DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 46 <-- 46 --> PDF |
R. Cividini i K. Mirth (Zagreb): APSOLVENTSKA EKSKURZIJA STUDENATA ŠUMARSTVA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU MJESECA SRPNJA 1940. GODINE. (L´excursion des etudiants forestiers de la Faculte agronomico-forestiere de Zagreb iaite en mois de juillet 1940) (Svršetak). U Bosni. Nakon probdivene noći u dupkom punom vlaku, približavamo se Bosni. Mutni oblaci rasčinjavaju se i poimalo nestaju, pa je na pomolu opet lijepi dan. Kraj je prekrasan. Jurimo kroz tunele. Izlazeći iz njih sve nove i nove slike zaslijepljuju nam oči. Prelazimo preko rijeka, koje su divlje i bučne, provlačimo se između visokih planina. Prelazimo iz porječja Zapadne Morave u porječje Drine. Pruga se uspinje u serpentinama uz Šargan planinu, pa se onda opet niz nju spušta u dolinu Crnog Rzava mnogobrojnim tunelima i serpentinama praveći često osmice. Našu pozornost svraća do sada još neviđena golotinja Šargan planine. Šargan je gol, njime su zavladale vododerine, a tek tu i tamo strši po koji ostatak crnog bora kao sablast da nam priča, nama, i svima koji putuju onuda, o prošlim vremenima. Sada su pojedine površine žicom ograđene te se vrše pošumljavanja crnim borom. i U Višegrad je došao pred nas iz Sarajeva savjetnik sarajevske direkcije šuma g. ing. Ljubo Obrađović . Putujući dalje uz Drinu, Praču i Miljacku, bio nam je g. ing. Obrađović duhovitim tumačem, a i kasnije, za čitavo vrijeme našeg boravka u Sarajevu i okolici. Od onoga, što nam je g. ing. Obrađović tumač» na putu od Višegrada do Sarajeva, zabilježili smo ove za nas interesantne pojedinosti. Šume su u okolini Višegrada u glavnom iskorišćene, u koliko su bile zrele za sječu. Iskorišćavalo ih je poduzeće »Varda«, koje je u tu svrhu sagradilo u Višegradu pilanu. Sada iskorištava ovo poduzeće na bazi dugoročnih ugovora šume u okolici Foče. Od Foče do Višegrada drvo se plavi po Drini, te je u tu svrhu u Višegradu sagrađena na Drini brana, na kojoj se plavljeni trupci zaustavljaju, vade iz vode i transportiraju na pilanu. U području Prače postoje još veće površine starih bukovih šuma, koje se radi teške pristupačnosti nisu do sada mogle iskoristiti. Ove šume, od kojih su glavne Melac i Kraljičin zdenac, leže na platou oko 1200 m visine. Budući da je cijena bukovini u zadnje vrijeme znatno porasla, to će se naskoro pristupiti iskorišćavanju i ovih šuma. U tu svrhu će se izgraditi drveno točilo, po kojem će se transportirati bukove cjepanice sa tog platoa do rijeke Prače (nadmorska visina oko 700 m), ©dakle će se dalje transportirati željeznicom. Točilo će se izgraditi iz manje vrijednih debelih dasaka. Na taj način će se iskoristiti oko 200.000 m3 drva iz ovih bukovih šuma. No budući da će ovo točilo moći biti stavljeno u funkciju tek za 2—3 godine, a potreba se na gorivom drvu postala velika, to će se do tada iskorišćavati bukove šume na nižim položajima. U svrhu iskorišćavanja ovih šuma izgradit će se vodeno točilo. Voda će se za točilo dobiti iz gorskih potoka. Ovakvo točilo može biti u pogonu samo u jesen i proljeće. Zimi tie može radi leda, a ljeti radi pomanjkanja vode. Do početka točila transportirat će se cjepanice na konjima. Oosp. ing. Obrađović razlaže dalje: »Bosna bi još uvijek trebala šumara i to priličan broj šumara. Radi njihovog pomanjkanja vodi se gospodarenje sa šumama još uvijek veoma ekstenzivno. Tako na primjer iznosi površina 248 |