DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 44 <-- 44 --> PDF |
1) Sječe se ne mogu vršiti, niti se drvo može unovčiti paralelno s momentanom konjunkturom niti stanjem drvnog tržišta. Potražnji izvjesnih gromada ili sortimenata nije moguće udovoljiti, barem ne pravodobno. Doba sječe, sječni red i vrijeme unovčenja vezanu su uskim okvirom izvoznih mogućnosti. Slaba organizacija rada li izvanredne nepredvidiive vremenske smetnje mogu zimi posve onemogućiti izvoz drveta ljetne sječe. A to je vrlo često uzrokom, da posječeno drvo čitavu godinu ostane neizveženo. 2) Drvo se na ušću točila mora uskladištavati!, u koju svrhu služe posebna skladišta. Nu pošto ova redovno mogu primiti samo ograničene mase, to često onemogućuje sječe većih razmjera. 3) Rentabilnost je ove vrste izvoza jednostavna funkcija veličine posječene drvne gromade il vremenskih prilika. Rad u akordu je napose kod izvoza dugačke robe to jeftiniji, što je množina raspoložive gromade veća. Stoga točilo pogoduje sječama s velikom zalihom na maloj površini, u prvom redu čisto j sječi , koja je za planinske šume najnepovoljnija. Naprotiv oplodna a pogotovo prebirna sječa pruža po naravi stvari daleko manje raspoložive gromade, a ta okolnost jako poskupljuje izvozne troškove. 4) Za gradnju točila ne mogu doći u obzir tanji sortimenti osim naročito u povoljnim okolnostima (veliki pad). Upotreba pak jačih sortimenata čini točilo vrlo skupom građevinom, dapače nerentabilnom u predjelima, gdje su potrebne česte prorede. Često se prelirninirane manje sječe moraju uvećati ili što više premještati i napuštati samo s razloga korisne upotrebe ovog prometila. 5) Transport točilom traži osobito pažljivu manipulaciju s posječenim drvetom. Obje se strane trupca moraju zatesivati a kvrge glatko očistiti. To s jedne strane uvećava procenat neunovčivih otpadaka a s druge poskupljuje izradu. 6) Finansijska su opterećenja kod ovog načina izvoza kod pobližeg promatranja vrlo velika. U južnoj se Njemačkoj prema stanju u proljeću 1939. godine uzima, da sječa, izrada i izvoz dugačkog drveta stoji kod normalnih prilika (izvoz putevima) 3.— RM po m*. U koliko se radi o izvozu putem točila, to se ovaj izvoz uvećava za najmanje 1.5 RM odnosno ukupno na 4.5 RM po m3. To znači, da upotreba točila uvećava troškove sječe, izrade i izvoza za 50% od onih u normalnim prilikama. Toliko bi eto donijela dosadanja iskustva s ovom vrstom šumskih prometila u južnoj Njemačkoj.. Nije mi poznato s kakovim su uspjehom primjenjena točila u našim planinskim krajevima, alil držim, da se rezultati ne će puno razlikovati od onih u južno-njemačkim šumama. * Ovim kratkim osvrtom na alpinska šumska prometila zaključujem svoj prikaz naučnih objekata, jer u Salzburgu završuje naša ekskurzija. Kako se iz čitavog referata jasno vidi, bila je moja namjera, da pred stručnu kritiku iznesem glavne šumsko-uzgojne i taksacione podatke bez pretenzija da po njihovom stanju izvodim neke naročite dedukcije. Izuzetak sam donekle učinio u mjestimičnim paralelama, kod kojih naročito oštro izbija razlika bioloških i gospodarskih uslova našeg i njemačkog 246 |