DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 6 <-- 6 --> PDF |
gledamo one, koje su i nastale pod našim utjecajem, a koje će se pod našiim utjecajem i razvijati. Bolje reći´: u tim mladim sastojinama gledamo i rezultate iskorišćavanja starih doraslih sastojina i rezultate naših kulturnih radova.. Iz tih mladih s a s t o j i n a treba oblikovati! što više vriijedmostu! za naše narodno gospodarstvo. Pred očima imamo ovaj čas mlade sastojine bukve i hrasta, koje su nastale posljednjih dvadeset-trideset godina. One su rezultat naših zahvata u šumu cjelicu, odnosno našega rada i naših nastojanja, da se bilo prirodnim putem billo putem ručnim osigura što bolja proizvodnja na danom staništu. U posljednjih dvadeset-trideset godina mnogo se govorilo o o p 1 o d- n o j sječ i u šumama pomenutih vrsta. Rijetko je koja sječa provedena,, a da se nije prije postavilo načelo — bilo da je sastavljena gospodarska osnova, bilo da se je sjeklo samo na osnovu drvosječnog prijedloga — kako će se sječa obaviti »p o principima oplodne s j e č e«. Posluje toga slijedila su redovno najviše dva zahvata u sastojinama. Rezultat su one »toranj eviine«, koje nalaz´iimo u šumama »Narodne šumsKe« u- Psunju, u sječinama »Nihaga« u Garjevici! i na mnogim drugim staništima. Gdje smo ranije imali veoma cijenjeni materijal hrasta kitnjaka i dobar tehnički materijal bukve, stanje se´je sasvim promijenilo. Istina je, zemljište se je poslije sječe ponova zazelenilo, ali u vrlo mnogo slučajeva nema tu hrasta, a nema često ni bukve, a najčešće nema ni hrasta a ni bukve, koja bi potjecala iz sjemena, koja bi bila lijepa oblika i koja bi obećavala, da će zaista dati tehničku!, vrijedan materijal. Umjesto toga nalazimo ili sam grab ili druge vrste ili možda strukove bukve i hrasta, koji niti s obzirom na svoj postanak (panjača) a niti s obzirom na svoj oblik ne mogu zadovoljiti1. Osobito je grab zauzeo opsežne površine; redovno se javlja tamo, gdje mu je pripremljeno stanište jačim zahvatom u šumu cjelicu, na mnogo mjesta suviše jakim progaljivanjem ili sječom na golo — jednom riječju tamo, gdje se ni zemljište ni sastojina — kod nas bukva i hrast kitnjak — nisu pripremu! kako treba za prirodno pomlađivanje. Nije potrebno isticati, da je i grab drvo, koje u šumskom gospodarstvu zaslužuje pažnju. Ali je njegova uloga na našim staništima kitnjaka i bukve uglavnom određena — da pomaže oblikovanje tehničkog drveta, osobito kod hrasta. Njemu treba obratitil osobitu pažnju jedno za to, jer bogato rodi sjemenom i zavlada daleko i široko, drugo što brzo raste i potiskuje vrijednije vrste drveća, a treće što ni izdaleka ne daje materijal, koji se redovno može takmičiti s bukvom, a da i ne govorimo o hrastu.- Gdjegod se je pojavio grab u velikim količinama, sigurno je, da je to rezultat slaboga gospodarenja. Istina, grab spašava često od posvemašnjeg ogoljavanja, u mnogo slučajeva jedini on osigurava proizvodnju, ali u urednom šumskom gospodarstvu, gdje ima uslova za bolje vrste, ta njegova osobina ne dolazi u obzir. Pomnim ispitivanjem najmlađih sastojina hrasta i bukve naći ćemo stotine i stotine jutara, gdje je kroz dva a možda i kroz više desetgodišta proizvodnja potpuno zatajila u strogom šumsko-gospodarskom pogledu. Štoviše, moći ćemo ustanoviti, da nije samo izgubljen prirast kroz 20—30: godina, nego da je i zemljište u mnogo slučajeva i nazadovalo, da ga je 286 |