DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 23 <-- 23 --> PDF |
1NG. FERDO ŠULENTIĆ (SPAČVA): DRŽAVNA ŠUMSKA REŽIJA I STANJE U KOJEM SE NALAZI (AUSWERTUNG DER STAATLICHEN FORSTE IN EIGENER REGIE UND DEREN HEUTIGER STAND) Poslije mnogo gorkih iskustava kod iskorišćavanja naših šuma, kada je u većini slučajeva dolazilo do izražaja gledište pojedinaca, tako, da su opći interesi bili skoro potpuno zapostavljeni, vidi se u posljednje vrijeme — naročito po izjavama najistaknutiji! šumarskh ličnosti — da je državna šumska režija počela sebi zamašriirn koracima krčiti put. Nema šumara ni u upravnoj a ni u nadzornoj službi, koji se ovome ne bi iskreno radovao. Prvi zato, što više u svojim revirima neće morati gledati nesimpatične i većinom nesavjesne špekulante sa šumom, a drugi zato, što više neće morati biti lutka raznih odbora i raznih »altruistički« raspoloženih ličnosti, već će imati zadovoljstvo, da sa šumama gospodari po svojoj, čisto šumarskoj savjesti, onakvoj, kakva se u njemu rodila onim danom, kada se je posvetio šumarskoj struci. Pošto sam se od početka svoje službe posvetio režiji, ponukan sam, da s obzirom na zadatke, pred kojima se sada nalazimo, iznesem svoja zapažanja s ovoga polja rada s obzirom na stanje, u kojemu se sada nalazu državna šumska režija. Sve što budem iznio ne odnosi se ni na koga, nije upereno ni protiv koga i nema drugog značenja, osim jednog stručnog razmatranja s krajnjim ciljem: da se pozdravi novi pokret i da mu se pridruži. Polazim prirodnim redoslijedom: 1. doznaka, 2. proračun 1 p r i ii j e d 1 o g, 3. s j c č a i izvoz, 4. prodaja i trgovina i 5. ad ministracija i računovodstv o. Prije nego počnem s izlaganjem, nadam se, da ću imati dosta istomišljenika, ako ustvrdim, da je sistem nepovjerenja i mnogih potpuno nepotrebnih formalnosti držao režiju u takvim okovima, da, općenito uzevši, ni izdaleka nije mogla postizati onaj uspjeh, koji su privatnici postizavali s manjom stručnom spremom, ali bez ovih kočnica. 1. Doznaka. Praktični i formalni cilj doznake jasan je svakom stručnjaku, pa je za to suvišno mnogo govoriti o tome. Važno je, međutim, ukazati na obi čaj, po kojemu se ona sprovodi i na utjecaj toga načina rada na krajnji uspjeh režije. Ukratko: uvijek se prakticira, a i takav je propis, da se drvo pret hodno doznači izvrši kontrola doznake, sastavi i podnese prijedlog za sječu, i tek kada stigne odobrenje, može se pristupiti sječi. Ista je procedura, a i tijesno vezana s ovom, i s osiguravanjem po trebnih sredstava za rad. Ovaj način je dobar i siguran ondje, gdje su u pitanju zamašniji podhvati i planski rad u pojedinim većim manipulacijama. Ali ondje, gdje se potreba za sječu pojavljuje nenadano (vjetrolomi, izvale, sušenje itd.), ovaj način je prespor. Imamo, primjerice, sušenje brijesta, gdje 435 |