DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 63 <-- 63 --> PDF |
za računanje uspjeha gospodarenja, onda to nije opet ništa drugo nego računanje ren tabiliteta. Slijedi, da Nijemci žele načelo rentabiliteta samo konkretnije primjernu, a ne da to napuštaju, jer napred spomenuto dokazuje obratno. Uvećavanje je prirasta po masi i kvaliteti (stepenaste strukture sastojina, miješanje uzgojno srodnih vrsta) princip i našeg šum. gospodarstva. Spomenuta uputstva to Ö uvodu naročito ističu, a da bi se to što potpunije postiglo, propisuju i načfm proredivanja u tom smislu naročito u rnjiešovitim sastojinama. Moderna uredajna metoda na bazi prirasta, po kojoj se ustanovljivanje drvne zalihe imade periodički ponavljati, uvedena je spomenutim uputstvima i kod nas. Ta uputstva reguliraju potrajnost također na bazi sveukupnog gromadnog prirasta međuužitaka i glavnog prihoda i to također s obzirom na pojedine vrsti drveća po debljinskim i kvalitetnim razredima. Iz oivih elemenata moguće je odrediti posebno prosječnu vrijednost po kubnom metru za svaki debljinski razred pa time dobiti dalje uvid u rezultat gospodarenja i izračunati uspjeh gospodarenja. Shvaćanje potrebe, d´a se to i kod nas striktno provodi, ovisi o svijesti naših šumara, pa se nadamo, da će i do toga uskoro doći. Led je probijen, jer smo nedavno dobili putokaz (vidi doktorsku disertaciju g. ing. Plavšića). Ne mogu se složiti sa kolegom g. Frančiškovićem, kad kaže, da gospodarske jedinice kao sklop šumskih površina postaju nemoguć e kao instrumenat za reguliranje potrajnosti, makar je prirast uzet kao osnovka uređivanja. One ne samo da nisu nemoguće, nego su i potrebne, jer će »plam o protornom redu i nadalje zadržati svoju veliku važnost« (str. 604) pa radi toga pasusa ostavljam to bez komentara. Glede sastava i visine drvne zalihe ističem, da uputstva propisuju uzgoj raznih vrsti drveća te da se održi ako ne i poveća drvna zaliha po kvaliteti i po kvantiteti. Taj tečaj razvoja konkretne sastojine imade se kontrolirati pomoću periodičkih snimanja drvne zalihe na samom objektu. Uputstva propisuju težnju za pravilnim poredajem dobnih razreda i uvid u stanje stvari po debljinskim razredima, kako bi se imao stalno pregled o vrijednosti drvne zalihe od jedne do druge izmjere. Dakako, da je s tim u vezi određeno ii periodičko sastavljanje specijalne osnove. Na nikoji način nemože se reći, da je kod nas rasipavanje u potrošnji, jer se baš naprotiv štedi. Možda su toj predpostavci uzrok netočne informacije, kao na pr. u članku u Novostima od 18. I. 1941.: »spas je naših šuma ugljen!« Članak je inače napisan sa posebnim cfljem — propagirati potrošnju ugljena. Navađajući količinu posječenog drveta na području banovine Hrvatske sa 6,458.090 m3 u tom je članku očito previđeno, da se u njoj sadržava i proredni materijal barem sa 25% (vjerojatno i mnogo više). Ovaj materijal ne ide na račun glavnog etata, koji po toni članku iznaša 4,868.570 m3, dakle ne smanjuje se kapital i neide se u susret nestanku šuma iz razloga prekomjerne sječe. Barem ne u banovinskim i imovinskim šumama, čije površine na sreću iznašaju najveći dio površine naših šuma."´ Brodska imovna općina na pr. podmiruje potrebe svojih pravoužitnika najvećim dijelom sa prorednim materijalom; od glavnog etata sječe se nešto radi pokrića financijalnih potreba, a sav ostali prirast priklapa se kapitalu sa ciljem, da se taj približi normali, jer je bio silno smanjen uslijed propasti nepotrošive glavnice, koja je silom prilika morala biti uložena u ratni zajam. Ovu je glatvniicu brodska imovna općina stvorila na taj način, što je unovčila drvo starih TirastO´vih sastojina sječom u skraćenom uporabnom vremenu sa svrhom, da bude trošena u vremenu, kad nastane vacuum na redovitom prihodu radi pomanjkanja sjiečivih sastojina. Dakle, kapacitet šuma brodske imovne općine daleko je veći nego što se siječe i prema tomu kapital ne pada nego raste. Ni malo ne sumnjam, da se sa sličnom štednjom gospodari a kod ostalih imovnih općina. Ravnateljstvo banovinskih šuma u Vinkovcima dobiva velikim dijelom svoje prihode iz proreda, štedeći glavni etat, pa * Osim šuma u pasivnim krajevima, gdje šuma rapidno nestaje radi ilegalne sječe. Op. ur. 265 |