DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 52 <-- 52 --> PDF |
KNJIŽEVNOST A. DENGLER — EBERSWALDE: BERICHT ÜBER KREUZUNGSVERSUCHE ZWISCHEN TRAUBEN- UND STIELEICHE UND ZWISCHEN EUROPÄISCHER UND JAPANISCHER LÄRCHE. Prof. D eng l e r bavi se već dulje vremena istraživanjima o rezultatima križanja pojedinih vrsta drveća i o mogućnosti postanka bastarda u prirodi. U Šumarskom Listu br. 4. 1939. opisao sam neke prijašnje pokuse prof. Denglera o križanju rasa bijeloga bora te ariša. U svom prvom svesku, što ga je izdala u mjesecu ožujku ove godine Akademija njemačke šumarske znanosti pod naslovom »Mitteilungen der Herman-Göring- Akademie der deutschen Forstwissenschaft«, otiskano je i zanimljivo predavanje, koje je na sjednici Akademije, dne 6. rujna prošle godine, održao pod gore navedenim naslovom dr. prof. A. D e n g 1 e r. Rezultat najnovijih istraživanja prof. Denglera o križanjima hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka od važnosti je za šumarsku praksu utoliko, što je dokazao, da se u slobodnoj prirodi vrlo rijetko stvaraju bastardi ovih dviju vrsta hrastova. Ako se to kad i događa, onda je od 100 žirova tek jedan bastard. U mješovitim sastojinama ovih dviju vrsta ima malo vjerojatnosti, da će nastati bastardi. Pogotovo nije opravdana bojazan za čistoću vrste hrasta kitnjaka. Stoga nije opravdano pobijanje dobrote hrastovog sjemena skupljenog u mješovitim sastojinama; osobito nije opravdano onda, kad u njima prevladuje drveće željene vrste, a pogotovo ni onda, kad se obje vrste hrasta nalaze u posebnim sastojinama, koje rastu jedna uz drugu. Pri tom se, dakako, ipredpostavlja, da se kod sakupljanja sjemena pazi, te se ono skuplja isključivo pod drvećem one vrste hrasta, od kojega želimo imati sjeme, a da se ne skuplja pod drvećem, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi drveće druge vrste. Loše iskustvo, koje se do sada imalo (sa skupljanjem sjemena) u mješovitim sastojinama, dolazi radi toga, što se kod sabiranja nije dovoljno pazilo na lučenje pojedinih vrsta hrastova. Kasnije nastala smjesa hrastova u osnovnim kulturama nije sastavljena od bastarda, već od hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka, jer se kod skupljanja sjemena u mješovitoj sasojini nije obratilo dovoljno pažnje razlikovanju tih vrsta. Pokusi križanja vrsta evropskog ariša (Lari x europaea ) sa japanskim arišem (Lari x leptolepis ) dali su, naprotiv, pozitivan rezultat. Oplođivanjem vrste Larix europaea sa Larix leptolepis dobilo se 42% bastarda, a oplođivanjem Larix leptolepis sa Larix europaea 35% bastarda. Do svoje pete godine pokazali su ti bastardi snažniji i bujniji rast cd jedne i druge vrste. Dok su temeljne vrste za to vrijeme postigle prosječne visine 1,64 do 1,80 m, prosječne visine njihovih bastarda iznose, za isto vrijeme, 2,66 m t. j . one su za 80 do 100 om veće, što je već takova razlika, koju kod osnivanja ariševih sastojina treba uzeti u obzir. Prednost ovih bastarda još će se povećati, ako se umjetnom infekcijom utvrdi njihova otpornost protiv zaraze raka, od koje mnogo trpi evropski ariš. Stoga pisac upućuje na potrebu daljnjih naučnih istraživanja, kako bi se utvrdile sve prednosti uzgajanja ariševih bastarda pred uzgajanjem jedne i druge temeljne vrste. Z. Vajda .. 332 « |