DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1941 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Dr JOSIP BALEN (Zagreb): JOSIP KOZARAC KAO ŠUMARSKI STRUČNI PISAC (JOSIP KOZARAC ALS FORSTMANN) I. Osamdesetih godina prošloga vijeka stajalo je šumsko gospodarstvo srednje-evropskih država još uvijek dobrim dijelom pod jakim utjecajem čiste empirije odnosno praktičnoga gospodarenja. Pored toga i suviše su se često ponavljale zasade o što većoj zemljišnoj renti. Oledaio se je na šumsko gospodarstvo najčešće onako, kako se gleda na obična poduzeća. Još nije bilo dublje prodrlo pravilno shvatanje ni o životu šume, nii o njezinoj važnosti za čovječanstvo i mimo važnosti s obzirom na davanje drveta. Još nije bilo kako treba rašireno uvjerenje, da je život šume veoma složen i da ovisi od mnogih čimbenika. Nije još u najviše slučajeva bilo duboko u duši, ni nosioca šumarske nauke a ni praktičnih šumarskih radnika, uvjerenje, da je šuma jedan poseban i veoma složen organizam, podvrgnut mnogim utjecajima a onda i mnogim promjenama. Sistematsko proučavanje staništa, a to znači proučavanje utjecaja, koji vrše na šumu, na njezin postanak i njezin život, vremenske prilike i prilike zemljišta, jedva da je bilo u pravome početku. Zapaženi izuzetak čini u to vrijeme prof. Qayer, koji 1880. godine izdaje »W a 1 d b a u«, djelo o uzgoju šuma, u kome i podrobnije i dublje od svojih predšastnika ii suvremenika ispituje uvjete, od kojih ovisi raširenje drveća; iznosi zahtjeve pojedinih vrsta drveća u pogledu klimatskih prilika i u pogledu zemljišta; ispituje odnos prema svjetlosti, razloge koji utječu na oblik debla, na trajanje života drveća, na međusobne odnose drveća, na razmnožavanje — i t. d. Poslije Qayer a javlja se devedesetih godina Rus M o r o z o v, koji je proučavanjem života biljmh zajednica otvorio nove vidike šumarskoj nauci i udario sigurnije temelje šumskom gospodarstvu, upravo njegovom najhitnijem dijelu, pomlađivanju i uopće uzgajanju šuma. Na tim temeljima počiva i naš današnji rad. Hrvatsko šumsko gospodarstvo onoga vremena stajalo je, razumije se, pod utjecajem susjeda. Svršavajući škole, koje su bile, izravno ili neizravno, u sferi tekovina njemačke šumarske nauke, nisu se naši šumari u glavnom odvajali ni u svome praktičnom radu, a nii u svojim pisanim radovima od svojih učitelja. Vidimo to na svakom koraku u našem Šumarskom Listu onoga vremena. Josip Kozarac je udario svojim putem. Svršivši šumarske nauke na čuvenoj bečkoj visokoj školil, prateći nauku Oaverovu, a prije svega prateći pojave u životu posavske šume, čitajući nepisane zakone prirode, Kozarac je prije svega šuma r — biolog . Počevši od 1885. pa do njegove smrti 1906., nalazimo u »Šumarskom Listu«, u bečkom časopisu »Forst und Jagdzeitung« te u mađarskom »Erdeszeti Lapok« brojne njegove radove. Svoje gledanje 342 |