijed utvrđenom planu i tempu eksploatacije. Pored toga upotreba samo takovih jednadžba krije u sebi pogibelj površnog rada, jer se redovno upotrebljavaju bez predhodno i jasno stvorenog suda o stvarnim potrebama odpreme na šumskom tlu, prometanja na glavnom putu izvan šumskog tla, o potrebama preradbe na stovarištu i daljnjeg transporta, pa o međusobnoj ekonomičnoj zavisnosti i harmoniji cjelokupnog rada prema utvrđenom planu u konkretnom slučaju. Na najpovoljniji način osnovati potrebne naprave i procjeniti troškove upravo znači realizovati plan eksploatacije. Poradi toga najprije je potrebno poznavati ili utvrditi taj plan. Nješto o tome natuknuo je i autor na str. 46 gpvoreći o kapaciteti, no u glavnom ne obzire se na ovu činjenicu. Isto tako ne može se odrediti samo riječima, kaošto to autor čini, koji činioci utječu oa stalan, a koji na ovisan trošak transporta. Općenito ima tu i činioca, koji utječu na jedan i na drugi trošak, a u kojoj mjeri, točnije može pokazati samo podrobnija analiza i račun. Konačno, gdjekoji zadatak izrađen u ovoj knjižici po svom rezultatu neće se podudarati sa praktičkim iskustvom, ili kraće: štošta trebat će još ispraviti i dotjerati. Pored sveg tog ova knjižica vrlo je vrijedna: izrasla iz naših prilika i krajeva, a bavi se problemima specifično šumsk o — građevnog karaktera. Iznosi mnogo principijelno novih stvari. Donosi i rezultate, koji će se moći neposredno upotrijebiti. Svakako bitno proširuje dosad objavljeno o potrebama mreže šumskih sporednih putova sa novim pogledima i iskustvom utvrđenim činjenicama. Može dakle biti samo od koristi onima, koji se ovakovim poslom bave. Osim toga otvara nove vidike i podbada na daljnja istraživanja na tom važnom i eminentno šumarsko - inženjerskom polju rada. Prof. Ing. S. Flögl. Gospodarski Glasnik — list za stručna i staleška pitanja. Drugi broj ovoga gospodarskoga mjesečnika posvećen je pitanjima našega voćarstva s ovim sadržajem: Milan Marsić, Plansko promicanje voćarstva; Ing. Viktor Vitolović, Rješavanje posjedovnih odnosa kao smetnje voćarske ponove; Ing. Oton Mašek, Akcija za podizanje voćarstva; Dr. 2. Kovačević, Plan za zaštitu voćaka; Ing. Mirko Felja, Sortiranje voća; Milan Dorčić, Težak položaj privatnih voćnih i loznih rasadnika; Miroslav Steinhausz, Sustavno osnovano ili usmjereno gospodarstvo. Osim toga donosi saopćenja: Iz Hrvatskog agronomskog društva i iz ministarstva seljačkog gospodarstva te književne bilješke. List sadrži brojidbene podatke o stanju našeg voćarstva, kartu voćarskih područja, koju je izradio gospodarski savjetnik Milan Marsić i više ilustracija. Cijena je pojedinom broju 5.— Kn, godišnja pretplata 60.— Kn, a uplaćuje se na ček. račun broj 49.035. Prvi je broj lista lijepo primljen od naše stručne javnosti, pa se može očekivati, da će se ovo dobro opremljeno stručno i staleško glasilo općenito proširiti. — Mi ga najtoplije preporučujemo. Uredništvo 463 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 52 <-- 52 --> PDF |
OGLAS Kod ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu u odjeljku za režijsko poslovanje soba broj 35—36 održaće se na osnovu riješenja ravnateljstva šuma broj 25090—1941, a na temelju § 51 Zakona o šumama i čl. 47—51 Uredbe M. S. br. 268/1936 na dan 18. listopada (subota) 1941 godine u 11 sati po odredbama zakona o državnom računovodstvu od 6. ožujka 1939. godine (N. »Narodne Novine« broj 102. od 14. kolovoza 1941. godine) — prva ofertalna dražba u skraćenom roku za prodaju oko 4.000 m* četinjastih pilanskih trupaca izrađenih u režiji državne šumarije Srednje. Četinjasti trupci prodaju se u četiri skupine a svaka skupina čini poseban dražbeni objekat i to: I. 1.000 nf četinjastih pilanskih trupaca II. 1.000 m:i III. 1.000 ms IV. 1.000 ms Isklična cijena za ove trupce određuje se sa Kuna 350 po 1 m* postavno vagon željeznička postaja Ivančici. Fond za pošumljenje — uključen je u prednjoj cijeni. Us lovi za ovu prodaju mogu se vidjeti svakog radnog dana u režijskom odjeljku ovog ravnateljstva. Jamčevina u iznosu od 35.000 Kuna za svaku skupinu polaže se u gotovu, ili u obveznicama novčanih zavoda Nezavisne Države Hrvatske, koji nisu pod stegom — na blagajni ovog ravnateljsta, najdalje do 10 sati na dan dražbe. Pismene ponude imaju biti zapečaćene u koverti sa oznakom: »Ponuda za kupnju četinjastih trupaca kod državne šumarije »Srednje« i dostavljene najkasnije do 11 sati na dan dražbe. Učestvovati na dražbi može svako lice koje je sposobno za vršenje pravnih poslova. Nadmetatelji imaju uz svoje ponude priložiti krsni odnosno rodni list. Propisno taksirane ponude za pojedinu skupnu sa 200 Kuna . taksenim markama i sa priloženom namirom o položenoj jamčevini, treba da sadrži pored krsnog odnosno rodnog lista još i izjavu, da su ponuđaču uslovi jeftimbe poznati i da pristaje da se po njima nadmeće. Dostalac snosi troškove raspisa ove jeftimbe. RAVNATELJSTVO DRŽAVNIH ŠUMA — SARAJEVO Broj: 25.900—1941. Kotarska oblast u Jastrebarskom. Broj: 7276/1941. Jastrebarsko, dne 21. rujna 1941. Predmet: Domagović pl. z. z prodaja hrastovih stabala. OGLAS DRAŽBE HRASTOVIH STABALA Na temelju riješenja Ministarstva šuma i rudarstva, odjela za šumarstvo u Zagrebu od 15. IX. 1941. broj 18829 M. Š. i zaključka glavne skupštine ovlaštenika z. z. pl. Domagović ođ 17. VIII. 1941. točka 1 održati će se dne 14. listopada 1941. uli sati prije podne pismena javna dražba 926 m3 hrastove tehničke drvne mase bez kore od 412 hrastovih stabala nalazećih se u odjelima 11c, 12 b, 13 a, 14 a i 15 b šumskog predjela Vužina z. z. pl. Domagović obilježenih kolobrojem brojevima 1—412 464 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 53 <-- 53 --> PDF |
uz iskličnu cijenu od 780.078 Kn. slovima sedam stotina osamdeset tisuća i sedamdeset i osam Kuna. Pobliži dražbeni uvjeti stoje na uvid interesentima u uredovnici kotarskog šumara Jastrebarsko za vrijeme uredovnih satova. ZA DOM SPREMAN! Kotarski predstojnik: Firis, v. r. Broj: 6141/1941. OGLAS Na osnovu riješenja Ministarstva šumarstva i rudarstva br. 19.006/41 od 17. IX. 1941. ovime se daje na znanje, da će se u uredu Kotarske oblasti u Vel. Gorici dana 13. listopada 1941. uli sati prije podne održati druga javna pismena dražba 90 komada hrastovih stabala vlasništvo z. z. Okuje procjenjenih na 133 m3 hrastove gradnje I., II. i III. razreda, te 134 komada hrastovih pragova. Isklična cijena je 119.697.— Kuna. Pobliži dražbeni uvjeti mogu se vidjeti za vrijeme uredovnih sati kod Kotarske oblasti u Vel. Gorici. U VI. Gorici, dne 21. rujna 1941. Kotarska oblast. Broj: 8187-1941. OGLAS DRAŽBE Dana 20. listopada 1941. u 11 sati prodavati će se kod ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu prvom javnom ofertalnom dražbom niže naznačeni izrađeni drvni materijal: 1. SKUPINA: 8.420,— akova zdrave hrastove njemačke bačvarske duge uz cijenu od 115,— Kuna za 1 akov franko stovarište kod postaje Bos. Novi. 2. SKUPINA: 3.583,46 akova zdrave i 158,49 akova škart hrastove njemačke bačvarske duge uz cijenu od 115.— Kuna za 1 akov zdrave i 75,— Kuna za 1 akov škart duge franko stovarište kod postaje Topusko Toplice. 3. SKUPINA: 345,83 akova zdrave hrastove njemačke bačvarske duge uz cijenu od 115.— Kuna za 1 akov franko stovarište kod postaje Ivanić Grad. 4. SKUPINA: 72 m3 hrastovog rudnog drveta sa korom uz cijenu od 460.— Kuna za 1 m3 franko stovarište kod postaje Novoselec- Križ. 5. SKUPINA: 800 rn3 bukovih trupaca druge vrsti uz cijenu od 450.— Kuna za 1 m3 franko vagon na postaji Bos. Novi. 6. SKUPINA: 200 m3 bukovih trupaca druge vrsti uz cijenu od 450.— Kuna za 1 m3 franko vagon na postaji Majur. 7. SKUPINA: 800 m3 bukovih trupaca druge vrsti uz cijenu od 450.— Kuna za 1 m3 franko vagon .na postaji Vojnić. 8. SKUPINA: 300 m3 bukovih trupaca druge vrsti uz cijenu od 450.— Kuna za 1 m3 franko vagon na postaji Pitomači, Vukosavljevici, Spišić Bukovici. 465 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 54 <-- 54 --> PDF |
9. SKUPINA: 1.400 m3 bukovih trupaca druge vrsti uz cijenu od 450.— Kuna za 1 m3 franko vagon na postaji Bastaji, Grubišno polje, Pivnica. 10. PIVNICA: 200 m3 bukovih trupaca druge vrsti uz cijenu od 450.— Kuna za 1 m3 franko vagon na postaji Novoselec-Križ. Skupina 1 do 4 prodaju se kao viđena roba (tale quale). Trupce skupine 5 do 10 izradit će ravnateljstvo zime 1941/42. Jamčevina (žaobina) se imade predati na ravnateljstvu državnih šuma u Zagrebu do 10 sati na dan dražbe i to: domaći državljani 5%, a strani 10% od isklične cijene. Jamčevina (žaobina) se prima: a) u gotovom novcu; b) u uložnicama zavoda Nezavisne Države Hrvatske, koje nisu pod zakonskom stegom. Dražba će se izvršiti po propisima zakona o državnom računovod stvu, uredbe M. S. broj 268/36. Ponuda se imade staviti za svaku skupinu zasebno. Jednom ponudom može se nuditi za više skupina. Ponude imadu biti biljegovane kako slijedi: za skupinu 1 i 9 sa 600.— Kuna; za skupinu 2, 5, 7, 8 sa 400.— Kuna; za skupinu 3, 4, 6, 10 sa 200.— Kuna. Opći dražbeni i ugovorni uslovi mogu se vidjeti za sve skupine kod ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu, a za skupine: 1 i 5 kod državne šumske manipulacije u Bos. Novom; 2 kod državne šumarije u Vranovini; 3 kod državne šumarije u Dragancu; 4 i 10 kod državne šumarije u Vojnom Križu; 6 kod državne šumske manipulacije u Kostajničkom Majuru; 7 kod državne šumske manipulacije u Vojniću; 8 kod državne šumarije u Pitomači; 9 kod državne šumarije u Virovitici. Ponudi se imade priložiti krstni odnosno rodni list, te svjedodžba o plaćenom porezu za tekuće tromjesečje. U Zagrebu, dne 29. rujna 1941. Ravnateljstvo državnih šuma. N A. sI c . A tvornica tanina i paropila d. d. ZAGREB, Marulićev tr g 18. Sve v . s te tvrd o JJ I meRogr drva PILANE: Đurđenovac, Ljeskovica, Andrijevci, Novoselec-Križ, Karlovac, Klenak, Podgradci, Zavidovići, Begovhan- Tvornica tanina, parket a, b a č a v a : ĐURĐENOVAC Impregnacija pragova i stupova : KAREOVAC Tvornica sanduka i ljušl e n e robe : PODCRADCI Urednik Dr Ing. Josip Balen. — Izdalo Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu, Vukotinovićeva ulica 2. — Tisak Narodne tiskare, Zagreb, Kaptol 27. — Za tiskaru odgovara Rudolf Vedo, Zagreb, Kaptol 27. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja (10) PROPISNIK o stanovima u stambenoj zgradi ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu. § 1. Pravo na stanovanje u stambenoj zgradi ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu imaju aktivni činovnici ministarstva šumarstva i rudarstva — odjela za šumarstvo — prvenstveno oni sa stručnom spremom, a zatim oni bez stručne spreme pod sljedećim uslovima: 1. da ima praznih stanova, koji se mogu upotrijebiti za stanovanje s obzirom na svrhu same zgrade; 2. da je osoba, koja traži stan slabog materijalnog stanja t. j . da pored plaće nema drugih dohodaka ni on ni njegova žena, odnosno članovi njegove obitelji; 3. da osoba, keja traži stan ima neopskirbljenu djecu, a neoženjeni, odnosno neudate, da imaju ne opskrbljenu najbližu rodbinu (roditelji, braća, sestre i svojta; tast, punica) s kojima u zajednici žive i uzdržavaju ih; 4. da osoba, koja traži stan, njegova žena ili djeca nemaju svoju kuću ili kakvo drugo nepokretno imanje u mjestu službovanja ili u kojem drugom mjestu, koje donosi ili bi moglo donositi dohodak. § 2. Stanovi se ne smiju izdavati u podnajam ni u kojem vidu. U protivnom stan će se odmah otkazati. Daljne srodnike može stanar držati u stanu izuzetno po naročitom odobrenju, ali to ne smije biti u cilju koristi. § 3. Stanove dodjeljuje ravnatelj zagrebačkog ravnateljstva državnih šuma. Protiv rješenja ravnatelja može se nezadovoljna stranka žaliti na ministarstvo šumarstva i rudarstva u Zagrebu, čije je riješenje izvršno. § 4. Državni stan ne može se uživati duže od 5 godina bilo neprekidno ili s prekiiidcim. Izuzetno se taj rok može produžiti za po jednu godinu najviše tri puta i to samo u slučaju, ako službenik ima u obitelji više od dva neopskrbljena člana i ako su njegove materijalne prilike vrlo teške ili ako slučajno na stan ne bi bilo drugih reflektanata. U gornji se rok računa i vrijeme stanovanja do donošenja ovoga propisnika. § 5. Predaja i preuzimanje stana vrši se povjerenstyeno na temelju kućnog inventara. Povjerenstvo sačinjava upravitelj kuće i dva svjedoka. Utvrde li se pri tom u stanu kakove manjkavosti, koje je stanar u smislu ovog propisnika imao popraviti o svom trošku, dužan je te popravke izvršiti još prije useljenja svoga nasljednika. Ne dostaje li za to vremena, ima svo odštetiti. 0 primopredaji sastavlja se zapisnik, koga odobrava ravnatelj šuma. § .. Stanar ne smije činiti u stanu bez dozvole nikakve preinake ili nove konstrukcije i naprave. Učini li to, nema pri iselenju pravo na naknadu učinjenih troškova, te je dužan, ako bude potrebno, sve staviti u prijašnje stanje. 33 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo §7. Svi popravci dijele se na takove, koje obavlja stanar o svom trošku i na takove, koji se obavljaju o trošku državnog erara. §8. O svom trošku dužan je stanar izvesti: 1. bijeljenje onih prostorija, koje nisu bojane (kuhinja, smočnica, zahod, kupaona); 2. omazivanje peći i štednjaka; 3. sve manje popravke vodovoda, izlijeva te električnih instalacija; 4. kitanje prozora; 5. sve popravke, koje on prouzroči uslijed nemarne upotrebe, krupne nepažnje ili zlobnog oštećivanja, bilo da je to učinio on sam bilo njegovi ukućani, gosti, posluga i uopće sva lica, koja borave u kući na poziv toga stanara. §9. Na trošak erara izvršuju se svi oni popravci, koji su nužni uslijed dulje upotrebe stana, te uslijed elementarnih nepogoda. § 10. Svaki stanar je dužan, da osim propisane stanarine plaća: pristojbe za dimnjačara, za vodovod, za rasvjetu stubišta, za čišćenje stubišta i za pazikuću. § 11. Neposredni nadzor nad zgradom ima voditi referent za građevine ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu. Njegova je dužnost da pazi, da se drže sve odredbe ovog propisnika i kućnog reda. On vodi nadzor nad pazikućom naročito u pogledu držanja čistoće. Ima pravo i dužnost da vrši pregled stanova, da li se drži red u kući i izvršuju popravci u smislu §8. Svaku štetu na zgradi kao i opasnost da bi moglo doći do štete, odmah prijavljuje ravnateljstvu, i poduzima sve, da se popravi šteta, odnosno ukloni pogibao. On prisustvuje primopredaji stanova, odjavljuje i prijavljuje stanare redarstve noj oblasti. Stanare, koji se ogriješuju o propise ovog propisnika, prijavljuje ravnateljstvu državnih šuma u Zagrebu. §12. Ravnateljstvo šuma postavlja pazikuću, koji ima dužnost da održava red i čistoću u cijeloj kući i oko kuće, naročito na ulazu i na stubištu, te da čisti snijeg ispred kuće. On vrši sve propise, koje redarstveni propisi nalažu pazikući: pravodobno otvara i zatvara kućna vrata, a osvjetljuje vežu i stubište; izvršuje sve odredbe zdravstvenih oblasti, osobito u pogledu raskuživanja i čišćenja. Svaki opaženi kvar pazikuća- prijavljuje upravitelju kuće i nastoji da ustanovi krivca. Isto tako prijavljuje upravitelju kuće svakog stanara, koji se ogriješi o ovaj propisnik. §13. Stanare, koji se ogriješe o ovaj propisnik, opomenut će za slučajeve manje važnosti upravitelj kuće. U ponovljenom slučaju i u slučaju veće važnosti stanara opominje pismeno ravnateljstvo državnih šuma u Zagrebu. Ako se opomena ponovi tri puta, može ravnateljstvo otkazati stan. § 14. Ravnateljstvo državnih šuma u Zagrebu može svakom stanaru otkazat; uporabu stana a da ne navede razlog otkaza uz rok od 1 (jedan) mjesec dana računajuć od dana, 34 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja kada je primio odluku o otkazu. Jedino udovi umrlog činovnika može ravnateljstvo šuma u iznimnim slučajevima otkazni rok produljiti. §15. Dužnost iseljenja iz stana nastupa: 1. u slučaju otkaza bilo sa strane stanodavca ili sa strane stanara; 2. u slučaju premještenja, umirovljenja, smrti službenika ili prestanka službe; 3. kada je službenik uživao državni stan pet godina, izuzev slučaja produljenja po §-u 4. ovog propisnika; 4. kada u toku uživanja stana prestane koji od uslova iz §-a 1. ovog propisnika. § 16. Protiv rješenja ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu može se nezadovoljna stranka žaliti ministarstvu šuma i ruda, odjelu za šumarstvo u Zagrebu, čije je riješenje konačno. §17. U pogledu kućnog reda postupat će se po propisima kućnog reda za grad Zagreb, koji mora u samoj kući biti izvješen na, vidljivom mjestu. § 18. Ovaj propisnik stupa na snagu s danom odobrenja kad prestaje vrijediti dosadanji pravilnik. U Zagrebu, dne 30. lipnja 1941. god. Ministar šuma i ruda: Frković v. r. Broj: 5479-1941. M. Š. Sravnjeno i sa izvornikom suglasno: U Zagrebu, dne 30. lipnja 1941. ODJF.LNI PREDSTOJNIK: Abramović (.) Na prijedlog ministra za urudžbe propisujem i i proglašujem ZAKONSKU ODREDBU O OSNIVANJU ZAVODA ZA KOLONIZACIJU § 1Osniva se zavod za kolonizaciju sa sjedištem u Zagrebu. Zavod je samostalno pravno lice javno pravnog značaja, nad kojim vrši nadzor ministarstvo udružbe. § 2. Svrha je zavodu uređenje seljačkog posjeda putem nutarnje kolonizacije i agrarne reforme, pa se ti poslovi izuzimaju iz nadležnosti dosadanjih oblasti. § 3. Za postiguće gornjih svrha zavod raspolaže sa samostalnim proračunom a potrebna novčana sredstva uz vlastite prihode i imovinu daje mu država. §4. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru udružbe, koji će izdati pravilnik o ustrojstvu i postupku zavoda. 35 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo § 5. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.. U Zagrebu dne 4. svibnja 1941. Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj: LIV/86-Z. p. 1941. Ministar za udružbe: Dr. Jozo Dumandžić, v. r. (12) ZAKONSKA ODREDBA O POMAGANJU KOLONIZACIJE § 1. Ministarstvo šumarstva i rudarstva pomagati će rad Zavoda za kolonizaciju osnovanog zakonskom odredbom od 4. svibnja 1941. broj L.1V-86-Z. p.-1941. §2. Za postignuće svrhe Zavoda za kolonizaciju određene u § 2. zakonske odredbe broj LIV-S6-Z. P.-1941. stavljat će min´star šumarstva i rudarstva Zavodu za koloni zaciju postepeno na razpolaganje: a) zemljište za izgradnju naselja, to) relativno-šumska zemljišta za poljoprivredno obrađivanje, c) drvo za popravak seljačkih kuća, koje su naseljene u vezi sa zakonskom odredbom broj LIV-86-Z. p.-1941. i drvo za gradnju seljačkih kuća s potrebnim nuz sgradama i za najpotrebniji namještaj, d) drvo za paljenje vapna, opeke i crijepa, e) zemlju za opeku i crijep, f) kamen za gradnju, g) drugi građevni materijal. § 3. Ministarstvo šumarstva i rudarstva predaje u vlastničtvo Zavodu za kolonizaciju zemljišta u onom stanju, u kome se nalaze. § 4. Ministarstvo šumarstva i rudarstva pripremit će građevni materijal za krovnu konstrukciju, materijal za vrata i prozore, za izradu podova i za najpotrebniji namještaj, gdje bude moguće; gdje to ne bude moguće, predat će se određena koLčina drveta u statolovini. § 5. Zemljišta pod a) i b) i materijal spomenut pod e), f) i g) § 2. ove zakonske odredbe predat će se bezplatno, a materijal spomenut po c) i d) istog paragrafa odnosno materijal naveden u § 4. ove zakonske odredbe po obračunu, koji će ministarstvo šumarstva i rudarstva dostaviti Zavodu za kolonizaciju. Ovlašćuje se ministar šumarstva i rudarstva, da vrijednost materijala odredi posebnim cjenikom. § 6. Ministar šumarstva i rudarstva dostavljat će Zavodu za kolonizaciju izprave o stavljanju na razpolaganje izlučenih zemljišta, kojima će izričito dopustiti prijenos prava vlastničtva bezteretno na izlučenim zemljištima -s imena državnog šumskog erara Nezavisne Države Hrvatske na ime i korist Zavoda za kolonizaciju. 36 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Prije sastava izprave podnijet će Zavod za kolonizaciju ministarstvu šumarstva i rudarstvu potrebne diotbne nacrte izrađene po stručnjacima zavoda, da ih ministar šumarstva i rudarstva vidira i priklopi izpravi navedenoj u prednjoj stavci. Izpravu i potrebne diobne nacrte dostavit će Zavod za kolonizaciju nadležnom zemljišnoknjižnom sudu na provedbu. Nadležni zemliištno-knjižni sudovi dužni su provesti u zemljištnim knjigama bezteretno prijenos prava vlastničtva u korist Zavoda za kolonizaciju u Zagrebu. § 7. Podnesci i poslovi po ovoj zakonskoj odredbi ne podpadaju pod b ljegovinu. 8 8. Ovlašćuje se ministar šumarstva i rudarstva, da daje obvezno tumačenje ove zakonske odredbe. §9. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministarstvu šumarstva i rudarstva. § 10. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 7. kolovoza 1941. Broj CCXXIV-968-Z. p.-1941. Ministar šumarstva i rudarstva: Ing. Ivica Frković, v. r. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. I (13) IMENOVANJE ČLANOVA RAVNATELJSTVA ZAVODA ZA KOLONIZACIJU ODLUKA U smislu pravilnika o ustrojstvu i postupku Zavoda za kolonizaciju imenujem članovima ravnateljstva Zavoda: Matu J a g a t i ć a, seljaka iz Martinske Vesi predsjednikom, a članovima: Dr. Krunoslava Drganovića , svećenika i docenta sveučilišta u Zagrebu; Dr. Pavla K v a k a n a, sveučilišnog profesora poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu ; Dr. Stjepana Horvata , sveučilišnog profesora tehn. fakulteta u Zagrebu Dr. Stjepana H e f e r a, odvjetnika u Osijeku; Miju M´ubrina , seljaka iz Korije, kotar Virovitica; Šimuna Buntića , seljaka iz Brotnja, kotar Mostar; Ing. Miju Rosan di ća, drž. tajnika šuma i ruda u Banja Luci; Dr. Marijana Banica , ravnatelja Zavoda za proizvodnju lijekova i t. d. u Zagrebu; Ing. Franju Trstenjaka , gospodarskog savjetnika ministarstva narodnog gospodarstva u Zagrebu. Dr. Riikarda Flögla , činovnika Penzionog zavoda u Zagrebu; Ruperta Horvata , agrarnog savjetnika ministarstva narodnog gospodarstva u Zagrebu. Broj 76-1941. 12. svibnja 1941. Zagreb. Ministar udružbe: Dr. Jozo Dumandžić, v. r. 37 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo (14) Ministarstvo narodnog gospodarstva odjel za obrt, industriju i trgovinu u Zagrebu Broj 4.457-1941. Temeljem § 4. zakonske odredbe o redovitom poslovanju i sprečavanju sabotaže u privrednim poduzećima izdajem OBJAVU kojom određujem, da privredna poduzeća imadu ulagati svu poslovnu gotovinu na račun kod Poštanske štedionice u Zagrebu ili kod slijedećih novčanih zavoda: Prve hrvatske štedionice, Gradske štedionice, Bankarskog društva (Bankverein), Zanatske banke d. d., Štedionice Nezavisne Države Hrvatske, Hrvatske sveopće kreditne banke, Udružene banke, Jugobanke, Hrvatske banke, Prve hrvatske obrtne banke i Čeho4>anke, Napretkove zadruge i Zadruge »Hrvatskog Padiše«. Ovo pravo pripada kako središnjici tako i podružnicama gore spomenutih zavoda. Za ostale novčane zavode u drugim područjima Države Hrvatske donijet će se naknadna objava. Ovako uložene gotovine slobodne su od svakih stega. Zagreb dana 3. svibnja 1941. Ministar narodnog gospodarstva: Lovro Sušić, v. r. (15) ZAKONSKA ODREDBA O DRŽAVNOM ZASTUPNIČTVU I. OBĆE ODREDBE. § 1Državno zastupničtvo, kao samostalna ustanova državne riznice, štiti imovinsko» pravne probitke Nezavisne Države Hrvatske. § 2. U sjedištu svakog banskog stola postoje državna zastupničtva s mjestnom nadležnošću tih sudova. §3. Na čelu državnog zastupničtva stoji državni zastupnik. Državni zastupnik upravlja poslovima državnog zastupničtva i vrši neposredan službeni nadzor nad osobljem i radom zastupničtva. §4. Osim poslova predviđenih ovom zakonskom odredbom državno zastupničtvo radi i sve poslove, koji su mu povjereni bilo pojedinim zakonskim propisima, bilo posebnom naredbom državne riznice. Ovakove naredbe moraju biti objavljene u Narodnim novinama i obvezatne su za sudove i ostale oblasti. § 5. Državno zastupničtvo opći samostalno i neposredno sa svim oblastima. Sve oblasti dužne su ukazivati državnom zastupničtvu pravnu pomoć, kad je zatraži, i dostavljati mu tražene spise. Za svaku neurednost oblasti kod ukazivanja ove pomoći odgovarat će službenik, krivnjom kojega je neurednost nastala, ne samo karnostno već i za naknadu šteta prouzročene državi. 38 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Državni zastupnik može u tom slučaju poduzeti sve potrebno radi povedenja karnostnog postupka protiv odgovornog službenika. Državna zastupničtva jednako su obvezana na međusobnu pravnu pomoć. § 6. Sukobe nadležnosti između državnih zastupništava rješava državna riznica. § 7. Činovnici državnog zastupničtva ne mogu vršiti poslove po ovoj zakonskoj odredbi, ako postoje razlozi za njihovo izključenje u smislu §-a 15. grpp. Izključeni činovnici dužni su, u koliko se ne bi mogla odmah odrediti zamjena, obavljati sve najpotrebnije poslove, koji se ne mogu odgoditi. Odredba stavke 1. vrijedi i za osobe iz §§-a 18. i 21. §8. Državno zastupničtvo štiti i imovinskoHpravne probitke zaklada, školskih obćina i pravnih osoba, koje stoje pod upravom države i njenih organa, kao i državnih privrednih poduzeća i ustanova, razumjevajući pod tim i ona poduzeća i ustanove, u kojima država i spomenuta poduzeća i ustanove sudjeluju s većim dijelom glavnice. Državna riznica može pojedine poslove iz djelokruga državnog zastupničtva prenositi i na pravne odsjeke i pravne izvjestitelje tih poduzeća i ustanova, koji će to raditi pod nadzorom i uputama državnog zastupničtva. II. DJELOKRUG I POSTUPAK. 1. Pravna mišljenja. §9. Državna zastupničtva daju, na zahtjev državnih oblasti, pravna mišljenja o svim važnijim pitanjima iz djelokruga njihove nadležnosti, a koja se tiču imovinsko-pravnih probitaka države i ostalih pravnih osoba navedenih u §-u 8. Pravna mišljenja daje ono državno zastupničtvo, koje je mjestno nadležno. Ako oblast ne usvoji mišljenje državnog zastupničtva, može nadležno ministarstvo zatražiti mišljenje stalnoga pravničkog odbora kod državne riznice. § 10. Kad pravna mišljenja traže oblasti, koje imaju svoje pravne odsjeke il; pravne izvjestitelje, dužne su uz zahtjev dostaviti i obrazloženo mišljenje svojih izvjestitelja. § 11U stvarima, koje spadaju u nadležnost pojedinog ministarstva, daje na njegov zahtjev pravna mišljenja i stalni pravnički odbor kod državne riznice. § 12. Pravna mišljenja državnog zastupničtva nijesu obvezatna za oblasti, kojima su dana. Ona služe za službenu upotrebu oblasti, koja ih je zatražila i ne smiju se objavljivati ili navoditi u odlukama oblasti kao mišljenja državnog zastupničtva. 2. Ugovori. § 13. Svi ugovori, koje oblasti zaključuju u ime države, moraju se prije konačnog zaključenja dostaviti državnom zastupničtvu na pravno mišljenje. Ako državno zastupničtvo drži, da bi zaključenje ugovora moglo biti štetno za imovinsko-pravne probitke države, upozorit će na ovo oblast, kojoj šalje svoje pravno mišljenje. 39 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Od ovog se izključuju ugovori, koji se odobravaju zakonom ili za koje je posebnim zakonskim propisima drugčije naredjeno. 3. Zastupanje pred sudovima i drugim oblastima. § 14. Državu zastupa pred sudovima i drugim oblastima, kao i prema svim osobama državno zastupničtvo, osim ako nije posebnim zakonskim propisima drugčije odredjeno. § 15. Državno zastupničtvo isto tako zastupa i pravne osobe, poduzeća i ustanove navedene u §-u 8., kao i one, za koje mu se to posebnim zakonskim propisima odredi ili mu državna riznica svojom naredbom to naloži. Ako se radi o zastupanju pravnih osoba, koje nijesu navedene u §-u 8., potrebno je u tom slučaju, da te pravne osobe izdaju punomoć državnom zastupničtvu za zastupanje. § 16. Državno zastupničtvo jedino je ovlašteno da za državu i za pravne osobe, poduzeća i ustanove navedene u §-u 8. podiže tužbe i na tužbe protiv njih daje odgovore te da poduzima sve druge pravne čine pred sudovima i drugim oblastima ti stvarima svoga djelokruga, u koliko ovom odredbom nije drugčije odredjeno. § 17. Državni zastupnici i njihovi zamjenici zastupaju po ovoj zakonskoj odredbi pred sudovima i drugim oblastima bez posebne punomoći. § 18. Državni zastupnici mogu povjeriti zastupanje i pristavima, a pred prvomolbenim sudovima i oblastima i vježbenicima. U izvanparbenim kao i u ovršnim stvarima može se povjeriti zastupanje i službenicima pomoćnog ureda državnog zastupničtva. Prema potrebi i prirodi posla može se povjeriti zastupanje i upravnim činovnicima i činovnicima drugih struka, osim u onim slučajevima, gdje zakon traži, da stranka mora biti zastupana po odvjetniku. Jedino u slučaju, kada je zastupanje povjereno sucu redovnog suda ili državnom tužitelju, mogu ovi zastupati pred sudbenim stolovima i u postupku gdje je zakonom odredjeno obvezatno zastupanje po odvjetniku. Svi ovi službenici moraju imati posebnu punomoć ili ovlaštenje državnog zastupnika, koji može u svako vrijeme od njih preuzeti povjereno im zastupanje. § 19. Sudovima i oblastima, kojih činovnicima je povjereno zastupanje, dostavit će se uz zahtjev za zastupanje potrebne upute, spisi i isprave. Zamoljeni sud ili oblast odredit će bez odgađanja jednog činovnika radi zastupanja. U slučaju stvarne nemogućnosti iz bilo kojeg razloga obavijestit će se o tome najhitnije državni zastupnik. Nakon svršenog posla mora sud ili oblast uz povratak spisa izvijestiti državnog zastupnika o učinjenom i o sudskoj odluci. Podatci i upute državnog zastupnika obvezuju odredjenog zastupnika. § 20. U kaznenim stvarima, u kojima je država interesirana kao privatni učesnik, na glavnoj raspravi, zastupat će je državni tužitelj i u njeno ime stavljati odštetne zahtje ve, ako državni zastupnik ili osoba, koju on odredi, ne pristupi na glavnu raspravu. Za ove slučajeve državnom tužitelju nije potrebna posebna punomoć ili ovlaštenje. 40 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Državni tužitelj dužan je o stavljenom privatnopravnom zahtjevu i posljedku glavne rasprave u vezi s prijavljenim odštetnim zahtjevom što prije izvijestiti nadležno državno zastupničtvo. Sve kaznene osude, koje se tiču države kao privatnog učesnika, dužni su sudovi u odpravku dostaviti nadležnom državnom zastupničtvu, za koga teku rokovi od dana primitka odpravka. §21. U ustanovama, u kojima postoje pravni odsjeci ili pravni izvjestitelji, i oni su dužni na zahtjev državnog zastupnJčtva podizati tužbe,, davati odgovore i preuzeti zastupanja pred prvomolbenim sudovima i oblastima u predmetima, koji potječu ;z njihova djelokruga, pa i u onim slučajevima, gdje zakoni traže da stranka mora biti zastupana po odvjetniku. Odredba stavke 1. vrijedi i za upravitelje šumskih uprava u stvarima šumskih šteta, u koliko vrijednost parnice nije veća od Kuna 1000.—. Odluke po §§-ima 33. i 36. izdaje prema vrijednosti parnice državni zastupnik odnosno državna riznica na obrazloženi prijedlog osoba iz stavke 1. i 2. Državni zastupnik može u svako vrijeme od tih osoba tražiti izvješće o toku parnice i od njih preuzeti povjereno im zastupanje. § 22 U parnicama proti državi, u kojima se nadležnost suda određuje obćom mjestnom nadležnošću tuženika obzirom na propis §-a 66. grpp., nadležno je da zastupa u prvom redu ono državno zastupničtvo, u području kojega se nalazi stvar, na koju se parnica odnosi, u dragom redu ono, u području kojega se zbio dogodaj, iz koga je nastao tužbeni zahtjev, a u trećem redu ono, u području kojega se nalazi sjedište vrhovne oblasti, koja je nadređena ustanovi, u djelokrug koje spada predmet tužbe. U svim drugim parnicama kao i za druga zastupanja pred sudovima i drugim oblastima nadležno je ono državno zastupničtvo na području kojega se nalazi prvomolbeni sud ili oblast, kod koje je poveden postupak. U drugim poslovima državnog zastupničtva odlučuju u pogledu nadležnosti pravila izražena u stavci 1. § 23. Za slučaj potrebe može pojedino državno zastupničtvo u predmetima iz svoje mjestne nadležnosti poduzimati pojedine parbene čine i izvan svoga područja. §24. Državna riznica može u slučaju potrebe povjeriti zastupanje i državnom zastupniku, koji ne bi bio mjestno nadležan po §§-ima 2. i 22. § 25. Državni zastupnici zastupaju državu i pred sudovima i drugim oblastima stranih država, u koliko je to dopušteno po zakonima dotičnih država. Ako je potrebno umjesto ili pored državnog zastupnika odrediti drugu osobu za zastupanje pred stranim sudovima i oblastima, ministarstvo, u djelokrug kojega predmet spada, predložit će osobu za zastupanje prvenstveno izmedju naših državljana. Odluku o tome izdaje državna riznica. Ona izdaje odredjenoj osobi potrebnu punomoć. Osoba, koja prihvati navedeno zastupanje ne može prenijeti punomoć na drugu osobu niti može za vrijeme trajanja dobivene punomoći voditi parnice protiv države u korist drugoga, a ako bio to učinila, mora joj se oduzeti izdata punomoć i odgovarat će za naknadu štete. 41 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo §26. Kad pravne osobe i ustanove, kojih imovinsko-pravne probitke zastupa državno zastupničtvo po ovoj zakonskoj odredbi ili po posebnim zakonima, vode parnicu s državom ili medju sobom, ne može ih u tim parnicama zastupati državno zastupničtvo. Kad navedene pravne osobe i ustanove vode parnicu s državom, državno zastupništvo će zastupati imovinske — pravne probitke države, a ako ove pravne osobe i ustanove vode parnicu medju sobom, izabrat će same sebi zastupnike. Državno zastupničtvo može odkloniti ili odkazati dalje zastupanje i u onim slučajevima, u kojima bi probitci dotične pravne osobe ili ustanove mogli doći u sukob s probitcima države. 0 ovome je državno zastupničtvo dužno izvijestiti parbeni sud, koji će pozvati dotičnu pravnu osobu ili ustanovu da postupa po stavci 2. Državno zastupništvo dužno je zastupati još 3 dana poslije dostavljene obavijesti sudu o odkazu, u koliko se radi o zaštiti od štetnih pravnih posljedica. § 27. U parnicama trećih osoba protiv državnih službenika i države za naknadu štete počinjene im nezakonitim ali nepravilnim postupkom državnih službenika u vršenju službenih dužnosti, državni zastupnik može preuzeti i zastupanje dotičnog državnog službenika na njegovu molbu, a uz odobrenje njegove predpostavljene oblasti. Državno zastupničtvo može tečajem parnice odkazati ovo zastupanje u smislu §-a 138. grpp. Državno zastupničtvo može preuzeti obranu osoba spomenutih u stavci 1. i pred kaznenim sudovima, ako bi oslobođenje dotične osobe od kaznene odgovornosti moglo, utjecati na građansko-pravnu odgovornost države u vezi sa spomenutim kaznenim djelom. § 28. Ako se probitci države ne mogu drugčije zaštititi, državno zastupničtvo dužno je povesti parnicu, kad to od njega zatraži nadležna oblast. Državno zastupničtvo, osim u slučajevima, gdje bi bila skopčana pogibelj s odgodom, ne može iz vlastite pobude tužiti bez zahtjeva nadležne oblasti. U parnicama proti državi izmedju dana dostave tužbe državnom zastupničtvu´ i dana odredjenog ročišta mora hiti razmak od najmanje petnaest dana. § 29. Ako je tužba podignuta proti državi, državni zastupnik će to smjesta priobćitr odnosnoj oblasti i zatražiti potrebne obavijesti kao i staviti umjesto (prijedlog. § 30. Sve oblasti dužne su tužbe i druge spise podnijete proti državi, a koji su im: pogrešno upućeni, bez odgadjanja dostaviti nadležnom državnom zastupničtvu. § 31. Tečajem parnice mora državni zastupnik upotrijebiti sva zakonom dopuštena sredstva, da očuva povjerena mu prava i probitke. §32. Parnice s državom mogu suditi samo redovni sudovi (§ 1. grpp.). § 33. Ako državni zastupnik drži, da vodjenju parnice nema mjesta ili da treba odu stati od već povedene parnice, odlučit će sam o nevodjenju ili odustaji od parnice, u koliko njezina vrijednost ne prelazi 12.000 dinara, ali mora o tome izvijestiti državnu riznicu. Ako je vrijednost parnice preko 12.000 dinara, i kad je vrijednost neprocjenjiva, odlučuje o vođenju ili odustaji od parnice državna riznica. 42 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Zakoni1, pravilnici, normativna rješenja Prije izdanja odluke o nevodjenju parnice državni zastupnik može dostaviti svoje obrazloženo mišljenje oblasti, koja je tražila povedenje parnice, da mu i ona dostavi o tome svoje mišljenje kao i možda nove podatke. § 34. Državni zastupnik može radi osigurana državnih tražbina upotrijebiti sva sredstva osiguranja iz §-a 322. i slijed, zakona o ovrsi i osiguranju od 9. srpnja 1930´. Sudovi su dužni dozvoliti predložena sredstva osiguranja, ne tražeći da se učini vjerojatnom opasnost, i bez izprava spomenutih u §-u 322. istog zakona. Pored državnog zastupnika ovlaštene su i dužne, u slučaju hitne potrebe, tražiti navedena sredstva osiguranja za državu i druge oblasti. Ali odluke o takovu prijedlogu sud je dužan dostaviti mjestno nadležnom državnom zastupničtvu. Rokovi za poduzimanje pravnih čina i upotrebu pravnih sredstava teku od dana dostave odluke državnom zastupničtvu. § 35. Sve odluke sudova i drugih oblasti u stvarima, koje spadaju u djelokrug državnog zastupničtva, moraju se dostavljati mjestno nadležnom zastupničtvu. U protivnom slučaju nemaju pravnog učinka prema državi. Ovo vrijedi i u slučajevima, kada državno zastupničtvo zastupa druge pravne osobe i ustanove po posebnim zakonima ili na osnovu naredbe državne riznice. Ali to ne vrijedi za slučajeve zastupanja po §-u 21. niti se ovim propisima dira u odredbe zakona o ovrsi i osiguranju za dostavljanje odluka i poreznim oblastima o ovršnom postupku na nekretninama. Sudovi su dužni dostaviti nadležnom državnom zastupničtvu i sve odluke, kojima se u cijelosti ili djelomično odbacuju prijedlozi i drugi zahtjevi državnih oblasti za osiguranje ili naplatu poreza, prireza, pristojba i drugih javno-pravnih daća, kad je proti tomu rješenju po zakonu dopušteno koje pravno sredstvo. Rok za upotrebu pravnog sredstva teče od dana dostave odluke mjestno nadležnom državnom zastupničtvu. § 36. Državni zastupnik može priznati tužbeni zahtjev i nagoditi se u ime države do Din 12.0..—, ali o tome mora podnijeti izvješće državnoj riznici; ako je vrijednost prijepora preko ovog iznosa ili ako je vrijednost neprocjenjiva, potrebno je za nagodbu ili priznanje tužbenoga zahtjeva odobrenje državne riznice. Priznanje i nagodbe zaključene protivno ovoj odredba za državu su bez pravnog učinka. U pogledu plaćanja ili ispunjenja tužbenog zahtjeva državni zastupnik može dozvoliti olakšice, no najviše na vrijeme od šest mjeseci, a preko toga roka samo uz odobrenje državne riznice. § 37. Državno zastupničtvo dužno je upotrijebiti proti nepovoljnim osudama, odlukama i rješenjima pravna sredstva, u koliko ne dobije odobrenje nadležne oblasti da ta sredstva ne upotrijebi. Kada vrijednost parnice ne prelazi Din 12.000.—, državni zastupnik može odustati od upotrebe pravnog sredstva, ako očekuje, da pravni lijek proti osudi, odluci i rješenju ne će uspjeti, ili da uspjeh ne će biti u omjeru s troškovima, koji bi nastali za državu, ili bi pak podnošenje pravnog lijeka bilo iz drugih razloga štetno za državne probitke, ali o tome mora izvijestiti državnu riznicu. U parnicama preko Din 12.000.— ili ako je vrijednost neprocjenjiva, potrebno je za odustanak od upotrebe pravnoga sredstva odobrenje državne riznice. Ako odobrenje ne bude na vrijeme izdano, državno zastupničtvo dužno je upotrijebiti pravna sredstva, ali će od njih odustati, u koliko naknadno stigne odobrenje. 43 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo § 38. Državno zastupničtvo dužno je poduzeti bez odgadjanja sve, što je potrebno, da se pravomoćne odluke u korist države odmah ovrše. § 39. Ako državna zastupničtva prime za državu novac ili druge vrijednosti, dužna su najdalje u roku od osam dana nakon primitka predati ih nadležnoj državnoj oblasti. § 40. Svaku pravomoćnu sudsku odluku proti državi dužna su državna zastupničtva u ovjerovljenom prijepisu ili izvadku dostaviti nadležnoj državnoj oblasti radi pripremanja isplate dcsudjene tražbine. § 41. Kad se osudom nalaže državi kakova činidba, sud ima odrediti u osudi rok za ispunjenje od 30 dana. § 42. Radi naplate novčanih tražbina od države ne mogu se uzeti pod ovrhu nekretnine i pokretnine, koje su neposredno namijenjene javnoj svrsi, prometu i zemaljskoj obrani ili drugoj opće korisnoj svrsi, novac u državnim blagajnama, predmeti državnog monopola kao ni primanja države javno-pravnog značaja kao što su porezi, pristojbe, trošarine, carina i drugo. Za ocjenu, da li su određeni predmet:, izloženi ovrsi, namijenjeni javnoj službi ili služe obće korisnoj svrsi, mjerodavna je njihova upotreba u času ovrhe. O tome odlučuje neposredno viši predstojnik ustanove, kojoj stvari pripadaju. Proti toj odluci ovrhovoditelj može uložiti uto´k na višu pretpostavljenu oblast, koja odlučuje konačno. § 43. Ako bi se pokazalo, da se novčana tražbina dosudjena državi ne može utjerati niti ovrhom, državni zastupnik može kod tražbine do Din. 12.000,— odustati od ovršnog postupka, o čemu mora podnijeti obrazloženo izvješće državnoj riznici. Bez navedenih odobrenja ne može se odustati od ovrhe. U slučaju odustarika od ovrhe državna zastupničtva moraju kroz najmanje tri godine držati predmet i dalje u očevidnosti radi ponovnog pTovadjanja ovršnog postupka. Nakon izmaka toga roka može se neplaćena tražbina otpisati. § 44. O konačnom uspjehu zastupane stvari državni zastupnik mora uvijek izvijestiti oblast, koja mu je uputila predmet na zastupanje. § 45. Parbena stranka, koju zastupa državno zastupničtvo, ima pravo na naknadu parbenih troškova po odvjetničkom cjeniku, pa tako i u slučaju §-a 1«. ove zakonske odredbe s time, da taj trošak pripada državnom zastupničtvu i ima se uplatiti u njegovu troškovnu blagajnu. § 46. Odredbe sadržane u §§-ima 13., 28. do 33., 36. do 40. i 43. do 45. odnose se i na zaklade, školske obćine, pravne osobe, poduzeća i ustanove, navedene u §-u 8. ove zakonske odredbe. U slučajevima, gdje se kod ovih paragrafa navodi, da odluku za državu izdaje državna riznica, ima se u pogledu osoba spomenutih u stavci 1. ovog paragrafa razu mijevati uvijek nadležno ministarstvo kao najviša upravna ili nadzorna oblast. 44 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja .. STALNI PRAVNIČKI ODBOR. §47. Kod državne riznice postoji stalni pravnički odbor, koji na zahtjev pojedinih ministarstava daje savjetodavna mišljenja u predmetima, koji mu budu upućeni na mišljenje. § 48. Stalni pravnički odbor sastoji se iz pet članova, od kojih četvoricu postavlja državna riznica na dvije godine, i to po jednog od vijećnika stola sedmorice, sudaca upravnog suda, profesora pravnog fakulteta i odvjetnika. Kao peti član u taj odbor ulazi jedan izvjestitelj državne riznice. Članovi stalnog pravničkog odbora izuzeti su od rada u odboru u slučajevima, koji vrijede za suce u smislu §-a 15. grpp-a. § 49. Stalni pravnički odbor ima svog perovodju, kojega odredjuje državna riznica svojim rješenjem izmedju činovnika pravne struke državnog zastupničtva. Državna riznica može za pojedine slučajeve odrediti i posebne izvjestitelje izmedju činovnika pravne struke državnog zastupničtva. § 50. Ij stalnom pravničkom odboru predsjedava i svima njegovim poslovima upravlja najstariji član po položaju. Za valjanost sjednice potrebno je da je prisutno više od polovice članova. § 51. Stalni pravnički odbor sastaje se na poziv državne riznice. § 52. Članovi stalnog pravničkog odbora dužni su redovno prisustvovati sjednicama, osim ako su spriječeni iz važnih razloga, u kojem su slučaju dužni obavijestiti državnu riznicu. Ako koji član izostane bez valjana opravdanja od sjednice tri puta, prestaje biti članom stalnog pravničkog odbora i na njegovo mjesto postavlja se novi član do isteka roka od dvije godine. § 53. Ako su stalnom pravničkom odboru potrebne stručne osobe radi stručnih pitanja, pozvat će se takove osobe na sjednicu. § 54. Stalni pravnički odbor daje svoja mišljenja pismeno, obrazložena i podkrijepljena zakonskim propisima. Mišljenja ovog odbora su savjetodavnog značaja. Ta mišljenja ne mogu se niti u prijepisu izdavati privatnim osobama. Mišljenja stalnog pravničkog odbora upisivat će se u cijelosti u posebnu knjigu. § 55. Članovi stalnog pravničkog odbora, perovodje, izvjestitelji i stručne osobe, koje budu pozvane na sjednice stalnog pravničkog odbora, dobivat će nagradu, koju im odredi državna riznica. 45 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo IV. OSOBLJE I UREDJENJE DRŽAVNOG ZASTUPNIČTVA. §56. U državnom zastupničtvu postoje pored državnog zastupnika još slijedeći položaji: zamjenik državnog zastupnika, pristav i vježbenik državnog zastupničtva, te činovnici I ostali službenici pomoćnog ureda. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti državnog zastupnika vrši dužnost državnog zastupnika po položaju najstariji zamjenik državnog zastupnika, koji obavlja i sve druge poslove, koje mu povjeri državni zastupnik. § 57. Za državnog zastupnika traže se isti uvjeti kao i za vijećnike banskoga stola ili da je proveo tri godine na položaju zamjenika državnog zastupnika u najvišem činovnom razredu. — Njegov položaj jednak je položaju vijećnika banskoga stola. § 58. Za zamjenike državnog zastupnika i pristave zastupničtava traže se isti uvjeti kao i za suce i pristave redovnih sudova. — Njihov položaj jednak je položaju vijećnika sudbenog stola i sudbenih pristava. Vježbenici državnih zastupničtava moraju imati svršeni pravni fakultet. §59. Ostalo osoblje državnih zastupničtava mora imati uvjete, koji se traže za odgovarajuće položaje po zakonu o činovnicima te se po tome zakonu i promiču. §.60. Vrijeme provedeno u službi kod državnog zastupničtva računa se za sticanje sudačkog ili odvjetničkog zvanja kao vrijeme provedeno u sudu ili kao vrijeme provedeno u odvjetničkom zvanju. Vježbenička služba . državnom zastupničtvu računa se za polaganje sudačkog ili odvjetničkog ispita i za sticanje položaja suca kao i služba u sudu. § 61. Vježbenici pomoćnih ureda polažu ispite kod državnog zastupničtva. § 62. Svi pismeni odpravci državnog zastupničtva odpravljaju se pod podpisom državnog zastupnika odnosno njegova zamjenika. Izvješća podnesena višoj oblasti moraju biti podpisana još i od izvjestitelja u odnosnoj stvari. § 63. Državna zastupničtva dužna su voditi popis sudbenih odluka od načelne i obće vrijednosti. U svakom državnom zastupničtvu mora biti prikladna stručna knjižnica. § 64. Činovnicima državnog zastupničtva zabranjeno je zastupanje privatnih stranaka pred sudovima i drugim oblastima u kojem god pravcu. — Izuzetak postoji jedino za slučaj parnica navedenih u §-u 129. grpp-a. § 65. Činovnici i ostali službenici državnog zastupničtva ocjenjuju se prema propisima za suce, činovnike i ostale službenike redovnih sudova. 46 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja V. POMOĆNI UREDI. . § 66. Kod svakog državnog zastupničtva postoje pomoćni uredi s potrebnim brojem csoblja. U djelokrug poslovanja pomoćnih ureda spada: a) vodjenje poslova pisarnice, upisnika, pomoćnih knjiga, odpravničtva i pismohrane ; b) računski i blagajnički poslovi. Poslovanje se vodi na način, kako se ti poslovi obavljaju kod redovnih sudova. § 67. Za obavljanje računovodstvene i knjigovodstvene službe kod tih pomoćnih ureda odredit će se službenik sa stručnom sposobnošću za tu službu. § 68. Blagajničko poslovanje obuhvaća poslovanje s prolazno primljenim novcem u korist države i ostalih pravnih osoba i ustanova navedenih u §-u 8., kao i poslovanje s blagajnom parbenih troškova (troškova blagajne) kod državnog zastupničtva. § 69. Iz troškovne blagajne predujmljuju se svi izdatci, koji su potrebni za pravilno zastupanje države, pravnih osoba i ustanova navedenih u §-u 8. Ovamo spada i trošak vanjskog uredovanja osoblja državnog zastupničtva. Izdatke za troškove u gotovu snosit će same zastupane stranke navedene u §-u 8., u koliko ti izdatci ne bi bili podmireni iz dosudjenog troška ili u koliko bi dosudjeni parbeni trošak bio nenaplativ. Ako se iz troškovne blagajne ne bi mogli predujmiti izdatci navedeni u stavci 1., morat će na zahtjev državnog zastupničtva te izdatke predujmiti državna riznica za državu i ostale spomenute stranke, koje u toj parnici zastupa državno zastupničtvo. § 70. Poslovanjem troškovne blagajne upravlja državni zastupnik. Bez naloga držav nog zastupnika ne može se primiti nikakav novac u ovu blagajnu niti se iz nje mogu vršiti isplate. Državni zastupnik dužan je najmanje dva puta .godišnje izvršiti pregled poslo vanja troškovne blagajne, a prema potrebi taj pregled se može izvršiti uz sudjelovanje stručnog financijalnog činovnika. § 71. Državno zastupničtvo dužno je svake godine najdalje do konca mjeseca veljače podnijeti državnoj riznici izvješće o cjelokupnom poslovanju i stanju blagajne u pro šloj godini. § 72. Državna riznica odlučuje o tome, kako će se i u koju svrhu upotrijebiti novac iz troškovne blagajne, a o čemu će se izdati posebna odredba. VI. KARNOSTNA I GRADJANSKO-PRAVNA ODGOVORNOST. § 73. čini i propusti činovnika i ostalih službenika državnih zastupništava, koji sadržavaju povredu njihove dužnosti, kažnjavaju se karnostno. Ovi činovnici i službenici odgovorni su državi i gradjansko-pravno za štetu, koju uč´nc zlonamjerno ili iz nepažnje kod vršenja svoje službene dužnosti. 47 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo § 74. Za karnostnu odgovornost činovnika i ostalih službenika državnih zastupničtava vrijede propisi zakona o činovnicima, u koliko nije ovom zakonskom odredbom drugčije odredjeno. § 75. Kao karnostni prekršaj smatrat će se slijedeće: 1. ako činovnik ili službenik u službi ili izvan nje povrijedi svoju službenu dužnost, napose ako neuredno dolazi na dužnost, ako propusti da ponese pravovremeno tužbu ili da poduzme neku drugu radnju potrebnu za zaštitu imovinsko-pravnih probitaka države, ustanova ili drugih pravnih osoba, koje zastupa državno zastupničtvo, ako propusti koje ročište ili povjerenu rnu dužnost uobće ne vrši s dovoljno savjesnosti, marljivosti i pažnje, u koliko od toga ne nastane šteta za one, koje zastupa državno zastupničtvo, odnosno u koliko njegov čin ne prelazi u karnostni prestupak; 2. ako činovnik ili službenik povrijedi ugled svojega položaja, osobito svojim ponašanjem na ročištima i raspravama kod sudova i drugih oblast:, a to ne prelazi u karnostni prestupak. § 76. Kao karnostni prestupak kaznit će se, osim onoga što je propisano u zakonu o činovnicima, još slijedeće: Š 1. djela navedena u §-u 75., ako odatle nastane šteta za državu, državna privredna poduzeća, ustanove ili druge pravne osobe, koje zastupa državno zastupničtvo. nadalje kada ta djela prelaze značaj karnostnog prekršaja ili kada su ponovljena; 2. ako činovnik ili službenik pokazuje veliku nemarnost i pored opomene da se upozna sa svima propisima, poznavanje bezuvjetno kojih je potrebno za pravilno zastupanje, odnosno zaštitu povjerenih mu ili imovinskoHpravnih probitaka; 3. ako pored zastupanja države, državnih privrednih poduzeća, ustanova i ostalih pravnih osoba, koje zastupa državno zastupničtvo, poduzima pravne čine u cilju zaštite probitaka drugih osoba zainteresiranih u istoj parnici ili im u tom cilju daje pravne savjete. § 77. Za karnostni prekršaj su slijedeće kazne: 1. pismena opomena, 2. pismeni ukor, 3. novčana kazna uz ograničenje predvidjeno u zakonu o činovnicima. § 78. Kazne za karnostne prekršaje izriče državni zastupnik. 0 kaznama izrečenim od strane državnog zastupničtva mora se podnijeti izvješće državnoj riznici. Prije izricanja kazne mora se činovnik odnosno službenik pismeno saslušati. Od luka o kazni dostavlja se u pismenom obrazloženom odpravku. Novčane kazne idu u korist troškovnih blagajna. Kazne za karnostne prekršaje ne bilježe se u osobni list, ali se o njima vodi pismena očevidnost kod državnog zastupničtva. § 79. Proti odluci o, kazni za karnostni prekršaj, koju je izrekao državni zastupnik, osim ako je izrečena samo kazna pismene opomene, službenik može u roku od pet dana podnijeti pritužbu državnoj riznici. Proti odluci državne riznice nema mjesta tužbi na upravni sud. 48 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja (10) PROPISNIK o stanovima u stambenoj zgradi ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu. § 1. Pravo na stanovanje u stambenoj zgradi ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu imaju aktivni činovnici ministarstva šumarstva i rudarstva — odjela za šumarstvo — prvenstveno oni sa stručnom spremom, a zatim ioni bez stručne spreme pod sljedećim uslovima: 1. da ima praznih stanova, koji se mogu upotrijebiti za stanovanje s obzirom na svrhu same zgrade; 2. da je osoba, koja traži stan slabog materijalnog stanja t. j . da pored plaće nema drugih dohodaka ni on ni njegova žena, odnosno članovi njegove obitelji; 3. da osoba, koja traži stan ima neopskrbljenu djecu, a neoženjeni, odnosno neuđate, da imaju neopskrbljenu najbližu rodbinu (roditelji, braća, sestre i svojta; tast, punica) s kojima u zajednici žive i uzdržavaju ih; 4. da osoba, koja traži stan, njegova žena ili djeca nemaju svoju kuću ili kakvo drugo nepokretno imanje u mjestu službovanja ili u kojem drugom mj.estu, koje donosi ili bi moglo donositi dohodak. § 2. Stanovi se ne smiju izdavati u podnajam ni u kojem vidu. U protivnom stan će se odmah otkazati. Daljne srodnike može stanar držati u stanu izuzetno po naročitom odobrenju, ali to ne smije biti u cilju koristi. § 3. Stanove dodjeljuje ravnatelj zagrebačkog ravnateljstva državnih šuma. Protiv rješenja ravnatelja može se nezadovoljna stranka žaliti na ministarstvo šumarstva i rudarstva u Zagrebu, čije je riješenje izvršno. § 4. Državni stan ne može se uživati duže od 5 godina bilo neprekidno ili s prekidcim. Izuzetno se taj rok može produžiti za po jednu godinu najviše tri puta i to samo u slučaju, ako službenik ima u obitelji više od dva neopskrbljena člana i ako su njegove materijalne prilike vrlo teške ili ako slučajno na stan ne bi bilo drugih reflektanata. U gornji se rok računa i vrijeme stanovanja do donošenja ovoga propisnika. § 5. Predaja i preuzimanje stana vrši se povjerenstveno na temelju kućnog inventara. Povjerenstvo sačinjava upravitelj kuće i dva svjedoka. Utvrde li se pri tom u stanu kakove manjkavosti, koje je stanar u smislu ovog propisnika imao popraviti o svom trošku, dužan je te popravke izvršiti još prije useljenja svoga nasljednika. Ne dostaje li za to vremena, ima svoga nasljednika u novcu odštetiti. O primopredaji sastavlja se zapisnik, koga odobrava ravnatelj šuma. § 6. Stanar ne smije činiti u stanu bez dozvole nikakve preinake ili nove konstrukcije i naprave. Učini li to, nema pri iselenju pravo na naknadu učinjenih troškova, te je dužan, ako bude potrebno, sve staviti u prijašnje stanje. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo §7. Svi popravci dijele se na takove, koje obavlja stanar o svom trošku i na takove, koji se obavljaju o trošku državnog erara. §8. 0 svom trošku dužan, je stanar izvesti: 1. bijeljenje onih prostorija, koje nisu bojane (kuhinja, smočnica, zahod, kupaona); 2. omazivanje peći i štednjaka; 3. sve manje popravke vodovoda, izlijeva te električnih instalacija; 4. kitanje prozora; 5. sve popravke, koje on prouzroči uslijed nemarne upotrebe, krupne nepažnje ili zlobnog oštećivanja, bilo da je to učinio on sam bilo njegovi ukućani, gosti, posluga i uopće sva lica, koja borave u kući na poziv toga stanara. § 9. Na trošak erara izvršuju se svi oni popravci, koji su nužni uslijed dulje upotrebe stana, te uslijed elementarnih nepogoda. § 10. Svaki stanar je dužan, da osim propisane stanarine plaća: pristojbe za dimnjačara, za vodovod, za rasvjetu stubišta, za čišćenje stubišta i za pazikuću. § 11. Neposredni nadzor nad zgradom ima voditi referent za građevine ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu. Njegova je dužnost da pazi, da se drže sve odredbe ovog propisnika i kućnog reda. On vodi nadzor nad pazikućom naročito u pogledu držanja čistoće. Ima pravo i dužnost da vrši pregled stanova, da li se drži red u kući i izvršuju popravci u smislu §8. Svaku štetu na zgradi kao i opasnost da bi moglo doći do štete, odmah prijavljuje ravnateljstvu, i poduzima sve, da se popravi šteta, odnosno ukloni pogibao. On prisustvuje primopredaji stanova, odjavljuje i prijavljuje stanare redarstve noj oblasti. Stanare, koji se ogriješuju o propise ovog propisnika, prijavljuje ravnateljstvu državnih šuma u Zagrebu. § 12. Ravnateljstvo šuma postavlja pazikuću, koji ima dužnost da održava red i čistoću u cijeloj kući i oko kuće, naročito na ulazu i na stubištu, te da čisti snijeg ispred kuće. On vrši sve propise, koje redarstveni propisi nalažu pazikući: pravodobno otvara i zatvara kućna vrata, a osvjetljuje vežu i stubište; izvršuje sve odredbe zdravstvenih oblasti, osobito u pogledu raskuživanja i čišćenja. Svaki opaženi kvar pazikuća prijavljuje upravitelju kuće i nastoji da ustanovi krivca´. Isto tako prijavljuje upravitelju kuće svakog stanara, koji se ogriješi o ovaj propisnik. § 13. Stanare, koji se ogriješe o ovaj propiisnik, opomenut će za slučajeve manje važnosti upravitelj kuće. U ponovljenom slučaju i u slučaju veće važnosti stanara opominje pismeno ravnateljstvo državnih šuma u Zagrebu. Ako se opomena ponovi tri puta, može ravnateljstvo otkazati stan. § 14. Ravnateljstvo´ državnih šuma u Zagrebu može svakom stanaru otkazati uporabu stana a da ne navede razlog otkaza uz rok od 1 (jedan) mjesec dana računajuć od dana, 34 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja kada je primio odluku o otkazu. Jedino udov-i umrlog činovnika može ravnateljstvo šuma u iznimnim slučajevima otkazni rok produljiti. §15. Dužnost iseljenja iz stana nastupa: 1. u slučaju otkaza bilo sa strane stanodavca ili sa strane stanara; 2. u slučaju premještenja, umirovljenja, smrti službenika ili prestanka službe; 3. kada je službenik uživao državni stan pet godina, izuzev slučaja produljenja po §-u 4. ovog ipropisnika; 4. kada u toku uživanja stana prestane koji od usliova iz §-a 1. ovog propisnika. § 16. Protiv rješenja ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu može se nezadovoljna stranka žaliti ministarstvu šuma i ruda, odjelu za šumarstvo u Zagrebu, čije je rijesenje konačno. §17. U pogledu kućnog reda postupat će se po propisima kućnog reda za grad Zagreb, koji mora u samoj kući biti izvješen na vidljivom mjestu. § 18. Ovaj propisnik stupa na snagu s danom odobrenja kad prestaje vrijediti dosadanji pravilnik. U Zagrebu, dne 30. lipnja 1941. god. Ministar šuma i ruda: Frković V, r. Broj: 5479-1941. M. Š. Sravnjeno i sa izvornikom suglasno: U Zagrebu, dne 30. lipnja 1941. OĐJELNI PREDSTOJNIK: Abramović (11) Na prijedlog ministra za urudžbe propisujem i i proglašujem ZAKONSKU ODREDBU O OSNIVANJU ZAVODA ZA KOLONIZACIJU § 1. Osniva se zavod za kolonizaciju sa sjedištem u Zagrebu. Zavod je samostalno pravno lice javno pravnog značaja, nad kojim vrši nadzor ministarstvo udružbe. § 2. Svrha je zavodu uređenje seljačkog posjeda putem nutarnje kolonizacije i agrarne reforme, pa se ti poslovi izuzimaju iz nadležnosti dosadanjih oblasti. § 3. Za postiguće gornjih svrha zavod raspolaže sa samostalnim proračunom a potrebna novčana sredstva uz vlastite prihode i imovinu daje mu država. §4. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru udružbe, koji će izdati pravilnik o ustrojstvu i postupku zavoda. 35 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo § 5. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama... U Zagrebu dne 4. svibnja 1941. Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj: LIV/86-Z. p. 1941. Ministar za udružbe: Dr. Jozo Dumandžić, v. r. (12) ZAKONSKA ODREDBA O POMAGANJU KOLONIZACIJE § !. Ministarstvo šumarstva i rudarstva pomagati će rad Zavoda za kolonizaciju osnovanog zakonskom odredbom od 4. svibnja 1941. broj LIV-86-Z. p.-1941. §2. Za postignuće svrhe Zavoda za kolonizaciju određene u § 2. zakonske odredbe broj LIV-86-Z. ip.-1941. stavljat će ministar šumarstva i rudarstva Zavodu za kolonizaciju postepeno na razpolaganje: a) zemljište za izgradnju naselja, b) relativno-šumska zemljišta za poljoprivredno obrađivanje, c) drvo za popravak seljačkih kuća, koje su naseljene u vezi sa zakonskom odredbom broj LIV-86-Z. p.-1941. i drvo za gradnju seljačkih kuća s potrebnim nuzsgradama. i za najpotrebniji namještaj, d) drvo za paljenje vapna, opeke i crijepa, e) zemlju za opeku i crijep, f) kamen za gradnju, g) drugi građevni materijal. § 3. Ministarstvo šumarstva i rudarstva predaje u vlastničtvo Zavodu za kolonizaciju zemljišta u onom stanju, u kome se nalaze. § 4. Ministarstvo šumarstva i rudarstva pripremit će građevni materijal za krovnu konstrukciju, materijal za vrata i prozore, za izradu podova i za najpotrebniji namještaj, gdje bude moguće; gdje to ne bude moguće, predat će se određena kohčina drveta u stablovini. § 5. Zemljišta pod a) i b) i materijal spomenut pod e), f) i g) § 2. ove zakonske odredbe predat će se bezplatno, a materijal spomenut po c) i d) istog paragrafa odnosno materijal naveden u § 4. ove zakonske odredbe po obračunu, koji će ministarstvo šumarstva i rudarstva dostaviti Zavodu za kolonizaciju. Ovlašćuje se ministar šumarstva i rudarstva, da vrijednost materijala odredi posebnim cjenikom. § 6. Ministar šumarstva i rudarstva dostavljat će Zavodu za kolonizaciju izprave o stavljanju na razpolaganje izlučenih zemljišta, kojima će izričito dopustiti prijenos prava vlastničtva bezteretno na izlučenim zemljištima s imena državnog šumskog erara Nezavisne Države Hrvatske na ime i korist Zavoda za kolonizaciju. 36 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Prije sastava izprave podnijet će Zavod za kolonizaciju ministarstvu šumarstva i rudarstvu potrebne diobne nacrte izrađene po stručnjacima zavoda, da ih ministar šumarstva i rudarstva vidira i priklopi izpravi navedenoj u prednjoj stavci. Izpravu i potrebne diobne nacrte dostavit će Zavod za kolonizaciju nadležnom zemljišnoknjižnom sudu na provedbu. Nadležni zemljištno-knjižni sudovi dužni su provesti u zemljištnim knjigama bezteretno prijenos prava vlastničtva u korist Zavoda za kolonizaciju u Zagrebu. § 7. Podnesci .i poslovi po ovoj zakonskoj odredbi ne podpadaju pod b ljegovinu. 8 8. Ovlašćuje se ministar šumarstva i rudarstva, da daje obvezno tumačenje ove zakonske odredbe. §9Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministarstvu šumarstva i rudarstva. § 10. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 7. kolovoza 1941. Broj CCXXIV-968-Z, p.-1941. Ministar šumarstva i rudarstva: Ing. Ivica Frković, v. r. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. I (13) IMENOVANJE ČLANOVA RAVNATELJSTVA ZAVODA ZA KOLONIZACIJU ODLUKA U smislu pravilnika o ustrojstvu i postupku Zavoda za kolonizaciju imenujem članovima ravnateljstva Zavoda: Matu .1 a g a t i ć a, seljaka iz Martinske Vesi predsjednikom, a članovima: Dr. Krunoslava Drganovića , svećenika i docenta sveučilišta u Zagrebu; Dr. Pavla Kvak a na, sveučilišnog profesora poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu; Dr. Stjepana fiorvata , sveučilišnog profesora teta. fakulteta u Zagrebu Dr. Stjepana H e f e r a, odvjetnika u Osijeku; Miju MiUibr ina, seljaka iz Korije, kotar Virovitica; Šimuna B u ritica, seljaka iz Brotnja, kotar Mostar; Ing. Miju Rosan di ća, drž. tajnika šuma i ruda u Banja Luci; Dr. Marijana Banica , ravnatelja Zavoda za proizvodnju lijekova i t. d. u Zagrebu; Ing. Franju Trstenjaka , gospodarskog savjetnika ministarstva narodnog go spodarstva u Zagrebu. Dr. Rikarda Fl ö gl a, činovnika Penzionog zavoda u Zagrebu; Ruperta H o r v a t a, agrarnog savjetnika ministarstva narodnog gospodarstva u Zagrebu. Broj 76-1941. 12,. svibnja 1941. Zagreb. Ministar udružbe: Dr. Jozo Dumandžić, v. r. 37 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo (14) Ministarstvo narodnog gospodarstva odjel za obrt, industriju i trgovinu u Zagrebu Broj 4.457-1941. Temeljem § 4. zakonske odredbe o redovitom poslovanju i sprečavanju sabotaže u privrednim poduzećima izdajem OBJAVU kojom određujem, da privredna poduzeća im a du ulagati svu poslovnu gotovinu na račun kod Poštanske štedionice u Zagrebu ili kod slijedećih novčanih zavoda: Prve hrvatske štedionice, Gradske štedionice, Bankarskog društva (Bankverein), Zanatske banke d. d., Štedionice Nezavisne Države Hrvatske, Hrvatske sveopće kreditne banke, Udružene banke, Jugobanke, Hrvatske banke, Prve hrvatske obrtne banke i Čeho^banke, Napretkove zadruge i Zadruge »Hrvatskog Radiše«. Ovo pravo pripada kako središnjici tako i podružnicama gore spomenutih zavoda. Za ostale novčane zavode u drugim područjima Države Hrvatske donijet će se naknadna objava. Ovako uložene gotovine slobodne su od svakih stega. Zagreb dana 3. svibnja 1941. Ministar narodnog gospodarstva: Lovro Sušić, v. r. (15) ZAKONSKA ODREDBA O DRŽAVNOM ZASTUPNIČTVU I. OBOE ODREDBE. § 1. Državno zastupničtvo, kao samostalna ustanova državne riznice, štiti imovinsko pravne probitke Nezavisne Države Hrvatske. § 2. U sjedištu svakog banskog stola postoje državna zastupničtva s mjestnom nadležnošću tih sudova. §3. Na čelu državnog zastupničtva stoji državni zastupnik. Državni zastupnik upravlja poslovima državnog zastupničtva i vrši neposredan službeni nadzor nad osobljem i radom zastupničtva. §4. Osim poslova predviđenih ovom zakonskom odredbom´ državno zastupničtvo radi i sve poslove, koji su mu povjereni bilo pojedinim zakonskim propisima, bilo posebnom naredbom državne riznice. Ovakove naredbe moraju biti objavljene za sudove i ostale oblasti. § 5. Državno zastupničtvo opći samostalno i neposredno sa svim oblastima. Sve oblasti dužne su ukazivati državnom zastupničtvu pravnu pomoć, kad je zatraži, i dostavljati mu tražene spise. Za svaku neurednost oblasti kod ukazivanja ove pomoći odgovarat će službenik, krivnjom kojega je neurednost nastala, ne samo karnostno već i za naknadu štete prouzročene državi. 38 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Državni zastupnik može u tom slučaju poduzeti sve potrebno radi povedenja karnostnog postupka protiv odgovorno« službenika. Državna zastupničtva jednako su obvezana na međusobnu pravnu pomoć. § 6. Sukobe nadležnosti između državnih zastupničtava rješava državna riznica. § 7. Činovnici državnog zastupničtva ne mogu vršiti poslove po ovoj zakonskoj odredbi, ako postoje razlozi za njihovo izključenje u smislu §-a 15. grpp. Izkljiučeni činovnici dužni su, u koliko se ne bi mogla odmah odrediti zamjena, obavljati sve najpotrebnije poslove, koji se ne mogu odgoditi. Odredba stavke 1. vrijedi i za osobe iz §§-a 18. i 21. §8. Državno zastupničtvo štiti-i imovinsko^pravne probitke zaklada, školskih obćina i pravnih osoba, koje stoje pod upravom države i njenih organa, kao i državnih privrednih poduzeća i ustanova, razumjevajući pod tim i ona poduzeća i ustanove, u kojima država i spomenuta poduzeća i ustanove sudjeluju s većim dijelom glavnice. Državna riznica može pojedine poslove iz djelokruga državnog zastupničtva prenositi i na pravne odsjeke i pravne izvjestitelje tih poduzeća i ustanova, koji će to raditi pod nadzorom i uputama državnog zastupničtva. II. DJELOKRUG 1 POSTUPAK. 1. Pravna mišljenja. §9 Državna zastupničtva daju, na zahtjev državnih oblasti, pravna mišljenja o svim važnijim pitanjima iz djelokruga njihove nadležnosti, a koja se tiču imovinsko-pravnih probitaka države i ostalih pravnih osoba navedenih u §-u 8. Pravna mišljenja daje ono državno zastupničtvo, koje je mjestno nadležno. Ako oblast ne usvoji mišljenje državnog zastupničtva, može nadležno ministarstvo zatražiti mišljenje stalnoga pravničkog odbora kod državne riznice. § 10. Kad pravna mišljenja traže oblasti, koje imaju svoje pravne odsjeke ili pravne izvjestitelje, dužne su uz zahtjev dostaviti i obrazloženo mišljenje svojih izvjestitelja. § 11U stvarima, koje spadaju u nadležnost pojedinog ministarstva, daje na njegov zahtjev pravna mišljenja i stalni pravnički odbor kod državne riznice. § 12. Pravna mišljenja državnog zastupničtva nijesu obvezatna za oblasti, kojima su dana. Ona služe za službenu upotrebu oblasti, koja ih je zatražila i ne smiju se objavljivati ili navoditi u odlukama oblasti kao mišljenja državnog zastupničtva. 2. Ugovori. § 13. Svi ugovori, koje oblasti zaključuju u ime države, moraju se prije konačnog zaključenja dostaviti državnom zastupničtvu na pravno mišljenje. Ako državno zastupničtvo drži, da bi zaključenje ugovora moglo biti štetno za imovinsko^pravne probitke države, upozorit će na ovo oblast, kojoj šalje svoje pravno mišljenje. 39 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Od ovog se izključuju ugovori, koji se odobravaju zakonom ili za koje je posebnim zakonskim propisima drugčije naredjeno. 3. Zastupanje pred sudovima i drugim oblastima. § 14. Državu zastupa pred sudovima i drugim oblastima, kao i prema svim osobama državno zastuipničtvo, osim ako nije posebnim zakonskim propisima drugčije odredjeno. § 15. Državno zastuipničtvo isto tako zastupa i pravne osobe, poduzeća i ustanove navedene u §-u 8., kao i one, za koje mu se to posebnim zakonskim propisima odredi ili mu državna riznica svojom naredbom to naloži. Ako se radi o zastupanju pravnih osoba, koje trijesu navedene u §-u 8,, potrebno je u tom slučaju, da te pravne osobe izdaju punomoć državnom zastupničtvu za zastupanje. § 16. Državno zastupničtvo jedino je ovlašteno da za državu i za pravne osobe, poduzeća i ustanove navedene u §-u 8. podiže tužbe i na tužbe protiv njih daje odgovore te da poduzima sve druge pravne čine pred sudovima i drugim oblastima u stvarima svoga djelokruga, u koliko ovom odredbom nije drugčije odredjeno. § 17. Državni zastupnici i njihovi zamjenici zastupaju po ovoj zakonskoj odredbi pred sudovima i drugim oblastima bez posebne punomoći. § 18. Državni zastupnici mogu povjeriti zastupanje i pristavima, a pred prvomolbenim sudovima i oblastima i vježbenicima. U izvanparbenim kao i u ovršnim stvarima može se povjeriti zastupanje i službenicima pomoćnog ureda državnog zastupničtva. Prema potrebi i prirodi posla može se povjeriti zastupanje i upravnim činovnicima i činovnicima drugih struka, osim u onim slučajevima, gdje zakon traži, da stranka mora biti zastupana po odvjetniku. Jedino u slučaju, kada je zastupanje povjereno sucu redovnog suda ili državnom tužitelju, mogu ovi zastupati pred sudbenim stolovima i u postupku gdje je zakonom odredjeno obvezatno zastupanje po odvjetniku. Svi ovi službenici moraju imati posebnu punomoć ili ovlaštenje državnog zastupnika, koji može u svako vrijeme od njih preuzeti povjereno im zastupanje. § 19. Sudovima i oblastima, kojih čjnovnicima je povjereno zastupanje, dostavit će se uz zahtjev za zastupanje potrebne upute, spisi i isprave. Zamoljeni sud ili oblast odredit će bez odgađanja jednog činovnika radi zastupanja. U slučaju stvarne nemogućnosti iz bilo kojeg razloga obavijestit će se o tome najhitnije državni zastupnik. Nakon svršenog posla mora sud ili oblast uz povratak spisa izvijestiti državnog zastupnika o učinjenom i o sudskoj odluci. Podatci i upute državnog zastupnika obvezuju odredjenog zastupnika. § 20. U kaznenim stvarima, u kojima je država interesirana kao privatni učesnik, na glavnoj raspravi, zastupat će je državni tužitelj i u njeno ime stavljati odštetne zahtjeve, ako državni zastupnik ili osoba, koju on odredi, ne pristupi na glavnu raspravu. Za ove slučajeve državnom tužitelju nije potrebna posebna punomoć ili ovlaštenje. 40 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Državni tužitelj dužan je o stavljenom privatnopravnom zahtjevu i posljedku glavne rasprave u vezi s prijavljenim odštetnim zahtjevom što prije izvijestiti nadležno državno zastupničtvo. Sve kaznene osude, koje se tiču države kao privatnog učesnika, dužni su sudovi u odpravku dostaviti nadležnom državnom zastupničtvu, za koga teku rokovi od dana primitka odpravka. § 21. U ustanovama, u kojima postoje pravni odsjeci ili pravni izvjestitelji, i oni su dužni na zahtjev državnog- zastupničtva podizati tužbe, davati odgovore i preuzeti zastupanja pred prvomolbenim sudovima i oblastima u predmetima, koji potječu ´z njihova djelokruga, pa i u onim slučajevima, gdje zakoni traže da stranka mora biti zastupana po odvjetniku. Odredba stavke 1. vrijedi i za upravitelje šumskih uprava u stvarima šumskih šteta, u koliko vrijednost parnice nije veća od Kuna 1000.—. Odluke po §§-ima 33. i 36. izdaje prema vrijednosti parnice državni zastupnik odnosno državna riznica na obrazloženi prijedlog osoba iz stavke 1. i 2. Državni zastupnik može u svako vrijeme od tih osoba tražiti izvješće o toku parnice i od njih ´preuzeti povjereno im zastupanje. § 22. U parnicama proti državi, u kojima se nadležnost suda određuje obćom mjestnom nadležnošću tuženika obzirom na propis §-a 66. grpp., nadležno je da zastupa u prvom redu ono državno zastupničtvo, u području kojega se nalazi stvar, na koju se parnica odnosi, u drugom redu ono, u području kojega se zbio dogodaj, iz koga je nastao tužbeni zahtjev, a u trećem redu ono, u području kojega se nalazi sjedište vrhovne oblasti, koja je nadređena ustanovi, u djelokrug koje spada predmet tužbe. U svim drugim parnicama kao i za druga zastupanja pred sudovima i drugim oblastima nadležno je ono državno zastupničtvo na području kojega se nalaz; prvomolbeni sud ili oblast, kod koje je poveden postupak. U drugim poslovima državnog zastupničtva odlučuju u pogledu nadležnosti pravila izražena u stavci 1. § 23. Za slučaj potrebe može pojedino državno zastupničtvo u predmetima iz svoje mjestne nadležnosti poduzimati pojedine parbene čine i izvan svoga područja. § 24. Državna riznica može u slučaju potrebe povjeriti zastupanje i državnom zastupniku, koji ne bi bio mjestno nadležan po §§-ima 2. i 22. § 25. Državni zastupnici zastupaju državu i pred sudovima i drugim oblastima stranih država, u koliko je to dopušteno po zakonima dotičnih država. Ako je potrebno umjesto ili pored državnog zastupnika odrediti drugu osobu za zastupanje pred stranim sudovima i oblastima, ministarstvo, u djelokrug kojega predmet spada, predložit će osobu za zastupanje prvenstveno izmedju naših državljana. Odluku o tome izdaje državna riznica. Ona izdaje odredjenoj osobi potrebnu punomoć. Osoba, koja prihvati navedeno zastupanje ne može prenijeti punomoć na drugu osobu niti može za vrijeme trajanja dobivene punomoći voditi parnice protiv države u korist drugoga, a ako bio to učinila, mora joj se oduzeti izdata punomoć i odgovarat će za naknadu štete. 41 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo §26. Kad pravne osobe i ustanove, kojih imovinsko-pravne probitke zastupa državno zastupništvo po ovoj zakonskoj odredbi ili po posebnim zakonima, vode parnicu s državom ili medju sobom, ne može ih u tim parnicama zastupati državno zastupničtvo. Kad navedene pravne osobe i ustanove vode parnicu s državom, državno zastupničtvo će zastupati imovinske — pravne probitke države, a ako ove pravne osobe i ustanove vode parnicu medju sobom, izabrat će same söbi zastupnike. Državno zastupničtvo može odkloniti ili odkazati dalje zastupanje i u onim slučajevima, u kojima bi probitci dotične pravne osobe ili ustanove mogli doći u sukob s probitcima države. O ovome je državno zastupničtvo dužno izvijestiti parbeni sud, koji će pozvati dotičnu pravnu osobu ili ustanovu da postupa po stavci 2. Državno zastupničtvo dužno je zastupati još 3 dana poslije dostavljene obavijesti sudu o odkazu, u koliko se radi o zaštiti od štetnih pravnih posljedica. § 27. U parnicama trećih osoba protiv državnih službenika i države za naknadu štete počinjene im nezakonitim ili nepravilnim postupkom državnih službenika u vršenju službenih dužnosti, državni zastupnik može preuzeti i zastupanje dotičnog državnog službenika na njegovu molbu, a uz odobrenje njegove predpostavljene oblasti. Državno zastupničtvo može tečajem parnice odkazati ovo zastupanje u smislu §-a 138. grpp. Državno zastupničtvo može preuzeti obranu osoba spomenutih u stavci 1. i pred kaznenim sudovima, ako bi oslobođenje dotične osobe od kaznene odgovornosti moglo utjecati na građansko^pravnu odgovornost države u vezi sa spomenutim kaznenim djelom. § 28. Ako se probitci države me mogu drugčije zaštititi, državno zastupničtvo dužnoje povesti parnicu, kad to od njega zatraži nadležna oblast. Državno zastupničtvo, osim u slučajevima, gdje bi bila skopčana pogibelj s odgodom, ne može iz vlastite pobude tužiti bez zahtjeva nadležne oblasti. U parnicama proti državi izmedju dana dostave tužbe državnom zastupničtvu i dana odredjenog ročišta mora biti razmak od najmanje petnaest dana. § 29. Ako je tužba podignuta proti državi, državni zastupnik će to smjesta priobćiti odnosnoj oblasti i zatražiti potrebne obavijesti kao i staviti umjestmi prijedlog. § 30. Sve oblasti dužne su tužbe i druge spise podnijete proti državi, a koji su im pogrešno upućeni, bez odgadjanja dostaviti nadležnom državnom zastupničtvu. I 31. Tečajem parnice mora državni zastupnik upotrijebiti sva zakonom dopuštena sredstva, da očuva povjerena mu prava i probitke. §32. Parnice s državom mogu suditi samo redovni sudovi (§ 1. grpp.). § 33, Ako državni zastupnik drži, da vodjenju parnice nema mjesta ili da treba odu stati od već povedene parnice, odlučit će sam o nevodjenju ili odustaji od parnice, u koliko njezina vrijednost ne prelazi 12.000 dinara, ali mora o tome izvijestiti državnu riznicu. Ako je vrijednost parnice preko 12.000 dinara, i kad je vrijednost neprocjenjiva, odlučuje o vođenju ili odustaji od parnice državna riznica. 42 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Prije izdanja odluke o nevodjenju parnice državni zastupnik može dostaviti svoje obrazloženo mišljenje oblasti, koja je tražila povedenje parnice, da mu i ona dostavi o tome svoje mišljenje kao i možda nove podatke. § 34. Državni zastupnik može radi osigurana državnih tražbina upotrijebiti sva sredstva osiguranja iz §-a 322. i slijed, zakona o ovrsi i osiguranju od 9. srpnja 1930. Sudovi su dužni dozvoliti predložena sredstva osiguranja, ne tražeći da se učini vjerojatnom opasnost, i bez izprava spomenutih u §-u 322. istog zakona. Pored državnog zastupnika ovlaštene su i dužne, u slučaju hitne potrebe, tražiti navedena sredstva osiguranja za državu i druge oblasti. Ali odluke o takovu prijedlogu sud je dužan dostaviti mjestno nadležnom državnom zastupnictvu. Rokovi za poduzimanje pravnih čina i upotrebu pravnih Sredstava teku od dana dostave odluke državnom zastupnictvu. § 35. Sve odluke sudova i drugih oblasti u stvarima, koje spadaju u djelokrug državnog zastupničtva, moraju se dostavljati mjestno nadležnom zastupnictvu. U protivnom slučaju nemaju pravnog učinka prema državi. Ovo vrijedi i u slučajevima, kada državno zastupničtvo zastupa druge pravne osobe i ustanove po posebnim zakonima ili na osnovu naredbe državne riznice. Ali to ne vrijedi za slučajeve zastupanja po §-u 21. niti se ovim propisima dira u odredbe zakona o ovrsi i osiguranju za dostavljanje odluka i poreznim oblastima o ovršnom postupku na nekretninama.´ Sudovi su dužni dostaviti nadležnom državnom zastupnictvu i sve odluke, kojima se u cijelosti ili djelomično odbacuju prijedlozi i drugi zahtjevi državnih oblasti za osiguranje ili naplatu poreza, .prireza, pristojba i drugih javno-pravnih daća, kad je proti tomu rješenju po zakonu dopušteno koje pravno sredstvo. Rok za upotrebu pravnog sredstva teče od dana dostave odluke mjestno nadležnom državnom zastupnictvu. § 36. Državni zastupnik može priznati tužbeni zahtjev i nagoditi se u ime države do Din 12JDO0.—, ali o tome mora podnijeti izvješće državnoj riznici; ako je vrijednost prijepora preko ovog iznosa ili ako je vrijednost neprocjenjiva, potrebno je za nagodbu ili priznanje tužbenoga zahtjeva odobrenje državne riznice. Priznanje i nagodbe zaključene protivno ovoj odredbi za državu su bez pravnog učinka. U pogledu plaćanja ili ispunjenja tužbenog zahtjeva državni zastupnik može dozvoliti olakšice, no najviše na vrijeme od šest mjeseci, a preko toga roka samo uz odobrenje državne riznice. § 37. Državno zastupničtvo dužno je upotrijebiti proti nepovoljnim osudama, odlukama i rješenjima pravna sredstva, u koliko ne dobije odobrenje nadležne oblasti da ta sredstva ne upotrijebi. Kada vrijednost parnice ne prelazi Din 12.000.—, državni zastupnik može odustati od upotrebe pravnog sredstva, ako očekuje, da pravni lijek proti osudi, odluci i rješenju ne će uspjeti, ili da uspjeh ne će biti u omjeru s troškovima, koji bi nastali za državu, ili bi pak podnošenje pravnog lijeka bilo iz drugih razloga štetno za državne probitke, ali o tome mora izvijestiti državnu riznicu. U parnicama preko Din 12.000.— ili ako je vrijednost neprocjenjiva, potrebno je za odustanak od upotrebe pravnoga sredstva odobrenje državne riznice. Ako odobrenje ne bude na vrijeme izdano, državno zastupničtvo dužno je upotrijebiti pravna sredstva, ali će od njih odustati, u koliko naknadno stigne odobrenje. 43 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo § 38. Državno zastupničtvo dužno je poduzeti -bez odgadjanja sve, što je potrebno, da se pravomoćne odluke u korist države odmah ovrše. § 39. Ako državna zastupničtva prime za državu novac ili druge vrijednosti, dužna su najdalje u roku od osam dana nakon primitka predati ih nadležnoj državnoj oblasti. § 40. Svaku pravomoćnu sudsku odluku proti državi dužna su državna zastupničtva u ovjerovljenom prijepisu ili izvadku dostaviti nadležnoj državnoj oblasti radi pripremanja isplate dicsudjene tražbine. § 41. Kad se osudom nalaže državi kakova činidba, sud ima odrediti u osudi rok za ispunjenje od 30 dana. § 42. Radi naplate novčanih tražbina od države ne mogu se uzeti pod ovrhu nekretnine i pokretnine, koje su neposredno namijenjene javnoj svrsi, prometu i zemaljskoj obrani ili drugoj opće korisnoj svrsi, novac u državnim blagajnama, predmeti državnog monopola kao ni primanja države iavno-pravnog značaja kao što su porezi, pristojbe, trošarine, carina i drugo. Za ocjenu, da li su određeni predmeti, izloženi ovrsi, namijenjeni javnoj službi ili služe obće korisnoj svrsi, mjerodavna je njihova upotreba u času ovrhe. O tome odlučuje neposredno viši predstojnik ustanove, kojoj stvari pripadaju. Proti toj odluci ovrhovoditelj može uložiti utok na višu pretpostavljenu oblast, koja odlučuje konačno. § 43. Ako bi se pokazalo, da se novčana tražbina dosudjena državi ne može utjerati niti ovrhom, državni zastupnik može kod tražbine do Din. 12.000.— odustati od ovršnog postupka, o čemu mora podnijeti obrazloženo izvješće državnoj riznici. Bez navedenih odobrenja ne može se odustati od ovrhe. U slučaju odustanka od ovrhe državna zastupničtva moraju kroz najmanje tri godine držati predmet i dalje u očevidnosti radi ponovnog provadjanja ovršnog p»stupka. Nakon izmaka toga roka može se neplaćena tražbina otpisati. § 44. O konačnom uspjehu zastupane stvari državni zastupnik mora uvijek izvijestiti oblast, koja mu je uputila predmet na zastupanje. § 45. Parbena stranka, koju zastupa državno zastupničtvo, ima pravo na naknadu parbenih troškova po odvjetničkom cjeniku, pa tako i u slučaju §-a 18. ove zakonske odredbe s time, da taj trošak pripada državnom zastupničtvu i ima se uplatiti u njegovu troškovnu blagajnu. § 46. Odredbe sadržane u §§-ima 13., 28. do 33., 36. do 40. i 43. do 45. odnose se i na zaklade, školske obćine, pravne osobe, poduzeća i ustanove, navedene u §-u 8. ove zakonske odredbe. U slučajevima, gdje se kod ovih paragrafa navodi, da odluku za državu izdaje državna riznica, ima se u pogledu osoba spomenutih u stavci 1. ovog paragrafa razumijevati uvijek nadležno ministarstvo kao najviša upravna ili nadzorna oblast. 44 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja III. STALNI PRAVNIČKI ODBOR. §47. Kod državne riznice postoji stalni pravnički odbor, koji na zahtjev pojedinih ministarstava daje savjetodavna mišljenja u predmetima, koji mu budu upućeni .. mišljenje. § 48. Stalni pravnički odbor sastoji se iz pet članova, od kojih četvoricu postavlja državna riznica na dvije godine, i to po jednog od vijećnika stola sedmorice, sudaca upravnog suda, profesora pravnog fakulteta i odvjetnika. Kao peti član u taj odbor ulazi jedan izvjestitelj državne riznice. Članovi stalnog pravničkog odbora izuzeti su od rada u odboru u slučajevima, koji vrijede za suce u smislu §-a 15. grpp-a. § 49. Stalni pravnički odbor ima svog perovodju, kojega odredjuje državna riznica svojim rješenjem izmedju činovnika pravne struke državnog zastupnictva. Državna riznica može za pojedine slučajeve odrediti i posebne izvjestitelje izmedju činovnika pravne struke državnog zastupničtva. § 50. U stalnom pravničkom odboru predsjedava i svima njegovim poslovima upravlja najstariji član po položaju. Za valjanost sjednice potrebno je da je prisutno više od polovice članova. § 51. Stalni pravnički odbor sastaje se na poziv državne riznice. § 52. Članovi stalnog pravničkog odbora dužni su redovno prisustvovati sjednicama, osim ako su spriječeni iz važnih razloga, u kojem su slučaju dužni obavijestiti državnu riznicu. Ako koji član izostane bez valjana opravdanja od sjednice tri puta, prestaje biti članom stalnog pravničkog odbora i na njegovo mjesto postavlja se novi član do isteka roka od dvije godine. § 53. Ako su stalnom pravničkom odboru potrebne stručne osobe radi stručnih pitanja, pozvat će se takove osobe na sjednicu. § 54. Stalni pravnički odbor daje svoja mišljenja pismeno, obrazložena i podkrijepljena zakonskim propisima. Mišljenja ovog odbora su savjetodavnog značaja. Ta mišljenja ne mogu se niti u prijepisu izdavati privatnim osobama. Mišljenja stalnog pravničkog odbora upisivat će se u cijelosti u posebnu knjigu. § 55. Članovi stalnog pravničkog odbora, perovodje, izvjestitelji i stručne osobe, koje budu pozvane na sjednice stalnog pravničkog odbora, dobivat će nagradu, koju im odredi državna riznica. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo IV. OSOBLJE I UREDJENJE DRŽAVNOG ZASTUPNICTVA. § 56. U državnom zastupničtvu postoje pored državnog zastupnika još slijedeći položaji: zamjenik državnog zastupnika, pristav i vježbenik državnog zastupnictva, te činovnici i ostali službenici pomoćnog ureda. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti državnog zastupnika vrši dužnost državnog zastupnika po položaju najstariji zamjenik državnog zastupnika, koji obavlja i sve druge poslove, koje mu povjeri državni zastupnik. §57. Za državnog zastupnika traže se isti uvjeti kao i za vijećnike banskoga stola ili da je proveo tri godine na položaju zamjenika državnog zastupnika u najvišem činovnom razredu. — Njegov položaj jednak je položaju vijećnika banskoga stola. § 58. Za zamjenike državnog zastupnika i pristave zastupničtava traže se isti uvjeti kao i za suce i pristave redovnih sudova. — Njihov položaj jednak je položaju vijećnika sudbenog stola i sudbenih pristava. Vježbenici državnih zastupničtava moraju imati svršeni pravni fakultet. §59. Ostalo osoblje državnih zastupničtava mora imati uvjete, koji se traže za odgovarajuće položaje po zakonu o činovnicima te se po tome zakonu i promiču. § 60. Vrijeme provedeno u službi kod državnog zastupnictva računa se za sticanje sudačkog ili odvjetničkog zvanja kao vrijeme provedeno u sudu ili kao vrijeme provedeno u odvjetničkom zvanju. Vježbenieka služba u državnom zastupničtvu računa se za polaganje sudačkog ili odvjetničkog ispita i za sticanje položaja suca kao i služba u sudu. § 61. Vježbenici pomoćnih ureda polažu ispite kod državnog zastupnictva. §62. Svi pismeni odpravci državnog zastupnictva odpravljaju se pod podpisom državnog zastupnika odnosno njegova zamjenika. Izvješća podnesena višoj oblasti moraju biti podpisana još i od izvjestitelja u odnosnoj stvari. § 63. Državna zastupnictva dužna su voditi popis sudbenih odluka od načelne i obće vrijednosti. U svakom državnom zastupničtvu mora biti prikladna stručna knjižnica. § 64. Činovnicima državnog zastupnictva zabranjeno je zastupanje privatnih stranaka pred sudovima i drugim oblastima u kojem god pravcu. — Izuzetak postoji jedino za slučaj parnica navedenih u §-u 129. grpp-a. § 65. Činovnici i ostali službenici državnog zastupnictva ocjenjuju se prema propisima za suce, činovnike i ostale službenike redovnih sudova. 46 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja V. POMOĆNI UREDI. § 66. Kod svakog državnog zastupničtva postoje pomoćni uredi s potrebnim brojem osoblja. U djelokrug poslovanja pomoćnih ureda spada: a) vodjenje poslova pisarnice, upisnika, pomoćnih knjiga, odpravničtva i pismohrane; b) računski i blagajnički poslovi. Poslovanje se vodi na način, kako se ti poslovi obavljaju kod redovnih sudova. § 67. Za obavljanje računovodstvene i knjigovodstvene službe kod tih pomoćnih ureda , odredu će se službenik sa stručnom sposobnošću za´ tu službu. § 68. Blagajničko poslovanje obuhvaća poslovanje s prolazno primljenim novcem u korist države i ostalih pravnih osoba i ustanova navedenih u §-u 8., kao i poslovanje 5 blagajnom parbenih troškova (troškova blagajne) kod državnog zastupničtva. § 69. Iz troškovne blagajne predujmljuju se svi izdatci, koji su potrebni za pravilno zastupanje države, pravnih osoba >i ustanova navedenih u §-u 8. Ovamo spada i trošak vanjskog uredovanja osoblja državnog zastupničtva. Izdatke za troškove u gotovu snosit će same zastupane stranke navedene u §-u 8., u koliko ti izdatci ne bi bili podmireni iz dosudjenog troška ili u koliko bi dosudjeni parbeni trošak bio nenaplativ. Ako se iz troškovne blagajne ne bi mogli predujmiti izdatci navedeni u stavci I., morat će na zahtjev državnog zastupničtva te izdatke predujmiti državna riznica za državu i ostale spomenute stranke, koje u toj parnici zastupa državno zastupničtvo. § 70, Poslovanjem troškovne blagajne upravlja državni zastupnik. Bez naloga držav nog zastupnika ne može se primiti nikakav novac u ovu blagajnu niti se iz nje mogu vršiti isplate. Državni zastupnik dužan je najmanje dva puta godišnje izvršiti pregled poslo vanja troškovne blagajne, a prema potrebi taj pregled se može izvršiti uz sudjelovanje stručnog financijalnog činovnika. § 71. Državno zastupničtvo dužno je svake godine najdalje do konca mjeseca veljače podnijeti državnoj riznici izvješće o cjelokupnom poslovanju i stanju blagajne u pro šloj godini. § 72. Državna riznica odlučuje o tome, kako će se i u koju svrhu upotrijebiti novac iz troškovne blagajne, a o čemu će se izdati posebna odredba. VI. KARNOSTNA I GRADJANSKO-PRAVNA ODGOVORNOST. § 73. Čini i propusti činovnika i ostalJh službenika državnih zastupničtava, koji sadržavaju povredu njihove dužnosti, kažnjavaju se karnostno. Ovi činovnici i službenici odgovorni su državi i gradjansko-pravno za štetu, koju uč´ne zlonamjerno ili iz nepažnje kod vršenja svoje službene dužnosti. 47 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo § 74. Za karnostnu odgovornost činovnika i ostalih službenika državnih zastupničtava vrijede propisi zakona o činovnicima, u koliko nije ovom zakonskom odredbom drugčije odredjeno. § 75. Kao karnostni prekršaj smatrat će se slijedeće: 1. ako činovnik ili službenik -u službi ili izvan nje povrijedi svoju službenu dužnost, napose ako neuredno dolazi na dužnost, ako propusti da ponese pravovremeno tužbu ili da poduzme neku drugu radnju potrebnu za zaštitu imovinsko-pravnih probitaka države, ustanova ili drugih pravnih osoba, koje zastupa državno zastupničtvo, ako propusti koje ročište ili povjerenu mu dužnost uobće ne vrši s dovoljno savje« snosti, marljivosti i pažnje, u koliko od toga ne nastane šteta za one, koje zastupa državno zastupničtvo, odnosno u koliko njegov čin ne prelazi u karnostni prestupak; 2. ako činovnik ili službenik povrijedi ugled svojega položaja, osobito svojim ponašanjem na ročištima i raspravama kod sudova i drugih oblasti, a to ne prelazi u karnostni prestupak. § 76. Kao karnostni prestupak kaznit će se, osim onoga što je propisano u zakonu o činovnicima, još slijedeće: Š 1. djela navedena u §-u 75., ako odatle nastane šteta za državu, državna privredna poduzeća, ustanove ili druge pravne osobe, koje zastupa državno zastupničtvo, nadalje kada ta djela prelaze značaj karnostnog prekršaja ili kada su ponovljena; 2. ako činovnik ili službenik pokazuje veliku nemarnost i pored opomene da se upozna sa svima propisima, poznavanje bezuvjetno kojih je potrebno za pravilno zastupanje, odnosno zaštitu povjerenih inu ili imovinskojpravnjh probitaka; 3. ako pored zastupanja države, državnih privrednih poduzeća, ustanova i ostalih pravnih osoba, koje zastupa državno zastupničtvo, poduzima pravne čine u cilju zaštite probitaka drugih osoba zainteresiranih u istoj parnici ili im u tom cilju daje pravne savjete. § 77. Za karnostni prekršaj su slijedeće kazne: 1. pismena opomena, 2. pismeni ukor, 3. novčana kazna uz ograničenje predvidjeno u zakonu o činovnicima. § 78. Kazne za karnostne prekršaje izriče državni zastupnik. 0 kaznama izrečenim od strane državnog zastupničtva mora se podnijeti izvješće državnoj riznici. Prije izricanja kazne mora se činovnik odnosno službenik pismeno saslušati. Od luka o kazni dostavlja se u pismenom obrazloženom odpravku. Novčane kazne idu u korist troškovnih blagajna. Kazne za karnostne prekršaje ne bilježe se u osobni list, ali se o njima vodi pismena očevidnost kod državnog zastupničtva. § 79. Proti odluci o kazni za karnostni prekršaj, koju ´je izrekao državni zastupnik, osim ako je izrečena samo kazna pismene opomene, službenik može u roku od pet dana podnijeti pritužbu državnoj riznici. Proti odluci državne riznice nema mjesta tužbi na upravni sud. 48 |