DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Ing. Đuro Vasiljević , šum. viši pristav 7. grupe kod državne šumarije u Bos. Krupi; Ing. Stevan Radić , šumarski pristav 8. grupe kod državne šumarije u Bos. Krupi; Ing. Vladimir Andjić , šumarski pristav 8. grupe kod državne šumarije u Bos. Petrovcu; Ing. Božidar Š a r i ć, šumarski viši pristav 8. grupe kiod državne šumarije u Ključu; Ing. Dušan D im i ć, šumarski pristav 8. grupe kod državne šumarije u Prnjavoru; Ing. Boško O s t o j i ´ć, šumarski piristav 8. grupe kod šumarije petrovaradinske imovne općine u Moroviću; Đuro P 1 e ć a š, podšumar II. razreda 8. grupe kod kotarske ovlasti u Banjaluci; Ing. Milutin Knežević , šumarski viši pristav 7. grupe kod državne šumarije u Rajiću; Ing. Stevan Dragosavijević , šumarski vježbenik kod državne šumarije u Vrbanji; Ing. Nikola Hrgović , šumarski vježbenik kod imovne općine II. banske u Petrinji; Branko B i k i ć, podšumar II. r. 8. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Tuzli. Zahvalio se na državno] službi: Ing. Vladimir Kosanović , šumarski pristav 8. grupe kod šumarije Ogulin, imovne općine u Plaškom; Ing. Ljubomir D j a k o v i ć, kotarski šumar 8. grupe kod kotarske oblasti u Sarajevu; Ivan M a r i ć, rnanlpulativni vježbenik kod ravnateljstva drž. šuma u Gospiću; Ing. Vladimir Popović , šum. pristav 7. grupe kod državne šumarije u Bos. Gi adiški; Marko Ivkovac , računarski vježbenik kod ravnateljstva šuma ´brodske imovne općine u Vinkovcima; Ing. Ljubomir V 1 a i s a v 1 j e v i ć, šumarski viši pristav 6. grupe kod šumarskog odsjeka u Sarajevu; Luka Stapar , oficijal 9. grupe kod ravnateljstva šuma II. banske im. općine u Petrinji. KNJIŽEVNOST KLEMENClĆ ING. IVAN: OPTIMALNA GUSTOĆA ŠUMSKIH PROMETALA. Naklada šumsko-industrijskog podhvata Šipad. Sarajevo 1939., štamparija P. Dozet. Strana 75. Ova knjižica plod je ozbiljnog rada i stečenog iskustva u rješavanju raznih praktičkih zadataka iz »Gradnje šumskih transportnih sredstava« u oblasti šuma podhvata Šipad u Bosni. Glavna svrha knjižice je upoznati činioce, koji utječu na ekonomičnost sporednih prometnih žila na određenom šumskom kompleksu te postaviti kriterije, po kojima će se odrediti sa komercijalnog gledišta najpovoljniji njihov položaj i najpo 460 |
ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 49 <-- 49 --> PDF |
voljnija njihova gustoća. Kako je rješavanje ovako postavljene zadaće novum na području šumarstva, naročito našeg, autor najprije objašnjava nazive i pojmove, sa kojima radi, dotično koje obraduje. Ako se pod iznošenje m razumijeva sav rad, kojim se. pokreće i doprema drvo iz šume do postrojenja za prerađivanje ili na tržište, prvu fazu, tog rada, koncentriranje šumskih produkata duž više ili manje nagusto izgrađene mreže putova ili pruga u samoj šumi, autor naziva »izvlačenje« ; drugu fazu rada, odipremanje produkata putovima ili prugama te mreže do glavnog puta ili do glavne pruge, autor naziva »transport« . Treću fazu rada, odipremanje produkata glavnim putom ili glavnom prugom, autor pušta s vida, jer ne ulazi u okvir postavljene zadaće. Trošak izvlačenja, trošak gradnje i uzdržavanje mreže putova ili pruga u šumi, pa trošak prometanja na njima, sve to zajedno autor naziva troškom »o d p r e m e«. Pod optimalnom gustoćom razumijeva pak gustoću mreže putova ili pruga na prostoru produkcije, uz koju izlazi trošak tako definirane »odpr e me« najmanji. Radnja i zadaće izrađene u njoj temelje se na na načinu »izvlačenja«, kakav je običajan u oblasti Šipada, te na sredstvima »transporta« , kakova se tamo nalaze. Teže šumske produkte izvlače konji vučenjem po tlu, lakše voženjem na kolima ili na saonicama, a i nošenjem na samaru. Trošak gradnje i uzdržavanja u tu svrhu potrebnih jednostavnih putova autor zaračunava u trošak izvlačenja. Mrežu »transporta « u samoj šumi sačinjavaju pak: koturače, traktorske pruge, čekrci, uspinjače i pruge na paru. Trošak gradnje i uzdržavanja takovih prometnih sredstava autor uzima u račun odjelito od troškova prometanja na njima. No osnovni principi i pravila utvrđena za ove načine i za ova sredstva otpreme, važit će po autoru i za ostale načine i za ostala sredstva sličnog šumskog prometanja. Gusta mreža sporednih prometnih žila smanjuje trošak izvlačenja , a povisuje trošak transporta . I obrnuto: rijetka takova mreža povisuje trošak izvla čenja, a smanjuje trošak transporta. Suma jednog i drugog troška, t. j. trošak od pr e me mijenja se dakle sa gustoćom te mreže, te za cijelo postoji po autoru nazvana optimalna gustoća sporednih prometnih žila, uz koju trošak odpreme pada na minimum. Kako dakle taj minimum zavisi o »izvlačenju« i o »transportu«, autor najprije analizira izvlačenje (Poglavlje D), zatim gradnju mreže sporednih žila (Poglavlje E), pa transport na njima (Poglavlje F), da ih konačno stavi u međusobnu relaciju izvodeći i određujući kriterij rečenog minimuma. Jedinični trošak izvlačenja izrazuje linearnom jednadžbom, kao funkciju uda ljenosti težišta drvne mase od »produktivnog « puta ili pruge. Produktivnim pak naziva autor svaki put na potezu, na kom može primati izvučenu robu za daljnji trans port. Apsolutni član te linearne jednadžbe naziva »stalnim« , a drugi promjenljiv, »ovisnim troškom izvlačenja«. Opisuje činioce, koji utječu na te članove. Ovisan trošak naročito zavisi o udaljenosti težišta drvne mase od produktivnog puta ili pruge. Poradi toga zavodi i definira pojam »gustoće mase«, te pokazuje, kako se od ređuje težište drvne mase na površini povoljnog oblika i povoljne gustoće. Sa tim te žištem određena je ujedno osrednja udaljenost, a onda i osrednji jedinični trošak iz vlačenja sa konkretne površine do produktivnog puta. Nadalje pokazuje, kako se od ređuje sa komercijalnog gledišta najpovoljniji položaj produktivnog puta unutar kon kretne površine, koja ne mora biti ni pravilna oblika, ni horizontalna, ni jednako gusto obrasla, a može se nalaziti i po koja vrtača na njoj itd. U slijedećem poglavlju iznosi autor iskustvo stečeno u trasiranju i polaganju produktivnih putova i pruga obzirom na troškove izvlačenja. U nizini linija puta neka raspolavlja plohu sječe transverzalno ili dijagonalno. Na blagu kosinu neka se položi linija tako, da se izvlači i nješto robe uzbrdo. Na strmu kosinu polaže se linija uz donji rub. Veće strane kosa i kosanjica treba podijeliti sa dvije ili više linija u dvije ili više etaža. Pritom te linije ne moraju biti uvijek putovi ili pruge istog sistema, a mogu biti međusobno povezane i na koji treći način. Tako na pr. jedna linija može biti 461 |
ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 50 <-- 50 --> PDF |
koturača, druga pruga na paru, a spajati ih može treća linija u obliku čekrka ili uspinjače. Uzto strana kose može biti i nejednolične gustoće, t. j . nejedolično obrasla. U tom pogledu praksa naravno pruža mnogo raznih mogućnosti. Za nekoliko najčešćih takovih kombinacija autor određuje analitičke kriterije najpovoljnijeg komercijalnog položaja linija. (U četvrti primjer uvukla se pogreška!). Na kraju poglavlja, pripremajući za slijedeće poglavlje, autor govori o produktivnim putovima i o troškovima transporta na njima. I taj trošak izrazuje linearnom jednadžbom dodavši joj naročiti član, koji predočuje trošak gradnje puta. Prema iskustvu prakse upozoruje i iznosi, što sve treba imati u vidu kod izbora, kod prosuđivanja troška gradnje, te stalno g i ovisno g troška prometanja na takovim putovima. Zgodno zavodi i definira po jam gustoće produktivnih putova sa slomkom r = d: P, koji kaže, koliko metara produktivnog puta odpada na hektar šumom obraslog tla. Poznavanje ovakovih vrijednosti sa uspješno izvršenih eksploatacija dobro će doći osnivaču novih produktivnih putova ili pruga u sličnim prilikama. Trošak prometanja na produktivnim putovima ili prugama također zavisi o dužini puta. No kako se ta mijenja sa napredkom sječe, zavodi pojam »o s r e d n j e dužin e transporta« . Tu dužinu određuje početak produktivnog puta i još jedna, točka na njem, koju autor naziva: »težištem transporta«. Pokazuje, kako se analitički određuje to težište. Postavlja jednadžbe troškova transporta na produktivnim linijama. <........ predočuje bitnu razliku među produktivnim i ostalim putovima. Prelazi zatim na komercijalno prispodabljanje produktivnih putova raznih sistema uz izvjesne uvjete, te izrađuje nekoliko konkretnijih zadaća. S time se je autor primaknuo posljednjem poglavlju, u kojem rješava svoju glavnu i uvodno spomenutu zadaću. Predpostavlja plohu sa drvnom masom jednolične gustoće. Trošak o d p r e m e izrazuje kao funkciju širine idealnog nekog pojasa tako.. da je produkat te širine i ukupne dužine produktivnih putova jednak površini te predpostavljene i promatrane plohe. Iz analitičkog kriterija minimuma te funkcije izvodi onda rješenje postavljenog problema, koje glasi: Troškovi odprem e su minimalni, kad su ovisni troškovi izvlačenj a jednaki sumi troškova gradnje i ovisnih troškova transport a na produktivnim prugama. Ujedno iskorišćuje ovaj analitički kriterijza određenje optimalne gustoće produktivnih pruga na promatranoj površini. Konačno iznosi konkretan, detaljnije izrađen primjer. U građevno-inženjerskoj struci problemi komercijalne linije kao i analiza troškova transporta prilično je obrađena. Rezultati najpoznatijih istraživača na tom polju Launhardta i Goeringa mogu se dapače i neposredno primijeniti na glavne ili — po autoru nazvane — spojne šumske pruge. Nije tome tako kod mreže sporednih putova i pruga na samom šumskom tlu poradi izvlačenja i koncentriranja na širokim prostorima raštrkanih šumskih produkata, poradi raznog oblika položaja i karaktera površina sječe, poradi plastike tla i poradi bitne razlike između produktivnih i ostalih putova pruga. Pridolazi k tome još i slobodan izbor u tu svrhu raspoloživih putova raznog karaktera i sistema. Na tom širokom polju stvaranja ovom radnjom autor nastoji da unese neki red, da u skladu sa iskustvom utvrdi pravila i zakone, kojih zacijelo ima i u ovoj oblasti transportnih sredstava, da ta pravila i zakone sredi, matematski ih fiksira i na taj način učini pristupačnim općenitoj upotrebi. U ovom korisnom i pionirskom radu, povezanom sa praktičkim iskustvom i leži naljveća vrijednost ove knjižice. Iako ne spominje, autor operira sa Goeringovim jednadžbama te rad; njegovim i Launhardtovim metodama, možda i nesvijesno, jer su te jednadžbe i metode danas općenito ušle u stručnu praksu i literaturu, gdjekad i bez oznake podrijetla. U vezi s time, neće biti možda na odmet, ako upozorim ovdje i na novija istraživanja, koja su pokazala, da samo spomenute jednadžbe i metode ne dovode uvijek do željenog cilja. Tako piše prof. dr. ing. W. Müller u svom djelu »[Massenermittlung, Massenverteilung 4nd Transportkosten der Erdarbeiten (Berlin 1929): »Die von Qoering für verschiede 462 |