DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 38 <-- 38 --> PDF |
njavih šuma, do sada je kupovao meko drvo iz b. Slovenije. Danas pak treba da kupuje to drvo iz Go´rskog Kotara, Like i Bosne1. Pledira se i za racionalniju upotrebu drveta u tom pravcu, da bi se hrastovina zamijenila mekom građom (uz impregnaciju) kod mnogih građevina, koje od te zamjene ne bi ni malo trpjele. A hrastovina, kao skuplje drvo, da se potom izvozi na svjetsko tržište. Rješenje pitanja imovnih općina predlaže se na bazi podržavljenja sadanjeg njihovog posjeda, koje bi podržavljenje u stvari bilo samo korak životnoj potrebi: osiguranja svakog doma potrebnim drvetom. IV. U zagrebačkom dnevniku »Hrvatsk i glas « izišli su ovi članci: 2) dne 30. travnja ^Uzurpacije državnog zemljišta u Bosni i Hercegov´ni« (pod šifrom p); b) dne 7. svibnja »Šume Hrvatske — njezino najveće blago«, također pod šifrom p; c) 14. lipnja »Zadnja pustošenja bosanskih šuma«. U prvom članku prikazana je pojava uzurpacija državnog zemljišta uz navođenje uzroka ovoj pojavi. Konstatira se, da uzurpacija vuku korijen od osnivanja gruntovnice i katastra, ali glavni zamah uzurpiranju potječe pačam od 1918. god.; državno zemljište, pored ostalih državnih dobara, služilo je svim vladama kao sredstvo plaćanja glasačkih kuglica. U drugom članku ukratko je prikazana važnost šuma uopćem, a naročito za Nezavisnu Državu Hrvatsku i dana je kratka statistika šuma a sve sa svrhom, da i najširi krugovi shvate važnost šume, te se prema njoj tako i vladaju. U članku »Zadnja pustošenja bosanskih šuma« prikazane su šumske štete na području Ravnateljstva državnih šuma . Tuzli, koje su tokom 1940. god. pokazale opasan porast: . prvom polugodištu s naslova šumske štete registrirana je drvna masa od 53.000 m3, a u drugom polugodištu od 134.000 m3! Neposredni počinitelji- ove štete su, razumljivo je, seljaci, a inicijato r je drvna industrija, koja je istekom zakona 0 zaštiti domaće drvne industrije, ostala bez sirovina, pa je nastojala da do njih dođe ovim putem. V. Zagrebački dnevnik »Novi list « u broju od 6. svibnja donio je članak A. Žličarića »Pitanje racionalnog iskorišćavanja bosanskih šuma« u kojem je prstom upro na dosadanju devastaciju bosanskih šuma, a pod vidom eksploatacije raznih firma. Autor naglašuje: da je takvo gospodarenje »pokvarilo i kod bosanskih seljaka ubilo svaki smisao za čuvanje i uzgoj šume, te je i seljak nastavio nemilosrdnim uništavanjem šuma, sječom čak i mladih stabala a s moralnim opravdanjem, da je bolje, da šumu posječe on, nego da tu šumu ispred njegove kuće isječe od države koncesionirani Židov, koji će je i tako do temelja uništiti«. P. 318 |