DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 5     <-- 5 -->        PDF

državnom gospodarstvu. Spomenut ću samo drvo za celulozu i tanin te
proizvode suhe destilacije.


Naše šumsko gospodarstvo ima važan zadatak da daje izravne prihode
državi, odnosno da zadovoljava potrebe državnoga gospodarstva u
najširem smislu te riječi!. Drvo kao izvozni materijal bilo u obliku polufabrikata,
bilo u obliku kemijskih prerađevina, važan je čimbenik u našem
narodnom gospodarstvu danas, a od njega se očekuje, da to bude i u
budućnosti. U razmjeni dobara drvo nam omjo guć u j e da
dobijemo i industrijske proizvode i namirnice za
svagdanji život.


Nemamo točnih brojidbenih podataka o ukupnoj proizvodnoj površini
naših šuma. Izgleda nam, da ta površina ne će mnogo prelaziti 3,5
mil. ha. Računajući da će Država brojiti oko 7 mil. stanovnika, došlo bi na
svaku dušu oko 0.5 ha ili oko 1 kat. jutro šume. Ako je proizvodna sposobnost
naših šuma prosječno oko 2 m3 godišnje po ha, bio bi godišnji
etat oko 7 mil. m3. Imajući pred očima s jedne strane narodne potrebe,
koje će svakako iznositi oko 7 mil. m3 godišnje — 1 m3 po duši — a s
druge strane predpostavivši trajno zadovoljenje potreba, mi ne bismo
mogli mnogo govoriti o suvišku drveta. Štoviše, računajući na sve veću
populaciju i na sve veće potrebe, pa računajući, da će, sigurno je, državne
potrebe tražiti da se t. zv. relativno-šumska zemljišta dadu za svrne
unutarnje kolonizacije, morali bismo zaista štedjeti s d r v e-
tom, osobito´ onda, ako nam etat nije veći od 7 mil. m*
g o d i š n j e.


Nema opasnije stvari nego narušavati kapital šume. Pre d hvat i su
rijetko kada donijeli trajnu korist; rijetko je kada bilo a da se kasnije nije
zažalilo gorko zbog učinjenih predhvata, pa i u onom slučaju, ako su provedeni
uz dobro fundirano obrazloženje, da će se izravnati umanjivanjem
etata u narednom određenom vremenskom razdoblju. Zato je održa vanje
pomno izračunatoga etata jedan od najvažnijih
uslova, da šumsko gospodarstvo može
trajno zadovoljavati narodnim- potrebama. A da to
bude moguće, potrebna je prije svega što b r ž a i, po mogućnosti,
što točnija inventarizacija svih naših
šuma sa izračunavanjem njihove prihodne sposobnosti.
Sve dotle potreban je veliki oprez u određivanju
sječa, jer to može biti vrlo opasno po naš gospodarski
život.


2


Naša šumska proizvodnja, gledana u perspektivi budućnosti i u perspektivi
sve većih narodnih potreba, ima jake smetnje u slaboj
kakvoći mlađih sastojina. Bacimo pogled samo na naše najmlađe
sastojine odnosno na t. zv. prvi i drugi dobni razred u pravilnoj
visokoj šumi. Drugim riječima, pogledajmo one sastojine, koje i u kvantitativnom
i u kvalitativnom pogledu treba da naslijede naše dorasle šume
za koje desetgodište, a koje pored toga svojim prorednim materijalom
imaju zadovoljiti mnogu narodnu potrebu. Dok u doraslim sastojinama
gledamo rezultate asimilacionih procesa, koji su se nagomilavali kroz
desetljeća, u dobroj mjeri bez naših utjecaja, dotle u mladim sastojinama


285