DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 28 <-- 28 --> PDF |
kontinuirano oko cijele planine, isprekidan samo mjestimice okomitim stijenama. Već Beck bilježi gotovo sva glavna staništa na ovoj planini! i njenim ograncima. Tako spominje Borašmcu (leg. Degen ) Bjelašnicu, Veliku Kapu, TIsovicu, Kantar, Prenj, Četinje, Herac, Lupoglav, Zelenu Qlavu, Polica, Glogovo i! dolinu potoka Bijele. Fial a (21) još dodaje k ovim staništima i stanište na Riječici (Lešini ) iznad varošice Ostrošca, a Petratsche k (25) navodi lokalitete probnih stabala munike u Bukovom Lazu i Dubokom Potoku (?) u dolini potoka Idbra. Prema navodima staništa, koje je naveo Beck, izgledalo bi, da munika na ovoj planini pokriva samo njene vrhove i najviše planinske kose. Međutim kod Bečka su samo označeni glavni predjeli, u kojima dolaze staništa munike, pa je potrebno pojedina staništa točnije označiti. Na Zelenoj Glavi, najvećem vrhu planine, nema nigdje ni jedne jedincate munike. Da bi dobili što pregledniju sliku rasporeda staništa munike na ovoj planini, poslužit će nam priložena skica (Vidi slik u b r. 6.). Na ovoj skici označena su sva staništa munike, koja su do sada poznata u predjelima oko rijeke Neretve. Staništa na planini Prenju, a isto tako i ostala staništa, označena su, prema zabilješkama na terenu, bez nekog naročito točnog premjeravanja. Za našu potrebu, za upoznavanje samog rasporeda ii karaktera njenih staništa, ovakvo označavanje može podpuno zadovoljavati. Da bi se lakše i preglednije moglo na skici pratiti ova staništa u savezu sa opisom u tekstu, povezali smo ih u više izrazitih skupina. Te se skupine nižu na sjevernoj strani planine, od istoka prema zapadu, zatim prelaze na južnu stranu planine i idu od zapada na istok pa se konačno vežu za početnu skupinu. a) Boračka Draga. U zapadnom produženju doline, u kojoj leži Boračko jezero, nastavlja se duboko u planinu usječeni fluvio-glacijalni prodor Boračke Drage. Oko nie se nižu staništa munike: Breza, Boračka Mera, Vodeni Kuk, Lišaj, Rudo Polje (Rudi! Doći, Ruda Lastva?), Brdnici Somine, Ravna Planina, Crvenica, ispod Poslušnika i ispod Samograda. Ova staništa u luku okružuju Boračku Dragu od istoka prema zapadu. b) C r n o Polje — Jezerce. Nastavljajući se na staništa u sti* jenama Boračke Drage nalaze se i unutar subalpinske bukove šume, koja pokriva veliki! dio kraške visoravni Crnog Polja, pojedine veće skupine munike. Nekoliko takvih skupina nalazi se oko planinarske kuće »Prijatelja Prirode« iznad vrela Čezme. Na Crnopoljskom Osobcu i prema sedlu Prevorcu (Prijevorac), zatim od Bunar Lokvice na Tvrđi, na Poslušniku i na Borašnilci nalazimo vrlo lijepo razvijene munikine sastojine manjega prostranstva. Na Osobcu (2026), na njegovim južnim i zapadnim padinama, u Vlasnom Dolu i Velikim Barama nastavljaju se sastojine munike (dobro očuvane i gotovo bez ikakvih stranih primjesa) i, protežu se prema Jezercu, gdje se razbijaju u nekoliko manjih skupina (Stolovi, padine Taraša; »Izgorjela koliba«). c) Konjička Bijela. Između Borašnice i Velike Kape kao u nekom pravilnom luku okružuju strme stijene izvorište i gornji tok potoka Konjičke Bijele. Ove stijene su obrasle gotovo na cijelom svom protezanju većim i manjim sastojinama munike. Počevši od padina Borašnice — staništa se protežu ispod Tvrđe (Zubca), Osobca, u Skoku, Sačmaliu ispod Taraša, u Rakovom Lazu, pod Velikom Motikom u Mlječnom Dolu, 360 |