DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Na berlinskom kongresu g. 1878. pripala je, kako je poznato, Bosna i Hercegovina Austriji. Među prve radove, koje je Austrija u početku svoje uprave izvodila u Bosni i Hercegovini, spada osnivanje katastra. Sa osnivanjem katastra počelo se god. 1880., te je taj rad trajao oko 30 godina. Izmjere i radovi nisu tada provađani točno i prema ondašnjem stanju nauke. Mapiranja su izvedena za katastar u glavnom u mjerilu 1 : 6250. Pri osnivanju gruntovnice i katastra postalo je sveukupno zemljište, koje su kmetovi obrađivali agama i begovima, vlasništvo posljednjih a isto tako i šumska zemljište, koje su kmetovi iskrčili i priveli poljoprivrednoj kulturi (»marie zemljišta«). Osim toga pripala su vakuf-, metruke- i mevat- zemljišta njihovim dotadanjim posjednicima. Zbog ovakvog postupka i neprovađanja agrarne reforme dobila je država u Bosni i Hercegovini oko 50% sveukupnog zemljišta, a oko 50% veliki posjednici, religiozne institucije, općine i t. d. Bosanski seljak ostao je bez vlastite zemlje. Razumljivo je, da su pri ovakovoj situaciji bili pogledi kmetova (raje) uprti na državnu šumu, i da je silom prilika došlo do krčenja i uzurpiranja državnog šumskog zemljišta. Uzurpacijama je osim spomenutoga pogodovalo i slabo omedašenje državnog šumskog posjeda, njegova velika rasprostranjenost i mali broj čuvarskih organa. God. 1895. izašla je uredba za Bosnu i Hercegovinu, kojom se daje u 10-godišnji zakup državno zemljište siromašnom domaćem pučanstvu. Po isteku tog roka postaje zakupno zemljište vlasništvo zakupca, ako je ispunio sve točke zakupnog ugovora i ako je politički bio ispravan. Taj je postupak imao v,iše lokalni karakter i nije riješio teški problem Bosne i Hercegovine. Nakon svjetskog rata početkom 1919. g. dolazi do oslobođenja kmetova i ukidanja feudalnog sistema, koji je do tog vremena vladao u Bosni i Hercegovini ali do radikalnog rješenja ostalih problema kao: nadjeljivanja siromašnih seljačkih obitelji potrebnim zemljištem, uređenja i otkup šumskih služnosti i t. d. nije došlo. Zbog toga dolazi do velikih uzurpacija, koje su bile još potencirane oslobođenjem i upravo nekom psihološkom težnjom za posjedom zemlje. Uzrok nemogućnosti rješenja gore spomenutih problema u to vrijeme, treba tražiti u njihovoj zamašnosti, pomanjkanju potrebnog stručnog personala, instrumenata i t. d. God. 1924. izdao je Ministarski savjet uredbu, na osnovi koje je u Sarajevu osnovana agrarna direkcija sa svrhom, da provede nadjeljivanje siromašnih seljaka a naročito ratnih dobrovoljaca sa zemljom. Rad je te direkcije sporo napredovao zbog pomanjkanja stručnog personala. Uzurpacije su se šumskog zemljišta stoga iz godine u godinu množile, a naročito nakon katastrofalnog napada zareznika, kad su se golom sječom morala posjeći velike površine četinjavih sastojina. Zbog toga je god. 1934. Ministarstvo šuma i rudnika odredilo, da sva pitanja uzurpacija šumskog zemljišta i nadjeljivanje siromašnih zemljoradnika sa zemljom spada pod njegovu kompetenciju, odnosno pod kompetenciju Direkcija šuma i Šumskih uprava. Povodom ove naredbe osnovani su posebni odsjeci kod direkcija šuma u Sarajevu i Banjaluci za provedbu »kolonizacije«, te je iste godine početo sa radovima. Da bi se postigao što bolji uspjeh pri tom radu, izdao je Ministarski savjet uredbu g. 1936. pod naslovom »Uredba sa zakonskcm snagom o dodjeljivanju erarnog šumskog zemljišta i likvidiranju uzurpacija u području bivše Bosne i Hercegovine«. Na osnovi ove uredbe pristupilo se pravom planskom radu po osnovanim odsjecima. Pri dodjeljivanju erarnog zemljišta siromašnim zemljoradnicima služi kao ključ 1 ha zemljišta po članu obitelji. Zbog toga je dužan svaki interesent predati molbu, da mu se dodijeli erarno zemljište, te navesti broj članova obitelji i imovinsko stanje. Navedeni se podaci u molbi tada provjere. Posjeduje li molitelj nešto vlastite zemlje, onda dobiva samo razliku između površine zemlje, koju posjeduje i površine, koja bi mu prema broju članova obitelji pripadala. Rad se obavlja po katastralnim općinama, u kojima rade pojedine sekcije, a raspada se u tri etape. 250 |