DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 42 <-- 42 --> PDF |
. već kod Košanina (61). Markgraf (12) označuje planinu sa »Schar-Dagh.« Tu se spominje stanište na brdu Ošljak. Iz radova I. Rudsko g (62) vidimo, da je tu, u stvari, nekoliko staništa i to: iznad Prevalca, predjel »Popovo Prase« iznad sela Mušnikova (u visini od 1450-1800 m). u okolini Sevca (Struge, Bele Vode, Berova Glava u visini od 1350-1600 m.), zatim na zapadnoj padini Ošljaka, na južnoj strani Kodža-Balkana iznad Virova (ove padine »obrasle su skoro do vrha starom, dobro očuvanom munikovom šumom«). Konačno spada ovamo stanište na prevoju Virova, gdje se nalazi mimika u skupinama sa smrčom i drugim vrstama. T. S o š k a (pismeno) pribraja ovamo još stanište na Ostrovici (Sevce) kod Prizrena (serpentin) i stanište na planini Koprivniku.9 ! VI. SLIVOVI RIJEKA MATI, ARSENA, ŠKUMBE I SEMENA Markgra f (12) veže sa skupinom staništa na Koritni´ku, Jalici i Korabu staništa u istočnoj Mirditi u Albaniji. Ova staništa pripadaju slivu rijeke Mati odnosno, njene pritoke Fandi, pa je to razlog, da se i ona navedu odvojeno. Ovamo spadaju staništa u Mnela-gorju, koja je, prema Apfelbec k u (63), pronašao Winegu t sabirajući neke Coleoptere. 1 Markgra f (12) potvrđuje ova staništa. Na nešto južnije položenoj planini Mal i Šenjitu (Mal i Sheit — Sveto Brdo) kod Oroša nalazi muniku Apfelbeck , gdje raste grupimice (»horstweise«) u strmim stjenama. Već od prije spominje No pc sa (64) šume limbe (P. cembra — »Zirbelkiefer Waldungen«) na Malil Šenjt-u i u Skaljanima. Ovo stanište potvrđuje Maly (57) prema materijalu, koga je skupio Apfelbieck, a također i Markgra f (12), vjerojatno na osnovu vlastitoga istraživanja. Bornmülle r (65) bilježi u ovom području stanište munike na Čaf e Štogutu kod Bucaja u distriktu Škreli, gdje ova dolazi u strmim stijenama, na gornjoj granici šume (cea 1400 m. nadm. vis.). Markgra f (12) navodi i stanište na planini Kumra e Lures istočno od Mal i Šenjita. 9 U ovom pregledu data su staništa prema geografskom kriteriju. Većina autora uzima u obzir i administrativno političke, državne i druge granice, što nikako ne odgovara potrebama biljne geografije. Iz tih razloga je kadkada vrlo teško po mjesnom nazivu odrediti točno neko stanište. Uslijed pomanjkanja detaljnih karata ovih predjela, navedena staništa, na žalost, nisam mogao sistematski srediti uz najbolju volju. Ovom prilikom želim upozoriti na vrlo dobre geografske karte raširenja pojedinih vrsta drveća u Macedoniji, koje su izradili ing. H. Em i Drag. S. Petrović, i na kojima su označena pojedina staništa munike. Drag. S. Petrović, u saopćenju o površinama šuma Južne Srbije (Šumarski list 1935. sv. 8 i 9—10 str. 379 i 463) daje ove podatke za muniku: Površina čistih — mješovitih sastojina Kotar Nerodimski — ha 56 ha „ Gorski 970 „ — „ Šarnplaninski 521 „ 160 „ Pećski 92 „ 76 „ Is točki 144 „ — „ Odnosno, svega skupa 1.727 ha čistih i 292 ha mješovitih sastojina munike. (Kod mješovitih sastojina označena je površina, koju munika zauzima u dotičnoj smjesi. 374 |