DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 59 <-- 59 --> PDF |
ŠUMARSTVO U HRVATSKOM NOVINSTVU Hrvatsko novinstvo prati i rad našeg »Hrvatskog šumarskog lista«. Ne samo bilješkom o izašlom ibroju, nego i ovećim izvadcima i osvrtima. Tako dnevnik »Hrvatski narod« od 15. kolovoza, te dnevnik »Hrvatsko gospodarstvo« (Zagreb, Frankopanska ulica 24) u broju od 5. kolovoza. Od suradnje šumarskog značenja istaknuti je: 1. Prikaze o imovnim općinama povodom zaključaka ovih, da predaju cjelokupnu svoju imovinu državi, državnom eraru uz osiguranje obskrbe potrebnim drvetom iz ovih i drugih šuma. Na prvom je mjestu izjava ministra šumarstva i rudarstva g. ing. Ivice Frkovića suradniku »Hrvatskog naroda«, koja je tiskana u broju 28. srpnja. Prikazavši postanak imovnih općina, njihovu bit, poteškoće s kojima se mnoge imovne općine već desetljećima bore g. ministar je naglasio: »Imovne su obćime jednodušno odlučile, da svoj posjed dadu u vlastništvo države, pa su tako spremile bolji put i za budućnost svojih šuma i za mogućnost pokrića svojih potreba na drvu. Ta je odluka od epohalne važnosti za čitavo naše šumsko gospodarstvo, ali ona ima i svoje šire značenje. Predstavnici naših imovnih obćina, svi ljudi iz najširih narodnih slojeva, jasno su očitovali svoju jaku i čvrstu vjeru u svoju državu. Država će primiti i šume imovnih obćina pod svoje okrilje, svojim će ugledom ona zajamčiti pokriće narodnih potreba jednako i na najbolji način. Osim toga sama činjenica, da je u zaključivanju prevladala svijest o društvenoj pravdi, jer će moći drvo dobiti svi građani zemlje, pokazala je shvaćanje našeg naroda o zajednici potreba, zajednici probitaka i probitcima zajednica.« Izjavu g. ministra prenijeo je u cijelosti i dnevnik »Hrvatsko gospodarstvo« u broju od 30. srpnja. O imovnim općinama donijeli su članke i zagrebački dnevnici »Novi list« (u br. od 7. VIII.), te »Hrvatski glas« (u br. od 21. V´IIL). U članku »Hrvatskog glasa« naglašena je i pozitivna uloga, koju su imovne općine odigrale u hrvatskom narodu do današnjeg dana pošumljavanjima, izgradnjama u svom1 gospodarstvu, kupovanjem veleposjedničkih šuma, kao i doprinosima za opće kulturne i gospodarske svrhe u što je isplaćena U današnjoj vrijednosti svota od 650 milijuna Kuna. 2. U »Hrvatskom gospodarstvu« izašla su i dva članka s netočnostima o našim šumama. Te netočnosti, a koje dovode do krivih zaključaka, nalaze se u člancima »Bogatstvo Hrvatske u šumama« >(u broju od 11. srpnja), te »Problemi drvarske industrije « (u broju od 12. srpnja). To su netočnosti statističkog značenja, podaci o našim šumama, o njihovom sastavu i njihovoj konkretnoj proizvodnji. Iz prvog članka izlazi, da imademo povoljan razmjer dobnih razreda, naročito u Bosni. Taj odnos za Bosnu prikazan je kao 33,15% šuma u starosti do 40 godina, 25,33% » » od 41—80 godina, te 41,52% » » preko 80 godina. Težište ovog odnosa leži u tome, da je poredaj dobnih razreda povoljan obzirom na iskorištavanje, jer preko 40% svih šuma zrelo je, odnosno blizu zrelosti za sječu. Preko 7% bilo bi tih šuma više nego li je normala. U apsolutnom iznosu to znači 110.000 ha s najmanje 10,000.000 (deset milijuna) m3 drveta spremnog odmah za sječu! Stvarni je omjer pak sasvim drugi: do 40 godina starosti imade 46%, od 41—80 » » » 26%, a preko 80 »> » » 28%. Dakle najstariji dobni razred imade za 5% manje površine nego li bi normalno trebalo biti. To su podaci iz statistike šuma za 1938. god., a tko i malo pozna bosanske šume, 391 |