DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Spasa. Uđosmo i razgledasmo crkvu i samostan Male braće, pa onda dalje redom sve prekrasne umjetnine i starine Dubrovnika, palaču Sponza, crkvu sv. Vlaha, općinski dom, prekrasni knežev dvor, katedralu, samostan i crkvu Dominikanaca te ostale crkve i mnoge druge znamenitosti. Pripeklo je sunce i mi odlučismo, da se okupamo. Bilo je to prvo ovogodišnje kupanje u moru, pa nam je bilo osobito ugodno. Zoslije podne sjedosmo u motorni čamac, koji je kliznuo modrom površinom ostavljajući na njoj brazdu, približujući nas brzo našem cilju. To je bio vječno zeleni, prekrasni L o k r u m. Pod stručnim "vodstvom g. ing. Špire Vučetića razgledali smo taj otok iz priča, koji je zapravo divni park. Očarani smo jedinstvenom harmonijom boja. Svježe sjajno zelenilo sad zbijeno u neprohodnoj makiji, a sad raspoređeno u fantastičnim oblicima palmi i čempresa, dok su se opet ondje alepski boroivl svojim krošnjama nadvili nad talase, koji udaraju u obale malih zaliva. Odrazi tog zelenila igraju nemirno na ažurnoj površini mora, koje ga je opkolilo. Ova prekrasna slika navela nas je opet na misli, kojima smo se često bavili. Kakva bi bila tek naša Dalma cija, da je sva ovakva, pošumljena? Kolike bi koristi od tog bilo u cjelokupnom nje zinom životu, na svim područjima! Prolazimo makijom ili bolje reći niskom šumom crnike izmiješnom sa ovim vrstama: Juniperus phoenicea, Juniperus Oxycedrus, Arbutus Unedo:, Ceratonia siliqua, Erica arborea, Phillyrea media, Calichotome infesta, Pistacia Lentiseus, Myrthus communis, Paliiurus aculeatus i drugim općenito poznatim elementima makije. Nailazimo putem na vrlo lijepe primjerke Arbutus Unedo te na stabalca Phyllireae i Ceratoniae. Prosjeke, koje vidimo, više su nalik tunelima.. G. ing. Spiro Vučetić tumači nam način iskorišćivanja ovih sastojina i iznosi interesantne probleme ovih krajeva,. Naročito ističe nestašicu na gorivom materijalu, koju trpi ovdašnje stanovništvo, te radi toga upotrebljava za gorivo čak i odpatke poljoprivrednog bilja. Na pitanje da li sasto´jine trpe od navale insekata g .tag. Vučetić odgovara, da alepski bor mnogo napada Thaumetopea ptiyocampa, ali da mu mnogo ne škodi, jer alepski bor ima veliku snagu regeneracije. Na čempresu nađe se tu i tamo Buprestis cupressi, ali nije od većeg značaja. Dalje susretosmo lijepu sastojinu alepskog bora a u pravom parku oko današnjeg dječjeg oporavilišta a nekadašnjeg dvorca Maksimilijanovog izmiješali se vitki, uspravni čempresi sa tanjiiskim palmama. Mami nas k sebi naranđa, a tamo nam svraća pažnju jsprepletenošću stabalaca Pittosporum tobira, te Ligustrum japonicum i Laurus nobilis. Divna Dalmacijo! Da si nam ovako zelena bila bi raj zemaljski! Razgledavši otok, okupali smo se još jednom a onda se vratismo podvečer motornim čamcem u Dubrovnik, gdje završismo dan u šetnji. Izlet u Boku i Cetinje. Sutra rano u jutro., bio je to već 11. srpanj, čekao nas je autobus, da nas poveze prema najjužnijem dijeta našeg Jadrana i u crnogorsko Cetinje. Odmicali smo divnim putem, ostavljajući dubrovačke gradske zidine i tvrđave, koje su se pod ranim zracima jutarnjeg sunca odražavale u moru potpuno drugačijim bojama nego jučerašnjeg popodneva. Nesta nam Dubrovnika iz vida, a mi odmičemo iznad´ malenih lijepih mjesta i kupališta dubrovačke rivijere, koja su se nanizala jedno za drugim — Kupari, Srebrno. Mlini, Cavtat i druga. Ulazimo u Konavle i odmah susrećemo kršne Konavljane i stasite Konavoke u slikovitim narodnim nošnjama. Ovaj je kraj dosta pošumljen te putem vidimo mnogo sastojina alepskog bora pomješanog s primorskim borom i čempresom. Opazismo i jednu čistu sastojtaicu čempresa, u kojoj se dobro vidjel, da čempres ne popravlja tlo, jer na njemu nema ništa humusa. G. ing. Vučetić nam je spomenuo, da se u Konavlima upotrebljava čempres, osim za građu, još i za vinogradsko kolje. Izrežu se sasvim kratki trupci, možda nešto preko metra duljine i iz njih se iscijepa kolje a 260 |