DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 50 <-- 50 --> PDF |
čita za različite prilike a kreće se između 200—500 m3 po ha. Kao ophod´njica Je uzeto vrijeme od 10 godina. Prema principu kontrolne metode po isteku tog vremena od 10 godina mora se ponovno provesti inventarizacija tako, da se upozna i utvrdi tečajni prirast drvne mase, koji onda služi kao indikator etata. Kod tog određivanja dolazi u obzir poznata formula kontrolne metode: Z = M3 — .. + N gdje je M2 = drvna masa drugog a Mi = drvna masa prvog1 inventarisanja, N = isko rišćena drvna masa tokom ophodnjice 10 god. Evidenciju 0 iskorišćavanju drvne mase provode šumske uprave za svoje područje, a cjelokupnu kontrolu vodi Direkcija za sve uprave. Nastoji se, da se godišnje uredi oko 30.000 — 50.000 ha šume. * Sutradan 7. srpnja oko 6 sati u jutro krenuli smo vlakom u I lij as, gdje su nas dočekali šef šumske uprave u Okruglici g. ing. Dimitrije Bura , asistent g. ing. Svetislav Kaluđerčić te ondašnji industrjialac g. Todorović. Pod vodstvom gosp. Todorovića razgledali smo najprije pilanu, koja je spojena šumskom željeznicom sa Okruglicom. Pilana reže godišnje 20.000—22.000 m3, a u potrebi može i do 5o.ooo m3. Podignuta je 1911. god. Ima 7 jarmača. Roba se izvozi u Egipat, Palestinu, Grčku, Afriku, Italiju (najbolji potrošač) a u najnovije vrijeme u Njemačku i Mađarsku kao i u Albaniju. U Albaniju se poslije talijanske okupacije izvozi 7—10 puta više robe nego prije. Izvoz u Mađarsku nailazi na poteškoće zbog pretovara vagona u Brodu. Izvoz je na Jadran mnogo povoljniji. Egipat traži fiksne širine. Roba se prodaja franko Dubrovnik. Provizija iznosi 5% od cijene. 1 m3 sa utovarom u lađu stoji 180—200 din. Trupci 155 din/m3. Producira se uglavnom V. klasa. Proizvodi se i specijalna roba od 24 mm. Najbolje je talijansko tržište. Egipat traži IV. i V. klasu (Egipatsko sortiranje). VII. se klasa prodaje na domaćem tržištu. 50% proizvoda se izvozi. Domaće robe traži najiviše centralna Srbija. Beograd ne konzumira robu odavle, jer ima dvije vlastite pilane. Od ukupne se drvne mase 60% iskorišćuje, 15% otpada na pilovinu i 25% na druge otpatke. Otpaci se dobro prodaju radi blizine Sarajeva. Režu se trupci iznad 25 cm. na tanjem kraju. Manje dimenzije idu za rudničko drvo, za kojim je u zadnje vrijeme naročito velika potražnja. Nakon pregleda pilane i obilnog zajutarka u kantini pilane, kojim nas je ljubezno počastio industrijala g. Todorović, popeli smo se na posebno pripremljeni vagon, prava »salonska kola« šumske željeznice, pokrivena svježim jelovim granjem, te krenusmo na Okruglicu. Pruga prolazi u početku desnom obalom riječice Misoče. Malo iza Ilijaša prelazi na lijevu obalu. Pruga se počinje naskoro jako usplnjati. Uspon iznosi mjestimično 45—50"/oo, ali i općenito na tom dijelu pruge nije nigdje mnogo manji. Obično nije smanjen ni na zavoju. Pruga se stalno uspinje iznad Misoče prema gore, da bi se onda kasnije opet korito Misoče uspinjalo k pruzi. Na nekojim mjestima iznosi ova visinska razlika između pruge i Misoče i preko 100 metara. Neprestanim uspinjanjem pružaju nam se sve divnije slike. Dahti i sopće mala lokomotiva a dolje duboka ispod nas vragoljasto se i nestašno razmeće svojom snagom malena rječica Misoča. Udara 0 stijene prkosno, zrcali se ponosna. S divljenjem gledamo njeno djelo: duboki i pre-´ krasni kanjon. I kao da joj nije dosta zapreka, nad kojima bi iskalila svoju obijest, zatvara si sama korito na mnogim mjestima trupcima i donesenim kamenjem i poigrava preko njih pjeneći se, puna života i mladosti. Ili preprečena kakvom liticom tvori malo jezero, pa se onda sunovraća ludo u blistavim malim slapovima. Na suprotnoj strani uzdižu se gotovo posve vertikalne stijene stotinu i više metara visoke dajući 252 |