DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 49 <-- 49 --> PDF |
voljnija njihova gustoća. Kako je rješavanje ovako postavljene zadaće novum na području šumarstva, naročito našeg, autor najprije objašnjava nazive i pojmove, sa kojima radi, dotično koje obraduje. Ako se pod iznošenje m razumijeva sav rad, kojim se. pokreće i doprema drvo iz šume do postrojenja za prerađivanje ili na tržište, prvu fazu, tog rada, koncentriranje šumskih produkata duž više ili manje nagusto izgrađene mreže putova ili pruga u samoj šumi, autor naziva »izvlačenje« ; drugu fazu rada, odipremanje produkata putovima ili prugama te mreže do glavnog puta ili do glavne pruge, autor naziva »transport« . Treću fazu rada, odipremanje produkata glavnim putom ili glavnom prugom, autor pušta s vida, jer ne ulazi u okvir postavljene zadaće. Trošak izvlačenja, trošak gradnje i uzdržavanje mreže putova ili pruga u šumi, pa trošak prometanja na njima, sve to zajedno autor naziva troškom »o d p r e m e«. Pod optimalnom gustoćom razumijeva pak gustoću mreže putova ili pruga na prostoru produkcije, uz koju izlazi trošak tako definirane »odpr e me« najmanji. Radnja i zadaće izrađene u njoj temelje se na na načinu »izvlačenja«, kakav je običajan u oblasti Šipada, te na sredstvima »transporta« , kakova se tamo nalaze. Teže šumske produkte izvlače konji vučenjem po tlu, lakše voženjem na kolima ili na saonicama, a i nošenjem na samaru. Trošak gradnje i uzdržavanja u tu svrhu potrebnih jednostavnih putova autor zaračunava u trošak izvlačenja. Mrežu »transporta « u samoj šumi sačinjavaju pak: koturače, traktorske pruge, čekrci, uspinjače i pruge na paru. Trošak gradnje i uzdržavanja takovih prometnih sredstava autor uzima u račun odjelito od troškova prometanja na njima. No osnovni principi i pravila utvrđena za ove načine i za ova sredstva otpreme, važit će po autoru i za ostale načine i za ostala sredstva sličnog šumskog prometanja. Gusta mreža sporednih prometnih žila smanjuje trošak izvlačenja , a povisuje trošak transporta . I obrnuto: rijetka takova mreža povisuje trošak izvla čenja, a smanjuje trošak transporta. Suma jednog i drugog troška, t. j. trošak od pr e me mijenja se dakle sa gustoćom te mreže, te za cijelo postoji po autoru nazvana optimalna gustoća sporednih prometnih žila, uz koju trošak odpreme pada na minimum. Kako dakle taj minimum zavisi o »izvlačenju« i o »transportu«, autor najprije analizira izvlačenje (Poglavlje D), zatim gradnju mreže sporednih žila (Poglavlje E), pa transport na njima (Poglavlje F), da ih konačno stavi u međusobnu relaciju izvodeći i određujući kriterij rečenog minimuma. Jedinični trošak izvlačenja izrazuje linearnom jednadžbom, kao funkciju uda ljenosti težišta drvne mase od »produktivnog « puta ili pruge. Produktivnim pak naziva autor svaki put na potezu, na kom može primati izvučenu robu za daljnji trans port. Apsolutni član te linearne jednadžbe naziva »stalnim« , a drugi promjenljiv, »ovisnim troškom izvlačenja«. Opisuje činioce, koji utječu na te članove. Ovisan trošak naročito zavisi o udaljenosti težišta drvne mase od produktivnog puta ili pruge. Poradi toga zavodi i definira pojam »gustoće mase«, te pokazuje, kako se od ređuje težište drvne mase na površini povoljnog oblika i povoljne gustoće. Sa tim te žištem određena je ujedno osrednja udaljenost, a onda i osrednji jedinični trošak iz vlačenja sa konkretne površine do produktivnog puta. Nadalje pokazuje, kako se od ređuje sa komercijalnog gledišta najpovoljniji položaj produktivnog puta unutar kon kretne površine, koja ne mora biti ni pravilna oblika, ni horizontalna, ni jednako gusto obrasla, a može se nalaziti i po koja vrtača na njoj itd. U slijedećem poglavlju iznosi autor iskustvo stečeno u trasiranju i polaganju produktivnih putova i pruga obzirom na troškove izvlačenja. U nizini linija puta neka raspolavlja plohu sječe transverzalno ili dijagonalno. Na blagu kosinu neka se položi linija tako, da se izvlači i nješto robe uzbrdo. Na strmu kosinu polaže se linija uz donji rub. Veće strane kosa i kosanjica treba podijeliti sa dvije ili više linija u dvije ili više etaža. Pritom te linije ne moraju biti uvijek putovi ili pruge istog sistema, a mogu biti međusobno povezane i na koji treći način. Tako na pr. jedna linija može biti 461 |