DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 12 <-- 12 --> PDF |
će se i hrast i jasen dobro osjećati ili pak gdje će b i t i p r a v o mjesto samo jasenu. Fizičke osobine zemljišta, prije svega voda, određuju ovdje uvjete za dolaženje pojedinih vrsta, a to opet ima bitni utjecaj i na kakvoću i na količinu proizvodnje. Prema tome svaki utjecaj čovjeka, koji pogoduje fizičkim promjenama u zemljištu, utječe i na veličinu hrastovoga areala u Posavini. Tako, primjerice, suviše prostrane sječe na čisto, kad je uklonjeno sve granato stabalje, sa dobro razvijenim krošnjama, koje služe kao jake sisaljke, pomažu uzdizanje podzemne vode, a onda često izazivaju i samo zabarivanje. 1 tako postepeno i nečujno nastaju onda i smetnje, i fiziološke i mehaničke, koje su na putu širenju hrasta. Imajući pred očima, da je potrebno pod svaku cijenu osigurati hrastu budućnost, jer to traže interesi narodnoga gospodarstva, Kozarac iznosi prijedloge o mjerama, koje valja poduzimati, da se zaista osigura njegovo pomlađivanje na posavskim staništima a s time, da se osigura i vrijedna proizvodnja. Kozarac je uočio i važnu činjenicu, da hrast u mješovitojsastojini, osobito u zajednici s jasenom, daje najbolji uspjeh . U vezi toga postavlja i načelo, kakva ta zajednica treba da bude. Imajući pred očima prilike staništa, prije svega uviđajući važnost fizičkih osobina zemljišta, predlaže mjere za uzgajanje hrasta. Na temelju toga i poslije ispitivanja strukture posavskih branjeviina traži, da treba »postaviti sve na svoje m j e s t o« a to znači: g d j e je zemljište po svojim fizičkim osobinama sposobno za hrast i ii za jasen, treba pomoći hrastu; gdje je zemljište radi obilja vode sposobnije za jasen nego za hrast, treba odabrati gredovitija, ocjeditija mjesta za hrast; gdje od prirode ne dolazi hrast radi suviše velike vlage, tu ga ne treba ni forsirati, jer je to stanište za jasen. Gledajući danomice, kako se u posavskim hrasticima ne gospodari dobro, jer im se ne osigurava pomlađivanje, Kozarac proučava vodostanje u tim šumama i predlaže mjere, za načine pomlađivanja. Za osnovicu mu služi činjenica, što u jednim šumama leži voda 6 do 7 mjeseci, dok su druge uopće izvan dohvata povodnje. Prateći život hrasta i njegov razvitak, Kozarac je prvi uočio i ispitao utjecaj t. zv. »feil jele šume« — vrsta, keje dolaze osim hrasta na posavskim staništima. On je ustvrdio, da je u posavskoj sastojini hrast — aristokracija, dok su brijest, jasen, topola i druga bijela šuma — parije. On dokazuje, kako je potpuno nepravilno učenje, da treba već od prve mladosti uzgajati čiste hrastove šume. Ističući mnoge korisne utjecaje »bijele šume« na uzgoj i razvijanje hrasta, dolazi do jasnih zaključaka, prema kojima treba urediti pomlađivanje u posavskim šumama, a to znači: hrastu uvijek treba daje glava slobodna, a podnožje treba da mu čuvaju parije. Kozarac nije u svojim radovima ove vrste obradjivao samo pitanje pomlađivanja hrasta, što je svakako jedan od najvažnijih momenata u životu posavskih šuma. On je uočio i važnost čišćenja i prore đi van j a. Imajući pred očima činjenicu; da se na bogatim posavskim staništima brzo i bujno razvija mješovit podmladak, jer pored hrasta dolazi 344 |