DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 47 <-- 47 --> PDF |
šumske uprave Stambulčić na području Prače 53.000 ha, dakle deset puta više od normalne površine šumske uprave, koja bi trebala da iznosi oko 5.000 ha. Ova je brojka previsoka u svakom slučaju, pa makar se uzme u obzir, da mogu radi gorskih terena površine šumskih uprava u Bosni biti malo veće«. U Palama, izlaznoj stanici za Jahorinu, imali smo priliku vidjeti jednu žičani na pcdručju sarajevske Direkcije šuma, koja se upotrebljava kod iskorišćavanja šuma. Još jedna ovakva žičara postoji na području tuzlanske Direkcije šuma. Ova je žičara na Palama vlasništvo Šabanovića. Duga je 2,8 km te svladava visinsku razliku od 350 m. Na završnoj stanici nalazi se pilana, na kojoj se onda dovezeni trupci raspile u daske te se željeznicom transportiraju dalje. Godišnji efekt ove žičare iznosi 25.000 hl*. Pogon je žičare udešen na gravitaciju tako da trupci, kada silaze, svojom težinom stavljaju u pogon i ostale naprave na žičari. Iskorišćavaju se mješovite smrekove, jelove i bukove šume. Žičare se nerado grade. Preveliki su im troškovi izgradnje, pa se i transport na njima sporo odvija. Orade se tamo, gdje nema mogućnosti izgradnje ceste ili željeznice odnosno tamo, gdje bi izgradnja žičare izašla jetfinije od izgradnje ceste odnosno željeznice. Gdje je potrebno svladati u glavnom veliku visinsku razliku, grade se radije čekrci, kojih ima više na području sarajevske Direkcije šuma. Kod Vardišta vidimo smolarenje u borovoj sastojim. Izdaleka, koliko smo mogli vidjeti, zaključujemo, da se smolari na francuski način. Nagledali smo se divlje romantike i čarobnog bogatstva ljepota uz Drinu, Praču, i Miljacku. Opijeni tim ljepotama spuštali smo se obroncima Trebevića,, a pred nama je ležao grad sa 188 minareta. Oduševio nas je taj grad na prvi pogled. Na stanici su nas u Sarajevu dočekali gg. viši savjetnici Direkcije šuma Ing. Marko B a b i ć i Ing. Dušan Dukić , viši savjetnik banske uprave gosp. Ing. Salih Om an ovi ć i gospoda šumarski inženjeri Ing. Dušan Stefković i Ing. Stevan Ć i r k o v i ć. Ručak je nama u počast dala sarajevska Direkcija šuma u-Gradskom podrumu. Poslije ručka smo se kao gosti Direkcije odvezli automobilima na T r e b e v i ć, koji predstavlja pravo kraško tlo. Tu smo najprije gledali mlade borove kulture uz tumačenje gosp. nadsavjetnika Ing. S. O m a n o v i ć a. Borovi se sade dvije godine stari. Kultura, koju gledamo, stara je 10—11 godina. Zemljište je bilo uzurpirano, pa se je najprije moralo oduzimati seljacima. Interesantno je, da su baš pokraj tih zemljišta sada naseljeni dobrovoljci. U lijepoj šumi smreke i ariša 60—80 god. nalaze se dva rasadnika, u kojima se uzgajaju u glavnom bor, smreka, jela i ariš, pa i američki jasen. S interesom smo slušali izlaganja gosp. Ing. S. Omanovića. Iznenadili smo se, kad smo čuli, da ovdje izvrsno uspijeva ariš, pa čak i američki jasen. To nas je navelo na komparaciju s kulturama ariša iz Gorskog Kotara, koje ne smatramo uspjelima. Obzirom na dosadašnje naše znanje o staništima ariša i američkog jasena nismo ovdje očekivali uspjeh tih vrsta drveća, pa je kod nas nastao tim veći interes za to pitanje. Nakon razgledavanja ovih sastojina smreke i ariša, odvezli smo se automobilima sve do planinske kuće, odakle smo se pješice popeli na vrh Trebevića (1629 m). Proveli smo ovdje neko vrijeme na divnom našem Trebeviću, uživajući u tišini, koja ovdje vlada i koja nam je dopustila, da se nakon napornog puta od Beograda do Sarajeva osvježimoi daleko od vreve i buke, lutajući pogledima po bosanskim planinama Romaniji, Jahorini, Bjelašnici i drugima, koje su bile oko nas i nestajale u horizontu. Nitko se nije od nas jutros nadao, da ćemo još danas biti na vrhu Trebevića, koji stoji kao zaštitnik .Sarajeva i koji nas impresionira nezaboravnim osjećajima. Nakon ukusne južine u planinskoj kući spustimo se automobilima niz Trebević u grad. Tu nas je poveo g. ing. Dušan Duki ć u odio za kolonizaciju Direkcije šuma, te nam održao informativno i vrlo interesantno predavanje o> kolonizaciji i o načinu, kojim se pod njegovim vodstvom1 rješava vrlo kompliciran i složen problem uzurpacija. 249 |