DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 60 <-- 60 --> PDF |
priznat će realnost ovih podataka. Za šume Hrvatske razlike su nešto blaže, ali opet previsoko označene. Drugi je članak izjava Franje Baričevića, drvnog veleobrtnika i potpredsjednika Industrijske komore u Zagrebu. U tom je članku nespretna formulacija podataka o prirastu i sječivoj drvnoj masi: »Na području Nezavisne Države Hrvatske imademo oko četiri milijuna hektara šuma. Oko 14 milijuna prostornih metara morao hi iznositi godišnji prirast drva, da je naše šumsko gospodarstvo do sada bilo vođeno na temelju razumne gospodarske politike. Mi, međutim sječemo godišnje samo oko šest do sedam milijuna prostornih metara, a da pri tome ne diramo u glavnicu, odnosno da sječemo samo godišnji prirast.« U ovoj izjavi kondicional »morao bi« gubi se pred milijunskim brojkama. Tvrdnja pak, da se sječom od sedam milijuna m3 ne dira u glavnicu, već da se sječe samo prirast, smjela je. Inače se naglašuje potreba organiziranja prodaje, naročito za malu industriju, a o tome je bilo riječi i u »Šumarskom listu« već 1935. god. (u br. 9.—10. u članku log. O. Piškorića: Kojim putem?). 3. U dobrom prikazu »Gorski Kotar — regionalna jedinica hrvatskog gospodarstva « (»Hrv. gosp.« od 17. VII.) naročito je naglašena važnost šuma za taj kraj, u kojem se razvio »posebni tip seljaka, koji je seljak i radnik, jer vidimo da obrađivanje zemlje samo upotpunjuje njegovo uzdržavanje. Težište je njegova prihoda i aktivnosti u drvnom veleobrtu«. Ovaj se članak može dobro upotriebiti kod rada na provedbi misli upravljanog gospodarstva i za Gorski Kotar, kao jednu »regionalnu jedinicu hrvatskog gospodarstva, a potom i za osnovu sveukupnog gospodarskog života Hrvatske. O primjeni smjernica upravljanog gospodarstva (dirigirane, planske privrede) u šumarstvu pisano je i u »Hrvatskom glasu« (od 14. VIII., a prenijelo »Hrvatsko gospodarstvo« u br. od 15. VIII.), koji je napisan povodom uzakonjenja Državnog ureda za šumske proizvode u okviru Ministarstva šumarstva i rudarstva (u Zakonskoj odredbi o podjeli ministarstva na odjele i o djelokrugu odjela). 4. Članci izašli u zagrebačkom »Notvom listu«: »Šume u Posavini« (dne 31. VII.), te »Nastaje doba rada i reda« (dne 1. VIII.) informativnog su značaja. Prvi uglavnom prikazuje zem. zajednicu Posavski Bregi, a drugi šumarstvene prilike u kutinskom kotaru naglašujući: »Stalne amnestije za šumske štete su zabrinjavale, jer je to bila stalna neprilika za naše šume, za čije odgajanje je potrebno dugi niz godina.« Jednakog je značenja i članak »O našim planinskim pašnjacima« tiskanom u »Hrvatskom glasu« od 27. VII. 5. Državni tajnik g. Ing. Mirne Rosandić u obliku razgovora sa suradnikom »Hrvatskog gospodarstva« (dne 31. VII.) prikazao je važnost gradnja cesta, koje se vrše iz navjere od 280 milijuna Kuna na području Like, odnosno Velebita: Gračac— Obrovac, Gospić—Karlobag, Perušić—Štirovača—Jablanae, od Vratnika preko Malog Halana do ceste Gračac—Obrovac, te drugih manjih, kako za lokalne potrebe, tako i za opću korist, jer će tim cestama biti olakšan pristup najljepšim predjelima Like i Velebita, te tako neposredno promiče putničarstvu u ovim od prirode divnim krajevima. »Ovi radovi vršit će se u režiji ministarstva šumarstva i rudarstva, kako bi se režijski troškovi što više smanjili, da bi narod od toga imao što veće zarade. Ja sam uvjeren, da su ovi radovi pravi put boljim i ljepšim danima naše ispaćene Like i da će u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Lika biti preporođena, jer će gospodarski oživjeti i predstavljati napredan dio naše Nezavisne Domovine«, završio je g. državni tajnik. 6. Na dan obljetnice smrti Josipa Kozarca sve dnevno novinstvo donijelo1 je članke u kojima je Kozarac prikazan kao književnik i u kojima je naglašena njegova vrijednost kao šumarskog stručnjaka. Ovim člancima, kao i predavanjima na državnoj krugovalnoj postaji osvježen je ovaj svijetli lik i dan poticaj za njegovo dublje proučavanje. P. 392 |