DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 54 <-- 54 --> PDF |
i nuzgređnih užitaka, koji iznašaju prosečno 30% etata. Dosadašnji rad je pokazao, da su prihoda od režije daleko veći no što su bili kod ugovora, a da se ne govori o vrijednosti investicija, koje ostaju državi i koje je do sada država nakon isteka ugovora morala cd firmi da otkupljuje,, premda je drvna masa, koja je iskorištena, morala iza sebe ostaviti izrađene i amortizirane transportne naprave. Razumije se, da režija zahtijeva mlade i spremne ljude i ako se već želi preći u čitavoj državi na rad u režiji, onda je potrebno za ovo spremiti potreban kadar mlađeg stručnog osoblja. Osim toiga današnji birokratski sistem koči rad režijskih poslovanja, što najbolje ilustrira slijedeći primjer: režija je trebala još 6 pari vagona. »Bosna bois«, koja je u likvidaciji, htjela ih je prodati uz jeftinu cijenu od 6 din. po kg. Međutim, dok se akt motao koje kuda po Direkciji i Ministarstvu, vagoni su prodani a dozvola je zakasnila. Potrebno bi bilo dati šefu režije više slobode akcije, tek tada bi režija pokazala sve svoje goleme prednosti pred dugoročnim ugovorima. Naravno, da bi u tom slučaju mnogo toga baziralo na povjerenju u šefa, ali konačno je i onako već vrijeme, da se iz ovog zvanja uklone nesavjesni ljudi te da se dade prilike mladim ambicioznim silama, da dođu do izražaja.« Drvo se izrađuje, kako rekosmo, u vlastitoj režiji. Izrađuje se celulozno drvo (1. m. duge oblice i cjepanice). Sva roba iznad 13 cm se prodaje. Četinjavo rudno drvo prodaje se po 220—250 din/m3. Četinjavi trupci po 200—230 din po m3. 50% rudnog drva dolazi na pilanu, jer se bolje isplati rezati ga na pilani. 12% od ukupne drvne mase otpada na rudno drvo. Dimenzije rudnog drva 1,5 4, 8 i 12 cm. Zenica treba godišnje 10.000 m3 a Jugočelik 60.000 m3 rudnog drva. Tesana se građa dobro predaje i to bolje nego rudno drvo (60—70 din po m3 više nego rudno drvo). Građu ovdje zovu »japija«. Pregledavši skladište na ulazu u sastojine, na kom su bili složajevi celuloznog drva, balvani i rudničko drvo, krenusmo u šumu cjelicu. Sastojina, u koju ulazimo, tipična je bosanska preborna šuma. Karakteristično je, da su stabla skoiro iste visine, a različitih debljina. Neumorni naš domaćm gosp. ing. Bura daje nam neprestano objašnjenja, i tumači način uzgajanja i gospodarenja. Interesantno! je tvrđenje g. ing. Bure da bi mnogo više odgovaralo ovim staništima gospodarenje oplcdhom sječom. Putem je prodiskutirana još nekoliko problema kao: o utjecaju vjetra, o ostavljanju smrekovog granja u šumi, o djelovanju Ips typographusa u smrekovim sastojinama i o smolarenju. Bosanski je crni bor težak 1200 kg/m3 i pun je smole (mastan). Kod Višegrada je razvijeno sraolarenje. Nijedno se stablo tu ne smije posjeći prije nego je iskorišćeno smolarenjem. U Višegradu se nalazi i tvornica za destilaciju smole (jedna je u južnoj Srbiji). Smolari se: na živo 25 godina, na polumrtvo 10 godina i na mrtvo 3 godine. Seljaci dobivaju smolu u običnim jamama, koja je crna od dima. Prodaju je tvornici masti za cipele. Smola se prodaje 6 din po kg. Neki slabiji bor dade 10 kg smole a drugi ljepši 3 kg. Uzrok tome nije poznat. Borovi bulovi idu u inozemstvo i to1 u Hamburg za brodogradnju. To je najbolja borovina. Sa uzgojnog je gledišta spomena vrijedno, da stanište1 tih sastojina odgovara tipiičnom picetuimu. Smreka ima toliku vitalnu snagu, da čim sjeme padne na tlo, odmah nikne gust podmladak, a seljaci se moraju boriti s njom, neprestano je koseći na livadama, da im se livade opet ne pretvore u šume, kako je to bio slučaj sa jednim seljakom. Kad je pošao u rat i dok se vratio, obrasla mu je livada gustim smrekovim pođmladkom, pa sada ima na toj površini lijepu mladu šumicu. Nakon razgledavanja sastojina bili smo na verandi zgrade šumske uprave počašćeni odličnim ručkom. Naš ljubazni domaćin g. Ing. Bura, njegova gospođa i njezina gđica sestra nastojali su, da se što ugodnije osjećamo. Bilo je zdravica, pjesme i 256 |