DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ška usliedit će u blagajničkom izvještaju za god. 1941. No time nije još dovršen cieli popravak, jer treba obnoviti naličje na drvenini prozora s dvorišne strane. Od ostale gotovine preporučilo se upravnom odboru, da jie uloži u vriednu nekretninu. U obzir je došao jedan mali posjed s kućom na moru u Kaštel Kambelovcu, ali radi nastalih prilika ovaj kup sada ne može doći u obzir. 3. Na 1. kolovoza o. g. Hrvatsko šumarsko družtvo preuzelo je od pripremnog odbora Saveza šumarskih družtava cieli arhiv i imovinu biv. Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Ovom predajom primilo je Hrvatsko šumarsko družtvo i Kereškenjijevu zakladu. Novčano stanje bit će prikazano u blagajničkom izvještaju za god. 1941. 4. Tokom prošle radne godine osnovan je svega jedan klub šumara Hrvatskog šumarskog društva i to u Splitu. 5. Najjača afirmacija Hrvatskog šumarskog društva jest njegov stručni časopis »Hrvatski šumarski list«. Osnovan pred 65 godina, naš Šumarski list jest ujedno i najstariji hrvatski stručni časopis. »Hrvatski šumarski list« nije samo najjača afirmacija našeg družtva, nego i hrvatskog šumarstva. On odlazi! diljem ciele Europe i tako su stručnjaci ove upoznati s naš´ilm radom, našim problemima preko sadržaja glavnih članaka, koji su tiskani u njemačkom ili francuskom jeziku. Šumarski lilst time vrši ujedno i narodno-promičbenu ulogu, a naročito od tada, od kada je i u naslovu istaknuto, da je to hrvatski šumarski list. Prije rata list je izlazio redovito, kako su se članovi mogli sami uvjeriti Redovno ilzlaženje bit će i u buduće. Sadržaj mu je prema stigloj suradnji, budući da nastojanje urednika za širu i sistematsku suradnju kod kolega nailazi nažalost na slabi odziv. Suradnju u listu ne znači isticanje piščeve osobe, nego je ono slika našeg doba, našeg rada, naših nastojanja. Samo one stvari, koje su zabilježene u šumarskom listu, ostat će trajno zabilježene i pristupačne u svako doba. Možda će po koja stvar poslužiti neposredno praksi našim nasljednicima makar ta bila i u službenim izvještajima. Ali i najbolji službeni izvještaji nestat će u brdu spisa i samo slučajno mogu biti spašeni od propasti i ostati pristupni onome, kome će biti potrebni. Pored pomaganja lista svojom suradnjom, članovi bi ga trebali materijalno pomoći i za nj raditi1. Redovna članarina društva razumljiva je sama po sebi. Članarina danas sa svojini godišnjim iznosom od 100 Kuna pokriva tek 70% današnjeg troška šumarskog lista. U prvom polugodištu 1941. god. pojedini broj Šumarskog lista stajao je 12,67 dinara uz nakladu od 800 komada. Uz veću nakladu pojedini broj bi bio jeftiniji, jer se troškovi sloga razdiele na veći broj, a oni eine glavni dio tiskanja. Članovi bi mogli i trebali pomoći list sakupljanjem pretplatnika i slanjem oglasa. Zar nije žalosno, da su od 2.000 pilanara i trgovaca drvetom krajem 1940. god. njih samo petorica bili pretplatnici »Hrvatskog šumarskog lista«? Zar ih ne bi moglo biti 400 t. j . skoro toliko, koliko i družtvenih članova? Kada bi bilo više takovih pretplatnika, list bi donosio i naročiti materijal, koji bi udovoljavao neposredno njihovim potrebama, ali koji bi! ujedno bio od koristi i samim šumarima a naročito danas u doba režije. Druga je mogućnost slanja oglasa o prodajama, koje se vrše kod pojedinih šumarskih ustanova. S oglasima su u vezi i izvje 8 |