DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 5 <-- 5 --> PDF |
državnom gospodarstvu. Spomenut ću samo drvo za celulozu i tanin te proizvode suhe destilacije. Naše šumsko gospodarstvo ima važan zadatak da daje izravne prihode državi, odnosno da zadovoljava potrebe državnoga gospodarstva u najširem smislu te riječi!. Drvo kao izvozni materijal bilo u obliku polufabrikata, bilo u obliku kemijskih prerađevina, važan je čimbenik u našem narodnom gospodarstvu danas, a od njega se očekuje, da to bude i u budućnosti. U razmjeni dobara drvo nam omjo guć u j e da dobijemo i industrijske proizvode i namirnice za svagdanji život. Nemamo točnih brojidbenih podataka o ukupnoj proizvodnoj površini naših šuma. Izgleda nam, da ta površina ne će mnogo prelaziti 3,5 mil. ha. Računajući da će Država brojiti oko 7 mil. stanovnika, došlo bi na svaku dušu oko 0.5 ha ili oko 1 kat. jutro šume. Ako je proizvodna sposobnost naših šuma prosječno oko 2 m3 godišnje po ha, bio bi godišnji etat oko 7 mil. m3. Imajući pred očima s jedne strane narodne potrebe, koje će svakako iznositi oko 7 mil. m3 godišnje — 1 m3 po duši — a s druge strane predpostavivši trajno zadovoljenje potreba, mi ne bismo mogli mnogo govoriti o suvišku drveta. Štoviše, računajući na sve veću populaciju i na sve veće potrebe, pa računajući, da će, sigurno je, državne potrebe tražiti da se t. zv. relativno-šumska zemljišta dadu za svrne unutarnje kolonizacije, morali bismo zaista štedjeti s d r v e- tom, osobito´ onda, ako nam etat nije veći od 7 mil. m* g o d i š n j e. Nema opasnije stvari nego narušavati kapital šume. Pre d hvat i su rijetko kada donijeli trajnu korist; rijetko je kada bilo a da se kasnije nije zažalilo gorko zbog učinjenih predhvata, pa i u onom slučaju, ako su provedeni uz dobro fundirano obrazloženje, da će se izravnati umanjivanjem etata u narednom određenom vremenskom razdoblju. Zato je održa vanje pomno izračunatoga etata jedan od najvažnijih uslova, da šumsko gospodarstvo može trajno zadovoljavati narodnim- potrebama. A da to bude moguće, potrebna je prije svega što b r ž a i, po mogućnosti, što točnija inventarizacija svih naših šuma sa izračunavanjem njihove prihodne sposobnosti. Sve dotle potreban je veliki oprez u određivanju sječa, jer to može biti vrlo opasno po naš gospodarski život. 2 Naša šumska proizvodnja, gledana u perspektivi budućnosti i u perspektivi sve većih narodnih potreba, ima jake smetnje u slaboj kakvoći mlađih sastojina. Bacimo pogled samo na naše najmlađe sastojine odnosno na t. zv. prvi i drugi dobni razred u pravilnoj visokoj šumi. Drugim riječima, pogledajmo one sastojine, koje i u kvantitativnom i u kvalitativnom pogledu treba da naslijede naše dorasle šume za koje desetgodište, a koje pored toga svojim prorednim materijalom imaju zadovoljiti mnogu narodnu potrebu. Dok u doraslim sastojinama gledamo rezultate asimilacionih procesa, koji su se nagomilavali kroz desetljeća, u dobroj mjeri bez naših utjecaja, dotle u mladim sastojinama 285 |