DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 5     <-- 5 -->        PDF

GOVOR PREDSJEDNIKA HRVATSKOG
ŠUMARSKOG DRUŠTVA


PROČELNIKA ODJELA ZA ŠUMARSTVO G. ING. ANTE ABRAMOVICA
NA GODIŠNJOJ GLAVNOJ SKUPŠTINI HRVATSKOG ŠUMARSKOG
DRUŠTVA U ZAGREBU, DANA 14. RUJNA 1941.


(DIE REDE DES PRÄSIDENTEN DES KROATISCHEN FORSTVEREINES, DES
HERRN ING. ANTE ABRAMOVlC, ANLÄSSLICH DER JÄHRLICHEN GENERALVERSAMMLUNG
DES KROATISCHEN FORSTVEREINES IN ZAGREB AM 14. SEPTEMBER
1941.)


Dragi kolege!


Osnutkom Države Hrvatske našlo se je naše šumarstvo pred mnogim
i važnim zadatcima. Već samom tom činjenicom, što je osnovano
ministarstvo šumarstva i rudarstva kao samostalan resor, lüstaknuta je
velika važnost šumskog gospodarstva kao privredne grane u sklopu
općeg narodnog gospodarstva u našoj Državi.


Poznato Vam je svima, da se u bivšoj Jugoslaviji riilje vodilo dovoljno
računa o racionalnom šumskom gospodarstvu, pa su prema tomu
naslijeđeni mnogi grijesi prošlosti, koje valja u budućnosti popraViti. Dovoljno
je istaći samo to, da su mnoga veleobrtna šumska poduzeća, većinom
tuđinska, vršila u našim šumama bezobzirnu eksploataciju, koja
je imala loših posljedica za cijelu našu narodnu privredu.


Nezavisna Država Hrvatska imade težak zadatak, da ilspravkom
počinjenih pogrješaka unese u naše šumsko gospodarstvo sasma novi
duh, koji će se u sklopu određene, dirigirane privrede, temeljiti na trajnoj
proizvodnji naših šuma, čuvajući njihovu proizvodnu snagu za podmirenje
potreba našega naroda. U cilju ostvarenja svih zadataka dirigirane
privrede na polju šum. gospodarstva, pokazala se je potreba, da naše
ministarstvo šumarstva u duhu potreba i stvaranja novog gospodarstva
Evrope reorganizira svoj rad i da šumsko-gospodarskoj politici da jasne
i određene smjernice. U savezu s time dala bi se naša šumsko-gospodarska
politika, po mome mišljenju, teraziti ovako:


»Na temelju racionalnog i strogo potrajnog šumskog gospodarenja,
čuvajući proizvodnu snagu šumskog zemljišta, proizvoditi što veće po~
trajne prihode i po kakvoći i po kolikoći, te provoditi što racionalnije
iskorišćavanje glavnih i sporednih šumskih proizvoda u svrhu osiguranja
pokrića unutarnje potrošnje drva i stvaranja viškova za izvoz u inostranstvo,
a sve to u okviru dirigirane privrede.«


Iz te formulacije jasno proističu sve zadaće šumskog gospodarstva
i naše miniistarstvo, držeći se tih jasno postavljenih zadataka šumskogospodarske
politike, već je provelo u svom radu stanovite mjere za njihovo
ostvarenje.


Među prvim mjerama, koje su poduzete sa strane ministarstva, bila
je borba za šumu, i to znači zaštita i obrana naših šuma ukidanjem dugoročnih
ugovora i ukidanjem loših gospodarstvenih osnova te usklađivanjem
godišnjih sječa i godišnjih etata prema visini prosječnog dobnog
prirasta na određenim površinama. Time je zadan smrtni udarac jednom
nemogućem sustavu sječa i upravo kolonijalnom načinu ´iiskorišćavanja
naših šuma. Gospodarskim osnovama, koje se nanovo sastavljaju, pro


417