DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 8 <-- 8 --> PDF |
u kopnu, upućuje na to. Ovo će pitanje u našoj narodnoj Državi, sigurno je, naći puno razumijevanje, koje će dolaziti do izražaja u dva pravca: u zaštiti šuma uopće, a onda posebno u zaštiti šuma na Kršu te u pošumljavanju kraških goleti. Radovi oko pošumljavanja na Kršu imaju svoje posebne značajke, koje se ne smiju zaboraviti. Treba prije svega imati pred očima, da su posebni uslovi tamo, za koje je vezan život naroda. I ako naše šumsko gospodarstvo, općenito uzevši, ima jaku vezu sa poljskom privredom na više strana — tu je pomaganje stočarstva u prvom redu — ipak je ta veza na goletima kraškim ponajveća. Izilazi to iz stvarnih prilika. Tamo je plodne zemlje, u prostranim površinama, razmjerno malo, jer izbija kamen na površinu. No poljoprivredna proizvodnja moguća je ne samo na kraškim poljima, u vrtačama, u dolcima i u uvalama, nego i u samom kamenitom terenu (voćarstvo i paša). Međutim su klimatske prilike na većem dijelu naših kraških goleti: vrlo teške; one stvaraju mnogo zaprijeka za biljnu proizvodnju: jaka sunčana žega, jaki vjetar ponekad i s posolicom, dugi sušni period — sve su to činjenice, s kojima treba računati. To sve — pa istina, da na jednu dušu često ne dolazi više od 160 do 200 četvornih hvati obradive zemlje, upućuje na to, da je intenzivira nje proizvodnje do najveće moguće mjere prvi us 1 ov za stvaranje uvjeta za život. Za to će i rad šumara biti u najužoj povezanosti! sa radom poljoprivrednika. Redovno neće biti na dnevnom redu stvaranje suvislih prostranih šumskih kompleksa tako često, kao u drugim slučajevima. Površine pod šumom bit će najsigurniji zaštitnici od klimatskih nepogoda. Imajući pred očima ogromne površine goleti — sigurno* daleko preko milijon jutara — jasno je, da se na njima ubrzo može doći do stvarnoga uspjeha samo onda, ako rad zauzme oblik pravoga socijalnoga pokreta. A rezultati toga rada utoliko su važniji, što baš naša narodna jezgra živi u tim krajevima. i 4 Ne možemo se pohvaliti, da nam je dosad uspjelo ma i u manjoj mjeri podići seljačko šumsko gospodarstvo. Naprotiv, prilike su bile takve, da su i zajedničke seljačke šume — šume zemljišnih zajednica u prvom redu — na mnogo strana vrlo zaostale u proizvodnji, da ni izdaleka nema u njima dovoljno nagomilanog šumskog kapitala za budućnost, što bi jedino odgovaralo kategoriji vlasništva baš ove vrste. Činjenica je, da iz dana u dan ima sve više poteškoća oko opskrbe ogrijevnim drvetom. Te su poteškoće velike ne samo kod opskrbe gradova, nego i kod obskrbe mnogih seljačkih naselja. Tome je ponekad razlog, što su prije reda iskorišćene starije sastojine, a ponekad je razlog i krčenje šuma. Gdje ima u blizini ugljena ili gdje dovoz ugljena ne nailazi na poteškoće, moći će se pitanje ogrijeva rješavati, barem u jednom dijelu, i bez šume. U drugim krajevima biti će to teško. Za to je baš s obzirom na takve prilike potrebno obratiti osobitu pažnju š u n%j, ka o sa stavnom dijelu maloga seljačkoga posjeda. Možda će u mnogo slučajeva biti pravilnije, ako kažemo, da je i u malom seljačkom gospodarstvu potrebno obratiti pažnju i uzgoju šumskoga drveća , jer vrlo često nećemo moći uzgojiti s a s t o j i n u, kako je redovno 288 |