DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 14 <-- 14 --> PDF |
jasen ima svoja staništa, a hrast svoja, jer će se »izvrsno napred ujući jasen uvijek bolje isplatiti, negoli zakržljali hrast.« Osim toga i ovom .prilikom upozorava na činjenicu, da se najljepši hrastovi o d g a j u j u jedino u smjesi s bijelom š iu m o m. IV. Kao svestrano obrazovan šumar Kozarac je pisao i o drugim pitanjima šumskoga gospodarstva. Znajući da je šuma nezamjenljiva za život čovjekov il uopće u kućanstvu prirode, posvećuje mnogo pažnje pitanju, koje je još i danas otvoreno u mnogim našim krajevima. A to je pitanje pustošenja šume. Nedovoljna, po njegovom mišljenju »plitka kultura« razlog je, da čovjek sa toliko malo ispravnoga shvatanja gleda na šumu. Izgleda da čovjek ne shvata što radi, jer uništava ono, što mu je priroda poklonila, a što mu je neophodno potrebno za život. Samo takvom krivom shvatanju ima se zahvaliti, da se šuma smatra kao »zahvalna blagajna,« odakle ´še može uzimati, a ne treba platiti ni kamate. A da se zaista dođe do toga »nađu se kojekakvi razlozi, kao što su prestarost, suho vrhostHrulostšumei napadaj crvanadrv o«. Obuhvatajući naš sveukupni problem poljoprivrede i šumarstva upravo vapije, kako je prijeko potrebno svu našu proizvodnju (podvostručiti — dakle prije svega poboljšati i pašnjake i livade, a onda neće biti potrebno krčenjem smanjivati površinu šuma. Gledajući šumu sa privatno-gospodarskoga, sa socijalno političkoga i sa etičkoga gledišta, smatra da je »povećanje drugih kultura na račun šumskoga tla na štetu ne samo blagostanja uopće, nego naročito i na štetu svakog pojedinog vlasnika, bio tai posjednikom šuma ili se bavio poljodjelskom produkcijom, pa je pravo razmjerje uvjet i posljedica napredka obiju grana narodnoga gospodarstva. « Drugim riječima: treba u poljoprivredi više i smišljenije raditi, pa neće trebati dugo posizati za šumskim zemljištem odnosno neće trebati otimati šumi zemljište, koje je ona zauzela. Svoju tvrdnju obrazlaže Kozarac uspjelim citatima E. M. Andta: »Sad će u mnogim zemljama ona ista sjekira, k o j a s i- j e č e šumu, p o d s i j e c a t i sam narod,« pa W. Richla: »U n ištite šumu, pe ste uništili historijsko građansko društvo. Čovjek ne živi osamom kruhu. Akoi ne budemo uvijek trebali drva, ali šumu ćemo ipak trebati. Ako namine bude od nužde onaj su hara k, daogrijemo vanjskauda našega tijela, ipak nam j e potrebna ona svježa zelen šumska, da nam r a z g r i j e dušu.« Kozarac osobito ističe utjecaj šume na zaštitu poljoprivrednih kultura i smatra, da bez šume ne bi bilo moguće održati ljudska naselja a ni plodnost zemljišta na podnožju brda. Prema tome šuma ima jaki udjel u renti, koju daju poljoprivredne kulture, jer ih ona zaštićuje. Šumi pripada barem toliki udjel, koliki pripada onima, koji o bdjelavaju zemlju. . 346 |