DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 55 <-- 55 --> PDF |
veselja. Zahvalni na srdačnom prijemu, zadovoljni s onim, što smo vidjeli i čuli .iz područja naše struke, očarani prekrasnim krajem, pozdravljali smo malenu i nezaboravnu Okruglicu. Sunce je zalazilo a mi smo se spuštali niz Misoču. Zalazio je taj divni dan, koji će nam ostati u trajnoj uspomeni. Na večer stigosmo u Sarajevo. * Slijedeći dan, dne 8. VII. trebali smo krenuti u Jajce i dalje Sipadovirn eksploatacionim područjem, aM radi štrajka Šipadovim željezničara nismo krenuli onamo, nego smo se wo g dana zadržali u Sarajevu. Kad je tako ispalo, odabrali smo taj dan za odmaranje i razgledavanje Sarajeva. Ponajprije smo posjetili muze j i zadržali se u njemu dosta dugo. Bili smo zadivljeni bogatim zbirkama. Tu bi trebalo zadržati se i više dana, kad bismo htjeli svaku dvoranu prostudirati i predmete ipotnnije razgledati. Taj je muzej ponois Sarajeva i Bosne i na njemu bi mu mogli zavidjeti gradovi mnogo veći od Sarajeva. Iza razgledavanja muzeja posjetili smo Direkcij u državni h šum a i njezin mali muzej. Tu smo vidjeli mnogo toga o dvjema najčešćim štetočinama bosanskih šuma: Liparis Monacha i Ips typographus. Qosp. ing. Ljubo Obradoivi ć pokazao nam je veliki broj fotografija, koje je najvećim dijelom sam snimio, o prašenju smrekovih sastojina protiv Liparis Monachae. To se je prašenje obavljalo 1932. god. iz aviona. Upotrebljavao se domaći prašak »molex«, u kojega je bio jači otrov ali slabija fizikalna svojstva, nego kod stranih prašaka. Slabo se hvatao za iglice, pa prašenje nije donijelo naročiti rezultat. U to je nastala poliedrija, pa se prestalo s prašenjem. Prašenje je stajalo oko 3,000.000 dinara! Qosp. ing. Milan D u d i ć govorio nam je zatim o smolarenju u Bosni i Srbiji, demonstrirajući nam1 oruđe, koje se kod smolarenja upotrebljava, i primjerke dobivene smole. »Kod nas je ča prije izvjesnog vremena cjelokupnu potrebu u ovim proizvodima podmirivalo inozemstvo a da mi nismo ništa poduzeli, da iskoristimo naša prirodna bogatstva u borovim šumama, od kojih se u glavnom i dobiva smola za industrijske svrhe. Tek od godine 1935., poslije dvogodišnjih pokusa, uspijeva Direkciji šuma u Skoplju da podigne prvu primivitnu malu destilaciju, kapaciteta sezonskog rada 200 vagona smole i da otpočne sa simolarenjern borovih šuma u Poreču u vlastitoj režiji. Za ovaj uspjeh najveća zasluga pripada g. ing. Hansu Emu , viš. sav. i njegovim suradnicima. Tek kada je skopska smolarska režija pokazala uspjehe, odlučilo se je Ministarstvo, da otpočne sa ispitivanjem smolarenja i na području Direkcije šuma^ u Sarajevu. U tu se svrhu počelo ispitivanjem prinosa smole i troškova u višegradskotn bororvom području. Ova su ispitivanja vršena u sezoni 1938. god. Rezultat su se ispitivanja u Višegradu pokazali pozitivnima, ali pošto se borovo područje jako1 smanjilo i svake je godine sve manje radi neprestanih sječa i pošto u neposrednoj blizini Višegrada u Dobrunu već postoji poduzeće za preradu smole u privatnim rukama, to je Ministarstvo odlučilo, da dalja istaživanja u ovom pravcu vodi u borovom1 području rijeke Krivaje i Gornje Drinjače, gdje se nalazi daleko veće borovo područje nego u Višegradu. Sa ispitivanjem u Krvvaji otpočelo se u proljeće 1939. g., pa je nastavljeno´ u Ovoj godini. Ova se ispitivanja vrše čistom francuskom metodom na živo u dvanaest oglednih polja, raspoređenih po tri u četiri grupe prema porječjima pojedinih potoka. U ovim se poljima vrše ispitivanja u pogledu prinosa smole po bjeljeniei s obzirom na učestalost bjeljenja bjeljenica na tri, četiri i pet dana, zatim s obzirom na bijeli i crni bor (ovaj posljednji čini glavnu masu a bijeli je bor u primjesi), zatim nadmorsku visinu, ekspoziciju, izloženost vjetrovima i t. d., i t. d. kao i usporedbu troškova sa prinosom smole po jednoj bjeljeniei. Namjerava se osnovati i jedno režijsko smolarsko poduzeće u državnim rukama, koje bi dobivenu smolu prerađivalo na terpentinsko ulje 257 |