DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 20 <-- 20 --> PDF |
cl a d a, horizontalni krug miruje. U tome je velika razlika spram starih tipova busolnih instrumenata, kod kojih se s alhidadom (pokretnim dijelom instrumenta) okreće i podjeljenje kruga, a i šilja k na kome počiva magnetska igla, pa nastaje znatno trenje između šiljka i igle, koja obično nema toliku sil u s m j e r a. da to trenje posve svlada.´0 Odatle u glavnom i potječe t. zv. tromos t igle. Osciliranjem igla svladava trenje. Kako će je kod starih tipova svladati, kad pod njom, kad je već umirena, još okrećemo šiljak, na kome počiva? Kod TO je to eliminirano. Kad instrumenat postavimo na neko stajalište, najprije ga centriramo i horizontiramo. Zatim odmah otkečimo busolni krug, koji slobodno oscilira. Kad nakon viziranja treba da čitamo taj krug, već je on umiren. Ako još nije, možemo ga polugom 15 laganim aretiranjem i oslobađanjem umiriti. Ako sa jednog stajališta ima da viziramo na više točaka, kod daljnjih vizura ne trebamo da gubimo vrijeme na umirivanje kruga, jer je već umiren. Kretanje vizure (alhidade) neovisno je o krugu i ne povlači za sobom kretanje šiljka, na kome počiva magnetska igla. To je važna prednost Wildove busole. Si. 5. U vidnom polju lupe 12 za očitavanje horizontalnog kruga vidimo slike dijametralnih strana busolnog kruga jednu uz drugu (slika 5). Crtice podjeljenja su u sredini vidnog polja uspravne, dok prema krajevima sve jače nagnute. Svakih 10° je na krugu opisano. U vidnom polju lupe se podjeljenje dijametralne strane vidi naopačke opisano. Posebnim sistemom prizama,* koje su učvršćene na alhidadi, dovedene su naime dijametralne strane podjeljenja u isto vidno polje lupe. Okretanjem vijka 14 ih dotjeramo do poklapanja (koincidiranja). Lijeva strana slike 5 je ma pr. stanje prije, dok desna poslije koincidiranja. U sredini vidnog polja su crtice podjeljenja uspravne, moguće ih je dakle točnije dovesti do slaganja. Glavno koincidiranje treba provoditi u sredini1 vidnog polja, dakle sa tim. uspravnim crticama. Kad je s vijkom 14 izvedena koincidencija dijametralnih strana podjeljenja (zapravo slika dijametralnih strana podjeljenja), čitaju^ se stupnjevi u vidnom polju lupe, a minute na dobošu (glavii) vijka 14. Čita se od uspravno napisane brojke na pr. u slici 5 od 50 do naopačke opisane, koja se od ove razlike za 180° (dijametralne strane). Dakle u našoj slici od 50 do 230 čitamo 4 intervala, pa je očiitanje 50° + 4° = 54", jer svakom 20 Vidi pod ". * Vidi Ing. E. Berchtold : Der Wildische Bussolentheodolit, Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen br. 9, 1937. 432 |