DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 26 <-- 26 --> PDF |
A to znači takodjer gubitak za režijski rad, jer treba često u posao uvoditi novo osoblje. Zato bi; bilo korisno manipulativnom osoblju kod državnih režija čitm prije dati stalnost. 4. Prodaja i trgovina. U svakoj trgovini pa i u ovoj ima uspjeha onaj, kome polazi za ru kom, da svoje proizvode unovči na takav način i u takvom obliku, da prema drugima polučuje povoljnije cijene odnosno prihode. Ovo se može postizavati samo onda, ako je posao tako organiziran, da se ne dolazi u apsolutnu zavisnost od kupaca. Ako pro ducent dolazi u položaj, da svoje proizvode iz čisto formalnih razloga ne može prodati u onome momentu, kada je bila najveća tražnja, ili! ih pak mora prodati pošto poto, jer drugoga izlaza nema, onda će, sigurno, izostati i pravi usjeh. U našoj šumskoj režiji prodaje se vrše po odredjenim propisima, koje predvidja Zakon o državnom računovodstvu. Tako na pr. kad se radi o vrijednosti preko pola milijuna, jedini način prodaje je komisijski na dražbi. Ovo je vjerojatno zato, da bi se spriječile zloupotrebe Medjutim, bez obzira na visinu vrijednosti robe, vrlo često nije to najbolji način. Prodaja, bilo direktna ili putem dražbe, svakako ide nn odobrenje višim vlastima, pa još uvijek ima vremena, da se ne odobre oni zaključci, za koje bi se utvrdilo, da nisu povoljni po interese države. U trgovini s inozemstvom su na pr. cijene za drvarske proizvode manje ili više utvrdjene, a osim toga su i inače znatno više, nego na domaćim tržištima. Radi klirinških propisa uobičajena je prodaja postavno granica »ocarinjeno i slobodno za izvoz«. Inozemne velike tvrtke se interesiraju baš za velike kvantume robe. Iz ´navedenoga se Vidi, da se baš najskuplja roba prodaje samo na dražbama, na kojima mogu sudjelovati jedino domaći trgovci, jer radi spomenutih propisa stranci ne mogu unositi novac prije isporuke, a prodaje se vrše uz kauciju 51 obično ili postavno šumsko stovarilšte ili u najboljem slučaju postavno utovarna stanica. Radi toga i jesu do sada cvjetala židovska trgovačka poduzeća. Pošto se na dražbama nisu mogli pojavljivati stranci, pojavljivali su se oni. Tako ne samo da su oni pobirali! zamašne poduzetničke dobiti1, a za uloženi trud i novac koji je većinom uložila šumska režija, već je puno puta dolazilo još i do raznih nepravilnosti1. Štoviše, moglo bi se tvrditi, da je prodaja na d r a ž b i korisna samo u slučajevima velike tražnje, i to naročito onda, kada se počinje gubiti vjera u novac il njegovu vrijednost. Tada se dogadjaju razni slučajevi, pa se ponekada poluče i takve cijene, da ostanu zapanjeni i članovi komisije i sami konkurenti. To je, medjutim, igranje »vabank«. Naprotiv, u normalnim prilikama, kada je novac stabilan il svi izvozni p u t e v i otvoreni, na dražbama se većinom loše prolazi: p o 1 u č u j u se faktično niže c i j e n e, nego direktnom pogodbom, Predpostavlja se svakako dovoljna stručnost onoga, kome je prodaja povjerena, te poznavanje ne samo tuzemnog već i inozemnog tržišta . Ne treba zaboraviti ni to, da se prodajom na dražbi: radi raznih formalnostil gubi mnogo u vremenu i ekspeditivnosti, što je od presudne važnostiv Svima su dobro poznati slučajevi, da su šumari, i protiv svoje volje, da*ne bi došli do odgovornosti pred zakonom, morali gledati, kako im prvorazredno drvo gubi i u kvaliteti i u vrijednosti. 438 |