DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 4 <-- 4 --> PDF |
noga izražaja. One su tinjale kao što tinja žeravica pod pepelom u zaprećanoj vatri. Istom sada mogu se one razviti u punoj mjeri i dati narodnom životu, što mu treba. »O muci grozdovi vise« a »zemlja je maji ka naša«, koja nam daje toliko dobara, pravih darova Božjih. Ali je potreban jedan uvjet — da i svoju fizičku i svoju duševnu snagu upregnemo što više. Samo tako ćemo zaista doći do što obilnijih darova Božjih. Darovi!, koje nam daje šuma, niti su najmanji a niti su najslabiji u našem narodnom gospodarstvu. Štoviše, možemo kazati mirne duše, da- je baš za šumu, za njezine raznovrsne darove, toliko vezan život našega naroda, da mu je ona i hranilac i branilac u velikoj mjeri. Obilježena posebnim osobinama, kao čisti organski proizvod, kojega ima samo onaj, koji ga uzgoji, njeguje i čuva, šuma traži neprestanu budnu pažnju stručnog čovjeka, da ravna njezinim životom, da ne zataje već da se korisno upotrijebe prirodne sile, kojima ona zahvaljuje svoj život. S obzirom na stanje, u kome se nalazi i s obzirom na njegovo prostranstvo i s obzirom na narodne potrebe, naše šumsko gospodarstvo traži mnoge napore i zajedničku suradnju ne samo stručnih ljudi nego i čitavoga naroda, da se popravi gdje treba, a da se uzdrži na dostojnoj visini, gdje je to uspijevalo i do sada. Na to nas upućuje saznanje, da je sigurno daleko preko trećine naše države o.dredeno, da bude pod šumskom proizvodnjom, ili d a j e n a j1 m a m j e svaki treći hektar zemlje određen za šumsko gospodarstvo. Pred nama stoje mnogi zadatci bez obzira u čijem je vlasništvu šuma danas. Ti zadatci nalaze svoju osnovicu s jedne strane u narodnim i u državnim potrebama, koje ima da zadovolji šuma po mogućnosti u što većoj mjeri, a s druge strane u prilikama, od kojih je ovisna šumska proizvodnja na našim staništima. Bacit ćemo ovaj čas letimičan pogled samo na nekoliko zadataka našega šumskog gospodarstva danas u pogledu osiguranja proizvodnje. 1. Potrebe narodne sa gledišta šumskoga gospodarstva svrstavamo redovno u dvije skupine: na jednoj strani šuma treba da narodu da građevno i ogrijevno drvo, da osigura drvo za industrijsku preradu, u našim prilikama, u mnogim krajevima, šuma treba da pomogne i ishranu blaga, a osim toga da narodu da i zaposlenje; na dragoj* strani šuma ima biti siguran branilac od vremenskih nepogoda, da štiti i čovjeka i blago, ljudska naselja i prolazne puteve. Nemamo brojidbenih podataka o količini drveta,, koju treba naš narod. Računajući prema prilikama u drugim srednje-evropskim državama, izgleda, da će se naša potreba kretati prosječno oko 1 m3 po osobi godišnje. Imajući pred očima, da je drvo danas veoma tražena i nezamjenjljiva sirovina za prerađivanje kemijskim putem, pa znajući, da će to ostati i u budućnosti, zamjena ogrijevnog drveta drugim materijalom bit će jedan od najvažnijih zadataka u našem narodnom gospodarstvu. Tom ćemo zamjenom sačuvati drvo kao skupocjenu sirovinu za druge svrhe, gdje će drvo naći svoju pravu vrijednost, od čega će imati koristi i šumovlasnik i radni svijet, a što će imati povoljnog odjeka i u čitavom 284 |