DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 50     <-- 50 -->        PDF

koturača, druga pruga na paru, a spajati ih može treća linija u obliku čekrka ili uspinjače.
Uzto strana kose može biti i nejednolične gustoće, t. j . nejedolično obrasla. U
tom pogledu praksa naravno pruža mnogo raznih mogućnosti. Za nekoliko najčešćih
takovih kombinacija autor određuje analitičke kriterije najpovoljnijeg komercijalnog
položaja linija. (U četvrti primjer uvukla se pogreška!). Na kraju poglavlja, pripremajući
za slijedeće poglavlje, autor govori o produktivnim putovima i o troškovima
transporta na njima. I taj trošak izrazuje linearnom jednadžbom dodavši joj naročiti
član, koji predočuje trošak gradnje puta. Prema iskustvu prakse upozoruje i iznosi,
što sve treba imati u vidu kod izbora, kod prosuđivanja troška gradnje, te stalno g
i ovisno g troška prometanja na takovim putovima. Zgodno zavodi i definira po


jam gustoće produktivnih putova sa slomkom r = d: P, koji kaže, koliko metara produktivnog
puta odpada na hektar šumom obraslog tla. Poznavanje ovakovih vrijednosti
sa uspješno izvršenih eksploatacija dobro će doći osnivaču novih produktivnih
putova ili pruga u sličnim prilikama.


Trošak prometanja na produktivnim putovima ili prugama također zavisi o dužini
puta. No kako se ta mijenja sa napredkom sječe, zavodi pojam »o s r e d n j e
dužin e transporta« . Tu dužinu određuje početak produktivnog puta i još jedna,
točka na njem, koju autor naziva: »težištem transporta«. Pokazuje, kako se
analitički određuje to težište. Postavlja jednadžbe troškova transporta na produktivnim
linijama. <........ predočuje bitnu razliku među produktivnim i ostalim putovima.
Prelazi zatim na komercijalno prispodabljanje produktivnih putova raznih sistema
uz izvjesne uvjete, te izrađuje nekoliko konkretnijih zadaća.


S time se je autor primaknuo posljednjem poglavlju, u kojem rješava svoju
glavnu i uvodno spomenutu zadaću. Predpostavlja plohu sa drvnom masom jednolične
gustoće. Trošak o d p r e m e izrazuje kao funkciju širine idealnog nekog pojasa tako..
da je produkat te širine i ukupne dužine produktivnih putova jednak površini te predpostavljene
i promatrane plohe. Iz analitičkog kriterija minimuma te funkcije izvodi onda
rješenje postavljenog problema, koje glasi: Troškovi odprem e su minimalni, kad
su ovisni troškovi izvlačenj a jednaki sumi troškova gradnje i ovisnih troškova
transport a na produktivnim prugama. Ujedno iskorišćuje ovaj analitički kriterijza
određenje optimalne gustoće produktivnih pruga na promatranoj površini. Konačno
iznosi konkretan, detaljnije izrađen primjer.


U građevno-inženjerskoj struci problemi komercijalne linije kao i analiza troškova
transporta prilično je obrađena. Rezultati najpoznatijih istraživača na tom polju
Launhardta i Goeringa mogu se dapače i neposredno primijeniti na glavne ili — po
autoru nazvane — spojne šumske pruge. Nije tome tako kod mreže sporednih putova i
pruga na samom šumskom tlu poradi izvlačenja i koncentriranja na širokim prostorima
raštrkanih šumskih produkata, poradi raznog oblika položaja i karaktera površina
sječe, poradi plastike tla i poradi bitne razlike između produktivnih i ostalih putova
pruga. Pridolazi k tome još i slobodan izbor u tu svrhu raspoloživih putova raznog
karaktera i sistema. Na tom širokom polju stvaranja ovom radnjom autor nastoji da
unese neki red, da u skladu sa iskustvom utvrdi pravila i zakone, kojih zacijelo ima
i u ovoj oblasti transportnih sredstava, da ta pravila i zakone sredi, matematski ih
fiksira i na taj način učini pristupačnim općenitoj upotrebi. U ovom korisnom i pionirskom
radu, povezanom sa praktičkim iskustvom i leži naljveća vrijednost ove knjižice.
Iako ne spominje, autor operira sa Goeringovim jednadžbama te rad; njegovim
i Launhardtovim metodama, možda i nesvijesno, jer su te jednadžbe i metode danas
općenito ušle u stručnu praksu i literaturu, gdjekad i bez oznake podrijetla. U vezi
s time, neće biti možda na odmet, ako upozorim ovdje i na novija istraživanja, koja su
pokazala, da samo spomenute jednadžbe i metode ne dovode uvijek do željenog cilja.
Tako piše prof. dr. ing. W. Müller u svom djelu »[Massenermittlung, Massenverteilung
4nd Transportkosten der Erdarbeiten (Berlin 1929): »Die von Qoering für verschiede


462