DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 49     <-- 49 -->        PDF

voljnija njihova gustoća. Kako je rješavanje ovako postavljene zadaće novum na području
šumarstva, naročito našeg, autor najprije objašnjava nazive i pojmove, sa kojima
radi, dotično koje obraduje. Ako se pod iznošenje m razumijeva sav rad, kojim
se. pokreće i doprema drvo iz šume do postrojenja za prerađivanje ili na tržište, prvu
fazu, tog rada, koncentriranje šumskih produkata duž više ili manje nagusto izgrađene
mreže putova ili pruga u samoj šumi, autor naziva »izvlačenje« ; drugu fazu rada,
odipremanje produkata putovima ili prugama te mreže do glavnog puta ili do glavne
pruge, autor naziva »transport« . Treću fazu rada, odipremanje produkata glavnim
putom ili glavnom prugom, autor pušta s vida, jer ne ulazi u okvir postavljene zadaće.
Trošak izvlačenja, trošak gradnje i uzdržavanje mreže putova ili pruga u šumi, pa trošak
prometanja na njima, sve to zajedno autor naziva troškom »o d p r e m e«. Pod optimalnom
gustoćom razumijeva pak gustoću mreže putova ili pruga na prostoru produkcije,
uz koju izlazi trošak tako definirane »odpr e me« najmanji.


Radnja i zadaće izrađene u njoj temelje se na na načinu »izvlačenja«, kakav
je običajan u oblasti Šipada, te na sredstvima »transporta« , kakova se tamo
nalaze. Teže šumske produkte izvlače konji vučenjem po tlu, lakše voženjem na kolima
ili na saonicama, a i nošenjem na samaru. Trošak gradnje i uzdržavanja u tu
svrhu potrebnih jednostavnih putova autor zaračunava u trošak izvlačenja. Mrežu
»transporta « u samoj šumi sačinjavaju pak: koturače, traktorske pruge, čekrci,
uspinjače i pruge na paru. Trošak gradnje i uzdržavanja takovih prometnih sredstava
autor uzima u račun odjelito od troškova prometanja na njima. No osnovni principi i
pravila utvrđena za ove načine i za ova sredstva otpreme, važit će po autoru i za
ostale načine i za ostala sredstva sličnog šumskog prometanja.


Gusta mreža sporednih prometnih žila smanjuje trošak izvlačenja , a povisuje
trošak transporta . I obrnuto: rijetka takova mreža povisuje trošak izvla čenja,
a smanjuje trošak transporta. Suma jednog i drugog troška, t. j. trošak
od pr e me mijenja se dakle sa gustoćom te mreže, te za cijelo postoji po autoru nazvana
optimalna gustoća sporednih prometnih žila, uz koju trošak odpreme pada na
minimum. Kako dakle taj minimum zavisi o »izvlačenju« i o »transportu«,
autor najprije analizira izvlačenje (Poglavlje D), zatim gradnju mreže sporednih žila
(Poglavlje E), pa transport na njima (Poglavlje F), da ih konačno stavi u međusobnu
relaciju izvodeći i određujući kriterij rečenog minimuma.


Jedinični trošak izvlačenja izrazuje linearnom jednadžbom, kao funkciju uda


ljenosti težišta drvne mase od »produktivnog « puta ili pruge. Produktivnim pak


naziva autor svaki put na potezu, na kom može primati izvučenu robu za daljnji trans


port. Apsolutni član te linearne jednadžbe naziva »stalnim« , a drugi promjenljiv,


»ovisnim troškom izvlačenja«. Opisuje činioce, koji utječu na te članove.


Ovisan trošak naročito zavisi o udaljenosti težišta drvne mase od produktivnog puta


ili pruge. Poradi toga zavodi i definira pojam »gustoće mase«, te pokazuje, kako se od


ređuje težište drvne mase na površini povoljnog oblika i povoljne gustoće. Sa tim te


žištem određena je ujedno osrednja udaljenost, a onda i osrednji jedinični trošak iz


vlačenja sa konkretne površine do produktivnog puta. Nadalje pokazuje, kako se od


ređuje sa komercijalnog gledišta najpovoljniji položaj produktivnog puta unutar kon


kretne površine, koja ne mora biti ni pravilna oblika, ni horizontalna, ni jednako gusto


obrasla, a može se nalaziti i po koja vrtača na njoj itd.


U slijedećem poglavlju iznosi autor iskustvo stečeno u trasiranju i polaganju


produktivnih putova i pruga obzirom na troškove izvlačenja. U nizini linija puta neka


raspolavlja plohu sječe transverzalno ili dijagonalno. Na blagu kosinu neka se položi


linija tako, da se izvlači i nješto robe uzbrdo. Na strmu kosinu polaže se linija uz


donji rub. Veće strane kosa i kosanjica treba podijeliti sa dvije ili više linija u dvije


ili više etaža. Pritom te linije ne moraju biti uvijek putovi ili pruge istog sistema, a


mogu biti međusobno povezane i na koji treći način. Tako na pr. jedna linija može biti


461