DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 13 <-- 13 --> PDF |
tu i t. zv. »bijela šumi,« pa znajući da se samo u mješavini s »bijelo"1 šumom « razvija hrast u materijal osobite vrijednosti, ispitivanjem prilika u šumi opredjeljuje Kozarac vrijeme, kad treba zahvatiti u šumu, drugim riječima: kad je treba pročistiti odnosno prorediti, da se i hrast u — aristokrati, i bijeloj šumi — parijama omogući izvršenje onoga zadatka, kojj im pripada. Kozarčevom oku nisu izmakle ni druge pojave u posavskim šumama. U stranim časopisima, njemačkim i mađarskim, pisalo se je 1891—1892 o t. zv. pozno m h r a s t u (0. tardiflora odnosno Q. tardissima.) I Kozarac posvećuje pažnju toj temi ispitujući prednosti toga hrasta u našim posavskim šumama. On traži, da se izvediu pokusi i istraživanja idaj.e konkretne prijedloge za istraživački rad u t o m p r a v c u. Ti prijedlozi čekaju još i danas da se na njih odgovori. Nisu Kozarcu izmakle ni strane vrste drveća, koje su se u ono doba počele unositi u većoj mjeri u naše šume, a to su američki jasen i kanadsk a topola . Njegova predviđanja o važnosti ovih dviju vrsta potvrđuju uspjesi, koje te dvije vrste, u određenim prilikama, pokazuju na našim staništima. III. Pored uzgojnih prilika u posavskim šumama Kozarac je budno pratio i unovčenje hrastovih šuma. No i u raspravama ove vrste ima redovno pred očima u prvom redu ono, što je važno i sa uzgojnog-gledišta. Stranci su otkrili vrijednost naše hrastovine, koja je u polovini prošloga stoljeća postala čuvena i ii po velikim dimenzijama i po fmoći žice i po lakoradnosti i po elastičnosti. Kad je rezana građa od naših hrastova prodrla u svijet, zauzela je naša hrastovina svoje pravo mjesto. Pored hrastovine dolazi na svjetsko tržište jasenovima i brestovima, pa Kozarac i njima obraća pažnju. Poslije Danhelovsky-a (1873) Kozarac je najdublje ušao u pitanje unovčavanja hrastovine. Ni poslije njega nema nikoga, tko bi to pitanje dublje proučio. Kao pravi istančani analizator opazio je, da na vrijednost hrastovih sastojina u Posavini utječu tri glavna čimbenika: smjesasa stojine, obrast sastojine i stanje tržišta odnosno potražnja . Analizom navedenih čimbenika dolazi do zaključka, koji je od osobite važnosti i za uzgajivača: v e ć il p o s t o t a k hrasta u s a s t ojini diže cijenu po jutru, veći postotak bijele šume diže cijenu po stablu (po hrastu). Analizirajući dalje dolazi do zaključka, da postotak hrasta može bilti u sastojini najviše 60 do 70%. Gdjejepostotakhrastaveći od 70%, t u o n zaostaje u kakvoći. Prema tome hrast postizava svoju najveću vrijednost u mješovitoj sastojini određene struktur e. Analizom vrijednosti, koja se postizava unovčenjem hrasta, dolazi Kozarac do zaključka, da hrastovinu treba unovčavati! po mogućnosti što više kao robu za pilanu a ne kao za dužice. A baš je roba za dužicu u ono vrijeme progutala mnogo hrastova vanredne kakvoće. Prateći cijenu tzv. »bijele šume,« a poglavito jasenovine, upozorava Kozarac na ulogu njezinu, pa stavlja šumarima na dušu, da ne uzgajaju na posavskim stan isti m u svakom slučaju čisti hrast. »S u u m c u i q u e — svakom svoje — kaže Kozarac, a to znači da 345 |