DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1941 str. 14     <-- 14 -->        PDF

kod mjerenja šuma često dolaze i razmjerno kratke stranice i dugački
poligoni i strme vizure, što je sve nepovoljno za upotrebu teodolita.


Basola.


Kod mjerenja busolom odnos je pojedinih komponenata u glavnom
znatno različan nego li kod teodolita. Srednju pogrešku pojedinih mjerenih
magnetskih azimuta označit ću sa ..


U slučaju, kad se radi metodom na preskok, pogreške c e n t
r i r a n j a gotovo u opće ne dolaze u ohzir. Neka na pr. instrumenat
bude centriran za e pogrešno (netočno) t. j . u si. 2 umjesto u točki C u


SI. 2.


točki C". Izmjeren magnetski azimut CA, odnosno iz njega izračunan AC´,


bit će onda uslijed toga izvora pogrešan za neki iznos -f~L = ~T~rQ> dok


azimut C´B za —L. Pogreške + L i —e se kompenziraju, pa nemaju na
daljnji! vlak ni´kakova upliva. Pogreška e ostaje dakle u točki C posve
lokalizovana.


Kad se ne radi na preskok, već instrumenat postavljamo na svak u
točku vlaka, pitanje je, kako onda pogreške u centriranju djeluju
na srednju pogrešku ™>. mjerenih magnetskih azimuta, odnosno na transverzalno
odstupanje ispruženog vlaka? Ako je azimut AC uslijed pogreške
centriranja instrumenta u točki A i signala u točki C pogrešan za neki


srednji iznos ± ,-g-Q V « a azimut protupravca, izmjeren u točki C iz


analognih razloga pogrešan za isti srednji iznos, onda je zapravo aritmetička
sredina iz oba izmjerena azimuta t. j . konačni azimut stranice AC


G 6


pogrešan za +— .~ Q — ± 0,707 — Q . Uz pretpostavku dakle, da li


s \j s s


nearna pogreška centriranja iznosi e kao i kod teodolita, imamo kod busole
skoro 2,5 puta manji upliv te pogreške na srednju pogrešku ^.
magnetskog azimuta nego li što je iznosio upliv na srednju pogrešku ..


izmjerenog kut a kod teodolita po´ formuli 2).


Pogreške v i z i r a n j a, uz pretpostavku, da imamo busoine instrumente
sa jednakim durbinima kao i kod teodolita, djeluju na pogrešku
izmjerenog azimuta, kad se radi na preskok i vizira u dva položaja dur


30"


bina, od prilike sa—= , a kad se instrumenat postavlja na svako sta


PsJ2


30"


jalište uz inače jednake okolnosti sa —FF- Dakle iznos, s kojim pogreške


W4
viziranja djeluju na mB je također manji nego iznos, s kojim su uz inače
jednake okolnosti djelovale na ...


426