DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1941 str. 10 <-- 10 --> PDF |
daje materijal jakih dimenzija (pa i materijal od preko 40—50 cm) te računajući baš kod te vrste sa prirastom od 6 m3 godišnje, a ponekad i više po katastarskom jutru, bit će to gospodarstvo često opravdanije nego gospodarstvo sa bilo kojom drugom vrstom na našem staništu. Ako k tome dodamo, da već u 10—12 godini u sastojim kanadske topole imamo proredniil materijal, koji se može vrlo dobro unovčiti, dobivamo još jaču potvrdu, da mekim vrstama, poglavito kanadskoj topoli, valja obratiti mnogo pažnje. Za mnoga naša staništa bilt će baš kanadska topola i njezini srodnici ono,, što je Eucalyptus u svojoj zoni. Pitanje uzgoja mekoga drveta, u prvom redu kanadske topole, nije baš jednostavno, kako to vrlo često izgleda. I pitanje izbora vrste i pitanje uzgoja pravoga tehničkoga drveta traži mnogo pažnje. Istina je, ova se topola vrlo lagano razmnožava vegetativnim putem. Predpostavivši, da matično stablo po svojim osobinama podpuno odgovara, vegetativnim razmnožavanjem najsigurnije prenosimo osobine matičnog stabla na nasljedstvo. Međutim ne treba pri tom zaboraviti na činjenicu, da se neprestanim vegetativnim razmnožavanjem i nasljedna svojstva gube, odnosno slabe. A kako je baš takav način razmnožavanja kanadske topole kod nas jedino u upotrebi, sigurno je, da ni nasljedne osobine njezine ne mogu u svakom slučaju biti jako povoljne. Promatranje kultura te vrste na našim staništima dokazuje nam, da je tome tako. Zato je pitanje ove vrste od velike važnosti. S jedne strane za to, da se po mogućnosti iskoriste staništa, na kojima se može osigurati! njezin uzgoj, s druge za to, da se ispitaju razne vrste topola i njihove osobine a s treće za to, da se određena vrsta uzgoji i iz sjemena, kako bismo dobili dobre matičnjake koji će nam sigurno dati valjan kulturni materijal — reznice za uzgoj korenjaka, a prema tome valjan materijal za pošumljavanje. Zasebno je pitanje uzgoja tehničkoga drveta, pri čemu dolazi u obzir čistoća od grana na prvom mjestu. Danas s pravom posvećuje mnogo pažnje topoli talijansko´ i njemačko šumsko gospodarstvo. S obzirom1 na brzo prirašćivanje, topola je kao stvorena i za našega maloga posjednika, jer će mu razmjerno za kratko vijeme dati veliku korist. U novije vrijeme, osobito u potonju 20 godina, mnogo je sječeno pitomog a ora h a. Ova je vrsta gotovo isključivo bila na malom seljačkom posjedu ali ne kao šumsko drvo, nego kao voćka. Potrebe industrije i onda razmjerno dobre cijene učinile su u mnogim našim krajevima gotovo kraj ovoj vrsti, koja je bila česta na mnogim našim staništima. Osobito u zapadnim dijelovima Bosne bilo je mnogo pitomoga oraha. U sastojinama nije pitomi orah mnogo uzgajan. Nalazimo ga tu i tamo, primjerice na vukovarskom vlastelinstvu grofa Eltza, pa nešto i u Topličkoj kosi imovne općine I. banske. Inače ostatke negdašnjih prostranijih orahovih kultura, koje su uzgajane radi ploda, nalazimo češće i u primorskim krajevima (primjerice u Orajeviđi kod Kozice između Senja i Novoga). Velike koristi, koje daje orah — i plod i drvo — na jednoj strani, a gotovo njegovo podpuno uništenje u potonjih 20 godina na drugoj, upozoravaju nas, da ovoj vrsti i u šumskom gospodarstvu obratimo što veću pažnju. To će nastojanje sigurno dovesti brzo do uspjeha, jer se kod uzgoja 290 |