DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 24 <-- 24 --> PDF |
se slobodno može tvrditi, da se u više od 50% slučajeva zakasnilo sa sječom. Mnogi i mnogi m3 brestovine, od kojega se jedva dobio loš ogrjev — nekada ni to — u slučaju pravodobne sječe mogao je biti iskorišćen kao vrlo dobar pilanski, pa čak i furnirski trupac. Mnogi šumar je imao prilike vidjeti, da su mu se ovakva stabla stropoštala na zemlju — il bez doznake i bez sjekire. Kako se vidi, puno puta je priroda bila brža od forme, koja se zahtijeva. U ovakvim se slučajevima g u b i t c !ii na šumskoj taksi penju čak i na stotine dinara, ada se i ne govori o gub i t c i m a u ukupnim p r i h o d i! m a. Netko će moguće primijetiti: »Pa zašto se na vrijeme ne obavil doznaka i ostalo?« Ima mnogo razloga zašto ne. Jedan je, izgleda, glavni, što se za svako stablo pojedince ne mogu praviti prijedlozi!, a dok se nakupi više stabala, prva polovica je već prešla svoj »zadnji1 čas«. Iz ovoga općenito izlazi: treba ovlastiti one, kojima je p o v j e r e n a" š u m a, da mogu elastično pristupati i onim poslovima, koji su iznenada postali važni i dati bitnosti stvari prvo mjesto, jer ostalo ima značaj drugoga reda. Svaki rad, koji se poduzima uz pretpostavku odgovornosti organizatora, poduzima se zato, da se s uloženim sredstvima dođe do novih sredstava, u ovome slučaju još i više, da se spasi i iskoristi drvo u svome naj´vrijednijem obliku. Prema tome sredstva za proizvodnju treba dati na dispoziciju organizatoru posla, tako, da u slučaju potrebe može s njima raspolagati bez smetnje. Ima još uvijek vremena, da se obave sve potrebne formalnosti. Osim toga rashod, koji u stvari donosi prihod, nije uobće rashod, već samo ulog. Stoga nad rashodima ovakve vrste nije potrebno mnogo razmišljati. 2. Proračun i prijedlog. Najčešće se dogadja, da se režijski proračun sastavlja i predlaže o količini drveta ili o sortimentima, koji ni izdaleka ne odgovaraju ni količini ni sortimentima, koji će se zbilja izraditi. Nasuprot ovoj razumljivoj nepreciznosti, sam proračun se izradjuje s točnošću na dvije decimale. Na ovakav izgled proračuna ipak se ne b´i imalo što primijetiti, jer ako ništa drugo — a ono ipak pruža sliku rentabilnosti samoga posla. Medjutim, s obzirom na stanovitu dubioznost same procjene i drugih čisto ekonomskih momenata, koji se samo predvidjaju, a koji se kod izradbe u mnogome mijenjaju, negdje na više, negdje na niže, proračun i predvidjene svote mogu imati vrijednost samo u svome krajnjem iznosu. Radi toga, pridržavajući se dosljedno proračuna, a pošto se skoro redovito ne može nikada sve predvidjeti, dolazi kod izvedbe više puta do komplikacija, pa čak i do zastoja u poslu. Kao logičan zaključak slijedi, da bi kod izrade, naročito u pogledu rashoda, režijski proračun morao- imati svoju važnost samo u u ku p n o j svoti, a postojeću bi razdiobu po stupcima i p o d s t u p c i m a trebalo zadržati samo kod k nj i ž e n j a utroška u cilju dobre preglednosti po vrstama radova. Ovim se predpostavlja, da bi režiseru trebalo dati veća ovlaštenja i time potpomoći njegovu vlastitu inicijativu ne ispuštajući iz vida moralnu i materijalnu odgovornost. Qlavno je, da je režiser u stanju objasniti 436 |