DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 49     <-- 49 -->        PDF

U prvu etapu spada snimanje svih uzurpacija, reambulacija državnog posjeda i
crtanje pregledne karte u mjerilu 1 : 25.000, koja služi za svrhe arondacije preostalog
slobodnog državnog posjeda i orijentacije.


Druga etapa sastoji se u izlučenju pojedinih kompleksa erarnog zemljišta u svrhu
parcelacije i dodjeljivanja tog zemljišta siromašnim zemljoradnicima, koji su podnijeli
ispravne molbe. Opisani terenski radovi i snimanja provode se geodetskim stolovima.


Kancelarijski rad kao: rješavanje molbi, crtanje karata i t. d., obavlja se zimi
u odsjeku. Pri dodjeljivanju potrebnog zemljišta zemljoradnicima uvažuju se uvijek
principi komasacije. Nakon što je izrađen plan diobe, šalje se na odobrenje upravi
katastra a po njegovom odobrenju izdaju sekcije odluke moliteljima.


Treća etapa sastoji se u uvođenju molitelja u vlasništvo posjeda. Po svršetku
treće etape pristupa se tačnom snimanju preostalog državnog posjeda teodolitom i
računanju koordinata.


Najveće teškoće pri gore opisanom radu postoje za sekcije u neslaganju faktičnog
stanja s katastralnim planovima. Da bi se dobili što tačniji rezultati izmjera,
postavilo je Ministarstva financija u sporazumu sa Ministarstvom šuma i rudnika po
geodetskim inženjerima gustu mrežu triangulatornih točaka u predjelima, u kojima se
provađaju gore spomenuti radovi, na koje se onda vežu poligonski vlakovi.


»Kolonizacija« ili nadjeljivanje siromašnih zemljoradnika s potrebnom zemljom
je od vrlo velike koristi za općenitost i šumsko gospodarstvo, a točne izmjere zemljišta,
koje se provađaju od koristi su za katastar.


Osim ovog vrlo interesantnog predavanja prikazali su nam gospoda šumari i
način uređivanja šuma u Bosni. S planskim uređivanjem šuma počelo se u Bosni tek
god. 1935. i to prema »Uputstvima Ministarstva šuma i rudnika za uređenje državnih
šuma iz god. 1931.«


Površina suma Direkcije u Sarajevu iznosi 724.085 ha. Od toga otpada na:


1. Visoke šume . . . 419.197 ha
2. Srednje šume . . 14.494 »
3. Niske šume . . 63.957 »
4. Šikare ... . 105.668 »
Ukupno: 603.316 ha


Ostatak površine od 120.769 ha predstavljaju pašnjaci, gola zemljišta i t. d.
Uređenih šuma s važećim gospodarskim osnovama ima oko 100.000 ha. Cjelokupna
drvna masa šuma iznosi prema procjeni 93,500.000 m3, a godišnji etat 1,483.722 m3.
Prema tome je godišnji intenzitet sječe 1,8%. Gospodarske osnove ili privredni planovi,
koji se sastavljaju, predstavljaju privremene privredne planove. Stalni privredni planovi
ne dolaze u obzir zbog nereguliranog stanja šumskih služnosti, a negdje i zbog vrlo
ekstenzivnog gospodarenja. Trošak sastava privremenih privrednih planova iznosi oko
1 din po ha. Gospodarenje se u šumama Bosne provodi u prebornom obliku. Zbog toga
se u tim šumama primjenjuje kao metoda uređivanja kontrolna metoda od H. Biolleya.


U svrhu određivanja zbiljnog stanja polažu se u svakom odjelu primjerne pruge,
u kojima se provodi klupiranje i mjerenje visine stabala. Stabla se grupiraju u debljinske
razrede, čija je širina određena prema dimenzijama pojedinih soirtimenata. Debljinski
su razredi ovi: I. od 10—20 cm; II. od 24—34 cm; III. od 3*5—54 cm; IV. od 56—80
cm i preko 80 cm. Drvna se masa određuje na osnovi temeljnice, visine i obličnog broja,
koji se vadi iz tabela. Etat prvog uređenja određuje se tako, da on ne premaši 2% od
ukupne drvne mase. Osim toga se pri određivanju etata uzima obzir i na binomsku
krivulju drvne mase, te na normalnu drvnu masu. Ta je normalna drvna masa razli


251