DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Prase, Vučijeg Zuba i Gnjile Grede, (Beck (4) osim toga navodi Jastrebicu, Štirovnik, Subru i jugozapadne obronke planine, otkuda munika prelazi sve do Konjskog u Hercegovinu, dok se na drugoj strani protežu njene sastojine sve do Nenovog polja u Crnu Goru. Adamovi ć (36) dodaje spomenutim ´staništima još i Pazuu, Zubački Kabao, Svitavac i Bugainju Gredu, a A. 0 1 i v a (37) Dobrošticu i također (pismeno) staništa na Maloj Subri, Orjenskoj Lokvi, Borovniku i Crljenoj Gredi. Prema tome staništa rnunike pokrivaju sve grebene i kose ove planine. Ova staništa su, sigurno, među svima jedna od najzanimljivijih i mjima bi bilo vrijedno posvetiti posebnu pažnju kod istraživanja.* 2. Planina Lovćen Na ovoj planini nalazi se samo jedno stanište munike i to na vrlo strmim i nepristupačnim strminama -grebena Štilrovnika. Tu je muniku otkrio još godine 1868. botaničar T. Pichler (vidi Pit to ni 38) i pri tome zabilježilo, da to drvo ovdje sačinjava prostrane sastojine, a mještani da sijeku i snose njegovo drvo za ogrijev u Kotor. U točnost ovoga navoda posumnjao je Bec k (30). On je, vjerojatno na temelju putnog izvještaja P a nč i ć a (39), koji je za planinu Lovćen od borova zabilježio samo crni bor, smatrao, da je ovo stanište pogriješno zabilježeno. Prošlo je zatim dosta vremena dok se je ovo putanje raščistilo. Tek Adamovi ć (40) ispravlja nepotrebnu sumnju Bečka, pošto se je sam uvjerio, da na toj planini sigurno raste munika. Ada m o v i ć, međutim, nije više tu našao neke prostrane sastojine, nego samo još circa 200—250 stabala munike na vrlo strmim padinama planine, koje su gotovo nepristupačne ljudskoj nozi. Ovaj srazmjerno mali broj stabala, i još k tome na jednom od vrhova planine, koji leži van uobičajenih planinskih puteva, mogao je vrlo lako umaći pogledima istraživača. U novije vrijeme ovo potvrđuje i Rohlena (41). III. SJEVERNA CRNA GORA I PODRUČJE RIJEKE MORAČE /. Planina Durmitor Za ovu planinu postojao je već od ranije jedan sumnjiv podatak o pridolaženju nekog bora, navodno molike, na sjevernim njenim obroncima. Kod Roleo e (42) nalazimo zabilježeno, prema jednom usmenom saopćenju Reis er a, koji! je opet to saznao od mještana, da na obroncima oko Male Crne Gore, iznad kanjona potoka Sušice, u stijenama, raste molika (Pin us peuce Grisb.). Prema jednoj bilješci — sam Reise r kasnije primjećuje, da se to odnosi na muniku, pošto ona dolazi i u susjednim planinama, Sinjavini i Morač´kim Brdima. Međutim, do po * Prema jednom elaboratu izrađenom za te predjele (još iz 1910. god.) vidi se, da munika dolazi i na mjestima zvanim Privor, Kakspna Greda, Duge, Dobri Dd, Glavica više Ledenice (više Ade) i pod Gubarom. U gospodarskoj osnovi ove su šume zajedno sa dijelovima Štirovnika, Jastrebice i Gubara predviđene kao servitutne šume sa probirnom sječom i proredama bukve. Dio tih šuma na Praši, Vučjem Zubu, Jastrebici (Kršljivi mramor), Međugorju, Boroviku i Buganji Gredi uzet je kao zaštitn e šume , a u manjem dijelu predviđa se sječa bukve probirnom sječom u svrhu prodaje. Riješenjem (banske uprave u Cetinju (br. 21255/34) proglašen je veći dio ovih šuma kao »stalno zaštitu e.« 369 f |