DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 16 <-- 16 --> PDF |
lng. PAVLE FUKAREK (Sarajevo): PRVI PRILOG POZNAVANJU MUNIKE ILI SMRČA [PINUS HELDREICHÜ CHRIST VAR. LEUCODERMIS (ANTOINE) MARKGRAF1 (ERSTER BEITRAG ZUR KENNTNIS DER PANZERKIEFER) Medu šumskim drvećem Balkanskog poluotoka ističu se u prvom redu neke četinjače. To je na prvom mjestu Pančićeva omorika (Picea omorika Pančić), zatim motika ili bugarski b j e 1 a mura (Pin us peuce Qrisebach), a onda m u n i! k a ili s m r č (P ii n u s H e 1 dr e i c h ü Christ var), kojoj su namijenjeni ovi redci. Pančićeva omorika proučena je, može se reći, gotovo u tančine. 0 njoj imamo vrlo mnogo pisanih podataka i nekoliko značajnih monografija starijeg i novijeg datuma, a postoje i daljnja nastojanja, da se njeno poznavanje i proučavanje obuhvati sistematski 0 mol i ci nalazimo isto tako vrlo mnogo pisanih podataka, a što je najglavnije, ona je iscrpno i pregledno obrađena u monografiji profesora Dimitrova.1 Prema tome daljnje njeno proučavanje olakšano je samim time, što su svi! važniji podaci o njenom rastu i osobinama skupljeni i pregledno obrađeni na jednom mjestu. Sa munik/o m nije u potpunosti isti slučaj. Od godine 1863, kada se je u botaničkoj literaturi pojavio prvi opis ove, u ono vrijeme nove i zanimljive vrste bora na Balkanskom poluotoku, nije se smanjilo zanimanje za nju do današnjih dana. U toku njenog daljnjeg proučavanja nižu se opisi njenih staništa i osobina po gotovo svim botaničkim časopisima i knjigama, koje se bave proučavanjem flore balkanskih zemalja. Pojavljuju se i veće rasprave i radovi!, u kojima nalazimo značajne podatke o zanimljivom pridolaženju ove vrste u najvišoj šumskoj regiji visokih planina Balkanskog poluotoka. Među prvima, koji su munici posvetili mnogo pažnje, bili! su znameniti botaničari Dr. Günthe r Beck , F r a- n,j o F i a 1 a, šumar Geschwind i Karlo M a 1 .. U novije vrijeme doprinjeli su mnogo upoznavanju ovog drveta prof. Dimitrov , Sto j a n o v i S t e f a n o v, pa Dr. Müller, Dr. Markgraf i drugi. Kad bismo htjeli nabrajati sva botanička djela i rasprave, koje obrađuju mimiku, morali bismo sastaviti popis od preko dvije stotine pisaca i djela. Već time, što su ovi podatci porazbacani na toliki! broj rasprava i djela, vrlo je teško upoznati se i samo sa onim, što je najvažnije ustanovljeno i istraženo za ovu vrstu drveća i što je, možda, najpotrebnije da se zna o njenim osobinama. Možda je ovaj posao bio do sada zanemaren iz razloga, što većina šumarskih stručnjaka smatra mimiku kao drvo sporedne važnosti. Ona, 1 .. Dimitro v — Molika — Pinus Pence Griseb. Monografija. Preveo sa bugarskog tog. 0. Krstić, Skoplje 1933. U izdanju: »Balkanske privredne biblioteke«. 348 |