DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 16 <-- 16 --> PDF |
ie <1..\. inače jednake okolnosti manji. Za busolu su obratno nego kod teodolita kratke stranice povoljne. Konkretnije poredenje za kona, po kome prirašćuje transverzalno odstupanje kod ispruženih teodo litnih i busolnih vlakova uplivom slučajnih pogrešaka u mjerenju kuteva odnosno magnetskih azimuta, provest ću u zadnjem poglavlju. Vidimo dakle, da su busolni instrumenti u principu naročito obzirom na centriranje instrumenta i signala, obzirom na zakon prirašći vanja pogrešaka i obzirom na mogućnost kratkih stranica u prednosti pred teodolitom. Ali nisam još spomenuo najkraće dužice (komponente) busolnog mjerenja. To su pogrešnost očitavanja i netočnost položaj a magnetske igle (tromost igle, promjene deklinacije tokom mjerenja itd.). Jordan ikaže, da se kao srednja pogreška očitovanja može uzeti ± 6´. To naravno vrijedi za stare tipove busolnih instrumenata. Prevot " spominje ± 0,1 centezimalna stupnja, što iznosi ± 5,4´. Kod busole je dosta teško procjenjivati dijelove najmanjih intervala na podje- Ijenju. Kod toga se treba postaviti u pravac igle, da ne nastane paralaksa. P r e v o t kaže, da srednja pogreška očitavanja znatno varira kod raznih opažača i mnogo ovisi o njihovoj izvježbanosti. Pogreška očitavanja nadmašuje uplive sviju dosada razmotrenih izvora pogrešaka kod busole. Dok naime ona iznosi nekoliko minuta, dotle upliv razmotrenih izvora u glavnom samo dijelove minute. Disharmonija je očita. K tome dolazi još i tromos t igle. Ako srednja pogreška pojedinog očitavanja iznosi ± 6´, srednja pogreška aritmetičke sredine iz dva 6´ čitanja bi teoretski iznosila + —F= , dok sredine iz analognih čitanja u V ^ 6´ oba položaja durbina ± —f= = ± 3´. Zbog tromosti igle, koja tromost V4 može po Jordanu 1 1 da dosegne i pola stupnja, srednja pogreška aritmetičke sredine iz Više čitanja vjerojatno neće padati obratno proporcionalno sa Vw>već mnogo sporije, što bi još zasebno trebalo ispitati.12 Dakle točnost očitavanja je u glavnom najkraća dužica mjerenja busolnih vlakova sa konvencionalnim tipovima busolnih instrumenata. Od najvećeg bi efekta bilo povećati tu najkraću dužicu t. j . povećati točnost čitanja na busolü. Dr. H. W i 1 d je kod novog tipa busolnog teodolita, svog teodolita TO, vrlo uspješno riješio taj problem, instrumenat ću prikazati u narednom poglavlju. Dr. H. Rohr e r" navada, da se s tim instrumentom može da postigne srednja pogreška pojedinog u dva položaja durbina izmjerenog azimuta od ± .. U narednim ću poglavljima navesti vlastite pokuse s takovim instrumentom. Instrumenat u znatnoj mjeri eliminira i štetan upliv tromosti magnetske igle.14 "-* Eugen Prevot: Topographie, Paris 1925. 11 D r. Jordan ibidem. 12 O tromosti vidi moj članak: Prilozi poznavanju tromosti busole, Glasnik Zavoda za šum. pokuse, Zagreb, koji ima doskora izaći iz štampe. 13 Oesterreichische Zeitschrift für Vermessungswesen 1935, str. 1 do 6; Dr. Han s Roh r er : Versuchsmessungen mit Wild-Bussoleninstrumenten. 14 lä Vidi 428 |