DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 53 <-- 53 --> PDF |
lanim krovovima bez dimnjaka. Prije smo ih susretali po jednu, dvije, a sada čitava mala naselja, planinske zaseoke. Oko svake takve kućice su široke enklave pune panjeva, prava groblja, od kojih su mnoga još sasvim svježa. Ne bi čovjek mislio, kako takve kućice maglo i brzo žderu šumu, zadirući sve dublje i šireći krug oko sebe, sjekući skoro sve od reda. — Stigavši na Okruglicu, nakon tako »naporna« puta, dočekala nas je već druga zakuska tog prijepodneva, koju nam je priredila simpatična gospođa g. Ing. Bure. Zatim smo krenuli u šumu. Na skladištu u šumi govorio nam je g. ing. Bur a oi općenitim odlikama bosanskih prebornihi šuma, o gospodarenju i uzgojnim mjerama, koje se tu provode te o režijskom poslovanju šumske uprave Okruglica: »Uprava eksploatira šume u uređajnom području zvanom »Misoča«. Ovo obuhvaća u glavnom porječje rijeke Mjsoče i dio porječja Male Žižanske rijeke. Površina je uprave 12.000 ha. Pod stvarno visokom šumom nalazi s.e 7.000 ha. U ovo područje ušla je sa eksploatacijom firma Butazzoni 1910/11 g. Firma je imala dugoročni ugovor i na temelju njega je izgradila šumsku željeznicu u duljini od 45 km. Oko 20 km pruge je izrađeno u veoma teškom terenu, u kanjonu rijeke Misoče. Ugovor je firmi istekao 1933. god. Po isteku ugovora tadašnja firma Todorović i Dohan iiz Sarajeva (koja se posljednjih godina koristila ugovorom) trebala je skinuti prugu. Stavljen je međutim predlog, da tu prugu otkupi Ministarstvo šuma i ruda i da se otpočne sa radom u vlastitoj režiji. Pregovori i procjene za otkup trajali su dosta dugo i tek je 1938. god. pruga preuzeta u državnu upotrebu. Godine 1936. poćeto je stvarno sa radom u režiji i to samo sa sječom i izvozom do pruge a prevoz prugom imala je sve do 1938. god. firma. Sa potpuno samostalnim poslovanjem počelo se 1938. god. Prema elaboratu iznosio bi prosječni etat godišnje oko 15.000 m3 četinjača i oko 5.000 m3 bukovine. S obzirom na tot, da su transportna sredstva izgrađena i da je Ilijaš na državnoj pruzi i blizu pilanama i Sarajevu, uprava može da povoljno unovči i svaki produkt. Prednosti i loše strane ugovora i režije s obzirom na državu kao vlasnika: UGOVORI REŽIJA Dobre strane: 1. Siguran prihod — ali malen 2. Nikakvih investicija. 3. Nikakav riziko. 4. Mali broj osoblja. 5. Komotan rad. 1. Manje siguran prihod — ali velik —. 2. Sa šumsko uzgojnog i zaštitnog gledišta paze se svi momenti i šuma se bolje čuva i ne krade. 3. Moimenat potrajnosti se respektira. Loše strane: 1. Mali prihodi. 1. Riziko. 2. Firma gleda samo na svoju momen-2. Potrebne su investicije. tanu korist i ne respektira toliko šum. 3. Veći broj osoblja. uzgojne, zaštitne i ostale momente. 4. Veća odgovornost — teži rad — 3. Investicije gradi provizorne, toliko da izdrže dok traje ugovor. S obzirom da je država glavni vlasnik šuma to rizika, da se drvo neće unovčiti, nema. A pošto se u principu drtvo prodaje u pretprodaji t. j . prije nego se posiječe, to praktično rizika nema. Glavni je momenat, što država, kad radi u vlastitoj režiji, nije toliko vezana ni za površinu ni za rok (termin) i uvijek može racionalnije iskorišćivati šurnu. Investicije, ikoje država radi, uvijek su stalnije i solidnije i one nakon amorti zacije predstavljaju još uvijek veliku vrijednost i omogućuju iskorišćivanje svih slučajnih 255 |