DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Kod diopte r a srednja pogreška jednog viziranja iznosi po St am fer u oko 10", dok po drugim autorima oko 0,6´ do 1´." Kod konvencionalnih tipova busolnih instrumenata su durbini ugrađeni više zbog optičkog mjerenja dužina nego li mjerenja magn. azimuta, za koje bi eventualno dostajali i dobri dioptcri ili durbini sa jednostrukim ili posve malim povećanjem. Analogno kao kod viziranja je i sa uplivom pogreške horizonti ranja . Pošto se mjeri azimut a ne kut, iznos je upliva te pogreške uz inače jednake okolnosti također manji nego li kod teodolita. Ed. O a b r i e . navada, da se busola može da horizontira i samo pomoću magnetske igle. Ako se dotjera da igla bude u ravnini limba, kako .god okretali limb oko instrumentove osi, onda da je instrumenat horizontiran. Ali to je zapravo pogrešno. Zamislimo1 limb K i magnetsku iglu NS u slici 3. Limb neka smo dotjerali, da je igla sa svojim polovima u ravnini podjeljena. Kad bi: i zaokrenuli limb za 90°, pošto se on kod običnih tipova instrumenata okreće oko glavne osi instrumenta ZZ, a igla ostaje u svom prvotnom položaju NS, jasno je, da će i u za 90" zaokrenutom položaju limba igla još uvijek biti u visini odnosno ravnini podjeljenja, premda krug nije vodoravan. On je horizontiran samo u jednom pravcu, a to teoretski nije dovoljno," naročito, kad su vizure strme. Druga bi stvar bila, kad bi se igla (a ne limb) mogla zaokretati za 90". Nagnutost glavne instrumentove osovine, odnosno odatle i nagnutost šiljka, na kome počiva igla, vršil sigurno još i neki upliv na tromos t igle, što bi trebalo posebno ispitati. Zakon , po kome se gomilaju pogreške u busolnim ispruženim via-, cima može u glavnom da se izrazi formulom:9 qB = kBmBL\/_ (5) } n Taj je zakon mnogo povoljniji od onoga za teodolitne vlakove. Tamo je naime i% rasao proporcionalno sa^v " dok ovdje raste mnogo sporije, jer je proporcionalan izrazu I/V—-Što su stranice kraće, to je n veći, pa ´ Doležal ibidem, str. 269. 7 Edmoiid Gabriel: Elements de Topographie, Paris 1926, str. 71 i 72. 8 Time nije rečeno da se horizontiranje ne može bar u glavnom da izvede sa o s c i 1 i r a j u ć o m (a ne sa mirnom) iglom. 9 Za izravnane (izjednačene) vlakove je kB = .L. Za neizravnane, ako su mjereni sa dva vezna azimuta približno &. =2 427 |