DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Dr. Ing. ZLATKO VAJDA. Zagreb. TEMELJI RACIONALIZACIJE RADA (GRUNDLAGEN DER ARBEITSRATIONALISIERUNG) Što je čovjekov rad smišljeniji, bolji i organizovaniji, to je i njegov opstanak sigurniji, a život mu je lakši. Što pojedini narod ima više zadovoljenih radnih jedinica, to je i napredak čitavog toga naroda sigurniji i veći. Nerad i neznanje pojedinca pogoršava njegovo ekonomsko stanje, a zajednica, koja ima ´mnogo takovih pojedinaca, nazaduje u svakom ..^ gledu — što, u krajnjem slučaju, vodi do njezinoga raspada. Rad je, tjelesni i duševni, osnovni uvjet ljudskoga opstanka i njegovoga napredka. Prvi iziskuje stalne napore ljudskog tijela, drugi je ograničen na intenzivno mišljenje. Teže životne okolnosti izazivaju i intenzivniji rad — jači napor ljudskih snaga —da bi se osigurali primarni uvjeti za život. Prekomjerni rad dovodi do iscrpljenja ljudskih snaga i slabljenja organizma, pa ljudi nastoje već odavna, da izbjegnu takvom radu. Zato svaki rad treba biti unutar -fizičkih mogućnosti pojedinca. Svaki rad treba biti promišljen i planski, da se izbjegne uzaludno rasipavanje ljudskoga rada uopće. Tijekom vijekova postao je ljudski rad mnogostran. Što je čovječanstvo više napredovalo1, otvarala su se i brojna polja rada. Pojedine vrste radova postale su sve složenije tako, da ih više nije mogao obavljati jedan čovjek, nego je za njih bilo potrebno više ljudi. Kako su ljudske potrebe mnogobrojne, tako su se razvile i različite vrste radova, da bi se te potrebe podmirile. Obzirom na životne potrebe čovjekove, gospodarski radovi spadaju među najvažnije i osnovne radove. Kako svaki rad znači ujedno i trošenje energije, razumljiva je težnja čovjekova za njegovom racionalizacijom, a to znači: d a u z š t o manji p o t r oš a k energije, bude efekt rada veći, a da se uz to ne umanji kvalitativna vrijednost rada. Spoznavši ljudi bit i izvor rada, pa njegov odlučni i presudni značaj za svoju egzistenciju, započeše sa njegovim podrobnijim istraživanjem, nastojeći, da raznolike radove, što osiguravaju i olakšavaju život čovjekov, izvedu što pravilnije i što lakše. Započeše istraživanja i ustanovljivanja ispravne metodik e kod intelektualnih i fizičkih radova sviju vrsta, a posebna je pažnja posvećena radovima manuelnih radnika. Opće je poznato, da se je koncem prošlog stoljeća u tom poslu prvi istakao Amerikanac Taylor , koji je počeo istraživati rad i razčlanjivati ga u njegove sastavne dijelove, da bi ga poboljšao : racionalizirao. Imajući pred očima socijalne prilike današnjice, nastoji se ustanoviti normalna djelatnost čovjekova t. j. onaj intenzitet rada i način njegove izvedbe, koji ne može biti na uštrb njegovom zdravlju. To je postalo temeljnim problemom upravo zato, što je čovjeku radniku cilj, da svojim radom stvori što povoljnije uvjete za život t. j . da za svoj rad 308 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 29 <-- 29 --> PDF |
prima plaću po njegovoj pravoj i stvarnoj vrijednosti, a da pri tom ne bude izrabljivan. Tokom posljednjih decenija razvila se i posebna nauka o radu, kojoj je svrha, da se svaka vrsta rada temeljito upozna, razčlani, te da se istraže svi faktori, koji utječu na rad. Da bi se cilj rada postigao s najmanjim naporom, potrebno je da znamo iskoristiti sve praktične rezultate istraživanja nauke o radu. Uspjeh rada ovisan je o čovjeku, alatu i organizaciji. Kako je čovjek ovdje najvažniji faktor, odlučno je za svaki posao, da ga izvršavaju ljudi, koji imaju i sva psihička nastrojenja za taj posao, pa je nauk a o rad u tijesno povezana sa primijenjenom psihologijom ili psihotehnikom. Da bi riješila svoju zadaću, polazi ta nauka sa dva stanovišta: prvo, ispitivanje djelovanja i okoline i samoga rada na duševnu strukturu čovjeka, koji radi stanoviti posao (psihologija objekta), i drugo, istražuje sklonost čovjeka-radnika prema stanovitim poslovima i zadaćama, koje izvršava (psihologija subjekta). Praktični rezultati psiho tehničkih ispitivanja od velike su koristi, jer daju mogućnost, da se kod razdiobe rada svakom čovjeku pojedincu dodjeljuje ono zvanje, odnosno rad, koji najbolje odgovara njegovim ´psihičkim osobinama. Ne može jedan čovjek sa jednakim uspjehom obavljati razne poslove. Osim fizičke konstitucije odlučuju i unutarnja nastrojenja njegove psihe t. j. sposobnost njegove duše. U čovječjoj je duši razvijena sposobnost spoznaje, osjećanja i volje. Svaki ih čovjek ima, ali one nisu kod svakoga jednako razvijene, već se u jednoga jače ističe moć spoznaje, u drugoga preteže osjećanje a u trećega vlada volja. Nema izrazite granice između te tri sposobnosti čovječje duše; one nisu kod svakog čovjeka u međusobno jednakom odnosu, od čega ovisi njegova duševna sposobnost. Za savjesno i dobro izvršavanje dužnosti u raznim zvanjima potrebni su ljudi posebnih duševnih sposobnosti. Tako na pr. časnici, poduzetnici, sportaši i si. moraju biti ljudi jake volje, dok su umjetnici ljudi, u kojih je izrazito jako razvijen osjećaj. Šumarsk o zvanj e traži čovjeka, u kojega su sve tri naznačene duševne sposobnosti u međusobnom skladu. Nije li zvanje ili rad u skladu sa psihom čovjeka koji ga vrši, rađa se u njemu izvjesno neraspoloženje — kaže se da radi »preko volje« — pa takovo trajno stanje štetno utječe na dušu i zdravlje čovjeka, a uspjeh njegovog rada je redovno slab. Takav čovjek troši svoje sile uzaludno i on ne može dati ono, što bi dao, da mu se je dodijelio rad, koji odgovara njegovom duševnom nastrojenju. Za uspjeh rada nije dovoljan samo izbor radnika sa potrebnim psihičkim sposobnostima, već je od važnosti racionalna izvedba rada. Ko d radnika i intelektualaca odlučna je metodika, a kod manueInog radnika alat i strojevi za ispravnu izvedbu. Tako, primjerice, za uspjeh šumskih radova oko obaranja, sječe i izrade drveta, koji radovi spadaju u najteže manuelne radove, odlučni su ovi faktori: 1. fizička konstitucija radnika, 2. praktična izobrazba radnika u tom radu. 3. ispravno oruđe i odijelo radnika, 309 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 30 <-- 30 --> PDF |
4. najpovoljnije svrstavanje radnika za izvršenje izvjesnog opsla, 5. racionalna izvedba radova i 6. pravedna zarada. Svaki od tih faktora bitno utječe na rezultat rada, pa je konačni efekt rada ovisan o svakom tom pojedinom faktoru. * Na izloženim osnovama organiziraju se detaljne studije pojedinih radova m svim poljima ljudske djelatnosti, pa je u novije vrijeme napredovao mnogo i razvoj mlade nauke o radu, koja je već do sada iz praktičnih studija i pronalazaka došla do mnogih rezultata. Ova je nauka od neprocjenjive vrijednosti za buduće socijalne odnose među ljudima, jer ona ujedno pokazuje put, kojim treba ići, da svaki čovjek-radnik za svoj rad primi pravednu plaću i da bude zadovoljan. Centar čitavog ispitivanja je čovjek i onaj rad, koji on može izvršiti svojom prosječnom snagom, normalno radeći, u normalnim prilikama. Pri tome valja odlučno odbiti, da se za temelj i mjerilo uzme onaj maksimum rada, koji bi čovjek mogao izvršiti naprežući svoje fizičke sile do iznemoglosti. Studije o radu su dugotrajne, iziskuju mnogo strpljenja, a za svaku vrstu radova moraju se vršiti mnogo puta. da se konačno dođe do pouzdanog odnosno ispravnog rezultata. * Nije mi svrha, da ovdje uđem u detalje pojedinih područja nauke o radu. Želim samo još istaći, d,a se danas na tom području radi već i na mnogim visokim školama i naučnim zavodima širom čitavog svijeta, pa je vrijeme, da se i kod nas počne misliti na organiziranje ispitivanja rada na naučnoj osnovi i to za svaku pojedinu struku ili skupine međusobno najbližih struka. Jer se rezultati, postignuti u drugim prilikama i kod d r u g i h naroda, ne će moći jednostavno prenijeti u našu sredinu, pošto svaka zemlja ima svoje posebne prilike, za koje treba ustanoviti i podesne norme. Težnja je današnjeg suvremenog čovjeka, da se svaki rad, bio on jednostavan ili kompliciran, bio lagan ili težak, izvede što racionalnije i što lakše — uz pravednu odštetu onome, koji ga izvršava. Realizacijom ove težnje zadovoljit ćemo široke narodne mase. To je i konačni cilj svake suvremene i napredne državne uprave. A s tim j!e u veza i potreba, da se i kod nas počne što prije s naučnim Ispitivanjem raznih vrsta rada u šumskom gospodarstvu, koje daje kruha mnogim našim krajevima i koje će im davati kruha i u budućnosti. 310 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 31 <-- 31 --> PDF |
LITERATURA: Hilf : Leistungssteigerung bei der Waldarbeit. (Industrielle Psychotechnik. — Berlin — 1930:. — Heft 1.). Hilf : Die Bedeutung der angewandten Psychologie für die Forstwirtschaft. (Forstarchiv 1930. — Heft 1 und 2). Winte r : Der Taylorismus. Vajda : O racionalnoj organizaciji rada u šumarskom gospodarstvu. (Šumarski List 1939. — br. 11). ZUSAMMENFASSUNG Der Verfasser gibt eine kurze Darstellung der Grundlagen der Arbeitsrationalisierung sowie der Ursachen des menschlichen Strebens zur Durchführung derselben. Er bespricht in dem Artikel die Entwicklung der Arbeitslehre und die Wichtigkeit derselben für die rationelle Ausführung der Arbeiten und für die Feststellung gerechter Löhne. Es werden besonders die Umstände hervorgehoben, welche für die Ausführung manueller Waldarbeiter entscheidend sind. Zuletzt weist der Verfasser darauf hin, dass es auch bei uns notwendig wäre, mit der Organisation der Arbeitsforschung auf wissenschaftlicher Grundlage zu beginnen. Der Verfasser 311 |